Ir al contenido

Ir al índice

Kitjojin jñani njio chon

Kitjojin jñani njio chon

“Niná xi kinchja̱no jña nga isenxkón, jitjoo jña nga njio” (1 PEDRO 2:9).

KJOAJNDA 1, 14

1. Jókoan kʼianga kinikje je naxinandá Jerusalén.

KʼIