Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 18

KJOAJNDA 1 Jokjoan Jeobá

“Je xi Juez tíjnale jngo tjíjtsa sonʼnde” tjínle kjoamatokon

“Je xi Juez tíjnale jngo tjíjtsa sonʼnde” tjínle kjoamatokon

“Je xi Juez tíjnale jngo tjíjtsa sonʼnde a tsíkui kʼoasʼin xi kixi tíjna” (GÉN. 18:25).

XI TÍNCHJA̱NI

Kui jchaa nga kui xi kixi tíjna kʼoasʼín Jeobá kʼoa koako kjoamatokon nga sikjaʼáya kʼanile je xi chjotatsʼen ʼmile.

1. Jméni xi kitsoyale Jeobá je Abrahán.

 ALIKʼIAJIN kichajinle Abrahán kʼianga kʼoakitsole jngo ánkje nga sikjeson Jeobá je naxinandá Sodoma kao Gomorra. Ningalani nʼio koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá, je Abrahán alikui koanjinle ánni nga sikjesonni Jeobá naxinandá jebi. Kuinga i̱ kitsonile: “A yaa si̱kjesonkoai je chjota xi kixi kao xi tsʼen. [ . . . ] Je xi Juez tíjnale jngo tjíjtsa sonʼnde a tsíkui kʼoasʼin xi kixi tíjna”. Tonga je Jeobá tsejtaa koan kʼoa ngasin nganda kitsoyale Abrahán jmeni xi sʼin. Kʼoakitsole nga ni̱kʼiajin sikjeson chjota xi kixi. Nʼio nda sʼe tokoán nga ʼyaa jebi (Gén. 18:​23-33).

2. Ánni kʼoabixónñá nga ñaki kixi jmeni xi sʼín Jeobá kʼoa nga bakó kjoamatokon.

2 Ñaki kixi jmeni xi sʼín Jeobá kʼoa bakó kjoamatokon nga̱ be jotjío ni̱ma̱le chjota (1 Sam. 16:7). Be jotjío kon nga jngó jngó chjota (1 Rey. 8:39; 1 Crón. 28:9). Nʼio tse kjoachjine tjínle Jeobá kʼoa sakʼoa likui majinná josʼin bʼéndajin kjoa. Kuinga i̱ kitsoni pastro Pablo: “Niʼyajin xi male machoyale jotjín kjoatéxomale Niná” (Rom. 11:33).

3, 4. Jméni xi sakʼoa nikjaʼaitsjeen, kʼoa jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi (Juan 5:​28, 29).

3 Tsakui nichxin sakʼoa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen josʼin kisikjaʼaitsjen je Abrahán. Tsakui nichxin i̱ bixoán: “A kjoaʼáyanile je chjota xi kisikjeson Jeobá, jolani je xi ya tsakatio ya naxinandá Sodoma kao Gomorra. A yaa koa̱nxki̱kao je xi chjotatsʼen ʼmile xi kjoaʼáyanile” (Hech. 24:15).

4 Kui chótʼayajiaan josʼin majinná tʼatsʼe kjoafaʼáya. Chriansʼaa koanjin chjotsená jokjoansʼin tíjna nga kjoaʼáyanile xi “sʼe̱le kjoabijnachon” kao xi kjoaʼáyanile xi “sʼe̱ndajinle kjoa” a (tʼexkiai Juan 5:​28, 29). b I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmesani xi tsʼantjaiyajin kʼianga koanjin chjotsená jebi. Xi títjon kui chótʼayajiaan jmeni xi tsín ʼyaa tʼatsʼe josʼin bʼéndajin kjoa Jeobá, kʼoa xijekoa̱n kui chótʼayajiaan jmeni xi ʼyaa tʼatsʼe josʼin bʼéndajin kjoa.

XI TSÍN ʼYAA

5. Jósʼin koanjinná tsakai ngasʼa tʼatsʼe chjota xi kinikjeson ya naxinandá Sodoma kao Gomorra.

5 Jókoa̱nni je chjotatsʼen xi kisikjeson Jeobá, jolani xi ya Sodoma kao Gomorra tsakatio. Kʼoasʼin koanjinná tsakai nga tsín tikjoaʼáyanile. Tonga je choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa nda kiskotʼayajin xi tʼatsʼe jebi kʼoa kʼoatso nga tsínkjoan ʼyale tsa kjoaʼáyanile kʼoa tsa mai chjota jebi. Kataʼyala ánni.

6. Tikʼaxki̱ kʼai kʼiáni kisikjeson Jeobá je xi chjotatsʼen sʼin tsabekon, kʼoa jméni xi tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen.

6 Nkjín kʼa bʼaxki̱ ya Biblia nga kisikjeson Jeobá je xi chjotatsʼen sʼin tsabekon. Tobʼelañá, kʼianga tsakʼa Jtsínʼio jeson ngatsʼi chjota, tojé Noé kao xi tjío yaniʼyale tsʼangi. Nga koanskanni, je Jeobá kʼoakitsole je chjota israelita nga katasíkjeson je chjota xi tjío ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je xi ñato naxinandá mani. Kʼoa ñandia nga jngo ánkje kisikasén je Jeobá nga 185,000 chjota kjoajchán asirio kisikʼien nga tojngo nitje̱n (Gén. 7:23; Deut. 7:​1-3; Is. 37:​36, 37). Ya Biblia alijña kʼoatso tsa tondiaa kisikjeson Jeobá chjota jebi kʼoa tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikjoaʼáyanile. Chótʼayajinlasa xi tʼatsʼe jebi.

7. Jméni xi tsín ʼyaa tʼatsʼe chjota xi jeson kʼianga jaʼai Jtsínʼio kʼoa kao chjotatsʼen xi kinikjeson ya naxinandá Canaán (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

7 Ningalani kisikjeson Jeobá chjota jebi, alikui ʼyaa josʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe nga jngó jngó kʼoa tsín ʼyaa tsa kisʼejinle xi tʼatsʼe. Kʼianga kui nchja̱ni Biblia nichxin nga tsakʼejna Noé tongini nga kjesa faʼaijin Jtsínʼio kʼoatso nga tsakakóyason Énle Niná je Noé (2 Ped. 2:5). Tonga alikui kʼoatso tsa kitsoyasonle Énle Niná nga jngó jngó chjota xi tsakatio nga kui nichxin kʼianga tsakʼénda je arca. Kʼoati tsín ʼyaa tsa kisʼejinle xi tʼatsʼe Niná ngatsʼi je chjotatsʼen xi tsakatio ya Canaán.

Je Noé kao xi tjío yaniʼyale tjíobʼénda je arca. Alikui ʼyaa tsa tsakájinkon nga jngó jngó je chjota xi tsakatio nga kʼia nga kʼoakitsole nga jngo Jtsínʼio kjoaʼaí (Chótsenlai párrafo 7)


8. Jméni xi tsín ʼyaa tʼatsʼe chjota xi kinikjeson ya Sodoma kao Gomorra.

8 Kʼoa jókoa̱nni je chjotatsʼen xi tsakatio ya Sodoma kao Gomorra. Yaa naxinandá jebi tsakʼejna je Lot, jngo chjota xi kixi koan, tonga tsín ʼyaa tsa tsakakóyale Énle Niná ngatsʼi chjota xi ya tsʼe. Kʼoasʼin tsaʼyale nga nʼio tsʼen koan chjota xi Sodoma kao Gomorra tsʼe, tonga tsínjin koanjinle jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín nga̱ je Biblia kʼoatso nga koanmele kisikaojée je chjota xi kichokonle Lot. Kʼoa chjota jebi yaa tjenjinle xi sʼa xti kʼoa tsínjin koanchoyale jokji jée tjenkao jmeni xi sʼin tsakai (Gén. 19:4; 2 Ped. 2:7). Je Jeobá nʼio tjínle kjoamatokon kʼoa tsín ʼyaa tsa sikjaʼáya kʼanile chjota xi ya tsʼe, ningalani kʼoakitsole Abrahán nga saʼnda tsín te mani chjota xi kixi koan ya Sodoma kao Gomorra (Gén. 18:32). Je Jeobá kixi tíjna jmeni xi kisʼin nga kisikjeson nga̱ tsʼeen koan, tonga alikui ʼyaa tsa sikjaʼáya kʼanile chjota xi ya tsʼe.

9. Jméni xi tsín ʼyaa tʼatsʼe Salomón.

9 Ya Biblia kʼoati síkʼaxki chjota xi kixi koan tsakai, tonga nga koanskanni alikui tikixi kitʼanile Jeobá, jolani je rey Salomón. Nda tsabexkon je Jeobá, tsabe josʼin tjínnele jchaxkón kʼoa tsee kjoanichikontʼain kisʼele. Tonga xi jekoanskanni niná ndiso tsakʼetsʼoale. Kʼianga kʼoakisʼin, nʼio koanjtile Jeobá kʼoa nkjín nó nga tse kjoa tsakatiojin je naxinandá xi totʼatsʼe nga kʼoakisʼin je Salomón. Ya Biblia kʼoatso nga ya kisíkjáya je Salomón kʼianga jekʼien jña tjíosíkjáya je chjotajchíngale, jolani je rey David (1 Rey. 11:​5-9, 43; 2 Rey. 23:13). Nga kʼoatso Biblia, a kui xi tsonile nga kjoaʼáyanile je Salomón. Tjínjinkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kjoaʼáyanile nga̱ ya Romanos 6:7 kʼoatso nga ya tjen fetʼa jéele jngo chjota kʼianga jemʼe. Tonga ali tsakuijin xi tsonile nga tjínnele kjoaʼáyanile ngatsʼi chjota. Je kjoafaʼáya jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá nroani nga̱ nʼio tsjoakená kʼoa jé xi kuitsoni ʼyáni xi kui kjoanda tsjoále nga sixále ngantsjai nichxin (Job 14:​13, 14; Juan 6:44). Alikui ʼyaa tsa kjoaʼáyanile Salomón, tojé Jeobá xi be. Xi ʼyaa kuinga ñaki kixi jmeni xi sʼín ngantsjai je Jeobá.

XI ʼYAA

10. Jósʼe kon je Jeobá kʼianga síkjeson je chjotatsʼen (Ezequiel 33:11; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

10 (Tʼexkiai Ezequiel 33:11). c Je Jeobá kʼoatso jotjín kon xi tʼatsʼe chjota. Kʼoati me tso xi kiski je Pedro jotso xi kiski je profeta Ezequiel. I̱ kitso: “Je Nainá [ . . . ]. Kaile nga jngo xi cha̱” (2 Ped. 3:9). Jmeni xi tso texto jebi nda bʼé tokoán, nga̱ ʼyañá nga je Jeobá alikui tondiaa sikjeson je chjota tsa tsín bakinle nga kʼoakoa̱ntʼain. Je Jeobá nʼio tjínle kjoamatokon kʼoa mamake je chjota kʼianga tjen ndiaale.

Kʼianga kjoaʼáyanile je xi chjotatsʼen ʼmile, sa̱kóyale xi tʼatsʼe Jeobá (Chótsenlai párrafo 10)


11. ʼYáni xi tsín tikjoaʼáyanile, kʼoa jósʼin ʼyañá.

11 Ya Biblia síkʼaxki kʼa chjota xi tsín tikjoaʼáyanile. d Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitso nga tsín tikjoaʼáyanile je Judas Iscariote (Mar. 14:21; kʼoati chótʼai Juan 17:12 kao nota xi tsʼe estudio). Je Judas ñaki kʼoatjín kon nga yátsʼi̱n tsakasénle je Jeobá kao Jesús (kʼoati chótʼai Marcos 3:29 kao nota xi tsʼe estudio). Kʼoati kitso je Jesús nga tjínkʼa xi tsakinyatítjonle religión xi tsín tikjoaʼáyanile (Mat. 23:33; kʼoati chótʼai Juan 19:11 kao nota xi tsʼe estudio jñani “del hombre” tso). Kʼoa je Pablo kʼoakitso nga tsín tikjoaʼáyanile je xi yátsʼi̱n binyále Jeobá xi tsín kʼoamanile jéele (Heb. 6:​4-8, TNM; 10:29).

12. Jósʼin ʼyañá nga bakó kjoamatokon je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

12 Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá nʼio tse kjoamatokon bakó kʼoa alikui mele nga ʼya xi kjoeson. Jósʼin tsakakóle kjoamatokon je chjota xi ai jée tsakajngi. Tobʼelañá, je rey David nʼio ai jée tsakajngi kʼianga kisichajngi kʼoa nga jngo chjota kisikʼien, tonga kʼoakoannile jéele kʼoa je Jeobá tsakakóle kjoamatokon nga kisichatʼale (2 Sam. 12:​1-13). Je rey Manasés kʼoati nʼio chʼaotjín jmeni xi kisʼin. Ninga kʼoalani, je Jeobá koanmake nga kisichatʼale nga̱ kʼoakoannile jéele (2 Crón. 33:​9-16). Choa̱ jebi kui bakóyaná nga bakó kjoamatokon je Jeobá kʼianga tjen ndiaale. Sikjaʼáyanile je David kao Manasés nga̱ koanjinle nga chʼao kisʼin kʼoa kʼoakoannile jéele.

13. 1) Ánni tsakakónile kjoamatokon Jeobá je chjota xi Nínive tsʼe. 2) Jméni xi kitso Jesús nga koanskanni tʼatsʼe chjota xi Nínive tsʼe.

13 Je Jeobá kʼoati tsakakóle kjoamatokon je chjota xi Nínive tsʼe. Je Jeobá kʼoakitsole Jonás nga nʼio chʼao tjíosʼín je chjota xi ya tsʼe, tonga kʼianga kʼoakoannile jéele, koanmake kʼoa kisichatʼale. Ngisaa tsakakó kjoamatokon je Jeobá tikʼoajinni je Jonás, kʼoa kʼianga nʼio kisijtile yaole Jonás, je Jeobá kʼoakitsole nga tsín be jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín je chjota xi Nínive tsʼe (Jon. 1:​1, 2; 3:10; 4:​9-11). Nga koanskanni, je Jesús kui choa̱le chjota xi Nínive tsʼe kisichjén kʼianga kitsoya nga kui xi kixi tíjna kʼoasʼín Jeobá kʼoa nga bakó kjoamatokon. Kʼoakitso nga je chjota xi Nínive tsʼe kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa (Mat. 12:41).

14. Jmé xi koa̱ntʼain je chjota xi Nínive tsʼe kʼianga “kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa”.

14 Kʼiaa sʼe̱ndajinle kjoa je chjota xi Nínive tsʼe nichxin xi nroaján, nga̱ je Jesús kʼoakitso nga tjínkʼa xi “kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa” (Juan 5:29). Kʼianga kʼoakitso kui kinchja̱ni xi jngo jmi nó koatexoma kʼianga kjoaʼáyanile “chjota xi tjínle kjoakixi, kao chjotatsʼen” (Hech. 24:15). “Kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa” je xi chjotatsʼen ʼmile nga̱ je Jeobá kao Jesús kui kuenta sʼin josʼin nga jekjoaʼáyanile chjota jebi, tsa sitjoson kʼoa tsa mai jmeni xi kʼuínyale nga kʼia. Tsa jngo chjota xi Nínive tsʼe kjoaʼáyanile kʼoa tsa tsín sitjosonle Jeobá kuiyá ijngokʼani (Is. 65:20). Tonga tsa kixi koaitʼale Jeobá kui kjoanda sʼe̱le nga kʼoéjnakon ngantsjai nichxin (Dan. 12:2).

15. 1) Ánni nga tsín koa̱n kʼoakuixónsíñá nga tsín kjoaʼáyale je chjota xi Sodoma kao Gomorra tsʼe. 2) Jósʼin tsoyanile jmeni xi tso ya Judas 7 (chótsenlai je recuadro “ Jmé xi kitso Judas”).

15 Je Jesús kʼoakitso nga je “chjota Sodoma kao xi tsʼe Gomorra ngisa choa kjoañʼai sʼe̱le” kʼianga sʼe̱ndajinle kjoa tikʼoajinni je chjota xi tsín kinrʼoéle je Jesús kʼoa xi tsín koanndosinle jmeni xi kitsoya (Mat. 10:​14, 15; 11:​23, 24; Luc. 10:12). Kʼoakoa̱n jmeni xi kitso je Jesús, ali tsa kisikʼatonejin choa̱le nga kʼoakitso kʼianga ngisa choa ñʼai koa̱nle chjota xi Sodoma kao xi Gomorra tsʼe kʼianga sʼe̱ndajinle kjoa, kʼoa mangóson tojo kitso nga kisikʼaxki̱ je chjota xi Nínive tsʼe. Tikui nichxin kinchja̱ni nga sʼe̱ndajinle kjoa je chjota xi Sodoma kao Gomorra tsʼe kʼoa kao chjota xi Nínive tsʼe. Chʼao kisʼin chjota xi ya tsakatio naxinandá jebi, tonga je chjota xi Nínive tsʼe kisʼejinkon xi tʼatsʼe Niná. Kʼoa je Jesús kʼoakitso nga “kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa” je “xi chʼao kisʼin” (Juan 5:29). Tsakui nichxin kjoaʼáya kʼale chjota xi Sodoma kao Gomorra tsʼe kʼoa koa̱njin kʼuínyalee xi tʼatsʼe Jeobá kao Jesús.

16. Jméni xi kuenta sʼin Jeobá tsa sikjaʼáyanile kʼoa tsa mai jngo chjota (Jeremías 17:10).

16 (Tʼexkiai Jeremías 17:10). e Texto jebi kui bakóyaná nga je Jeobá kotʼajin ni̱ma̱ná kao kjoafaʼaitsjenná. Jé xi kuitsoni ʼyáni xi sikjaʼáyanile kʼoa tsjoále “nga jngó jngó tojosʼin nga tjíofikao yaole”. Je Jeobá koakole kjoamatokon je chjota xi bakinle. Alikui ʼyaa ʼyáni xi tsín tikjoaʼáyanile, tokʼiakjoán tsa ya Biblia kʼoatso.

“JE XI JUEZ TÍJNALE JNGO TJÍJTSA SONʼNDE” KUI KʼOASʼIN NGATSJAI “XI KIXI TÍJNA”

17. Jókoa̱nni je chjota xi jekʼien.

17 Kontra tíjnaná je kjoabiya kʼoa millón chjota tjíobiya saʼnda nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je Na̱i, Adán kao Eva (1 Cor. 15:26). Jókoa̱nni ngatsʼi chjota xi jekʼien. Tjínkʼa xi ya ngʼajmi kjoaʼáyanile xi kixi tjíofitʼale Niná. Xi ya kjoaʼáyanile 144,000 mani kʼoa tsín tikʼia kuiyáni (Apoc. 14:1). Nkjín mani xi xʼin kao xi yánchjín xi kjoaʼáyanile i̱ Sonʼnde xi tsjoake koan je Jeobá. Koatio ngantsjai nichxin tsa kixi koaitʼale Niná xi jngo jmi nó koatexoma Jesús kʼoa nga chótʼayakao xi tofetʼani (Dan. 12:13; Heb. 12:1). Kʼoati kʼia kjoaʼáyanile je xi “chjotatsʼen” ʼmile, xi tsín je Jeobá kisixále kʼoa tsa “xi chʼao kisʼin”. Kʼuínyale xi tʼatsʼe Jeobá nga sikʼantjaiya yaole kʼoa nga je kʼoetsʼoale (Luc. 23:​42, 43, TNM). Tonga je Jeobá kʼoatso nga tsín tikjoaʼáyanile je chjota xi nʼio tsʼen koan kʼoa xi kontra tsakatiole (Luc. 12:​4, 5, TNM).

18, 19. 1) Ánni nga tjínjngoni tokoán jmeni xi sʼin Jeobá tʼatsʼe chjota xi jekʼien (Isaías 55:​8, 9). 2) Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Ñaki kixi jmeni xi sʼín ngantsjai je Jeobá kʼianga bʼéndajinle kjoa je chjota. Tojo kitso Abrahán, ʼyañá nga “je xi Juez tíjnale jngo tjíjtsa sonʼnde” ñaki kixi, bakó kjoamatokon kʼoa nʼio chjine. Je Jeobá jé kitsjoale xá je Jesús nga je kʼoendajinle kjoa chjota kʼoa jekitsoyale jotjínnele sʼin (Juan 5:22). Je Jeobá kao Jesús be jotjío ni̱ma̱le chjota (Mat. 9:4). Kuinga kui kʼoasʼinni xi kixi tíjna.

19 Si̱nʼiotʼaa je Jeobá kʼoa ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga kui kʼoasʼin ngantsjai xi kixi. Ñá alikui mangósoán xi kao Jeobá, nga̱ je be josʼin kʼoendajinle kjoa je chjota (tʼexkiai Isaías 55:​8, 9). f Tjínjngoo tokoán nga kui kʼoasʼin ngantsjai xi kixi tíjna je Jeobá kao Jesús. Tojo sʼín je Jeobá, kʼoati ʼyaa nga bakó kjoamatokon kʼoa kui xi kixi tíjna kʼoasʼín je Jesús, xi Rey sʼin tíjnaná (Is. 11:​3, 4). Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan jmeni xi ʼyaa kʼoa jmeni xi tsín ʼyaa tʼatsʼe josʼin kʼoendajinle kjoa chjota je Jeobá kao Jesús kʼianga sʼe̱jna kjoañʼai xi nʼio tse.

KJOAJNDA 57 Kʼuínyalee ngatsʼi chjota

b Juan 5:​28, 29 (TNM): “Ali tomaxkónjinno jebi, nga̱ kjoaʼaí hora nga kjuinrʼoé jta̱le ngatsʼi xi tjío ya tsjó 29 kʼoa kuitjo: je xi nda kisʼin kjoaʼáyanile nga sʼe̱le kjoabijnachon, kʼoa je xi chʼao kisʼin kjoaʼáyanile nga sʼe̱ndajinle kjoa”.

c Ezequiel 33:11: “Kʼoatʼinlai: Josʼin nga ñaki tijnakoan, kui xi tso Jeobá, xi batéxomale ngayeje xi tjín, likui tsjoa sʼena kʼianga biya je xi tsʼen, tosaa kui xi mena nga katasíkʼéjna je ndiaale ánni nga tosi tonda kʼoéjnakonsíni. Nroaño kʼoa tikatío je ndiaano ánni nga tsín kuiyásíño, jon naxinandá Israel”.

d Yaa tsoyasa tʼatsʼe Adán, Eva kao Caín ya revista La Atalaya xi tsʼe 1 de enero de 2013, página 12, nota.

e Jeremías 17:10: “Anña je Jeobá, xi kʼoasʼin tikotʼajian jotjío ni̱ma̱le chjota, tikotʼajinña kjoafaʼaitsjenle xi nʼiosa ʼma tjío, kʼianga tsjoale nga jngó jngó tojosʼin nga tjíofikao yaole, tojosʼin nga tíbichótsjoá jmeni xi tjíosʼín”.

f Isaías 55:​8, 9: “Nga̱ je kjoafaʼaitsjen xi tjínna ali tsakuijin je kjoafaʼaitsjen xi tjínno, kʼoa nikuijinla mangóson je ndiaana je ndiaa xi tsaon, kui xi tso je Jeobá. 9 Joni tsa ngʼajmi nga ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni je sonʼnde, kʼoatisʼinni je ndiaana ngisaa ngʼa tíjna tikʼoajinni je ndiaa xi tsaon, kʼoa je kjoafaʼaitsjenna ngisaa ngʼa tíjna tikʼoajinni je kjoafaʼaitsjenno”.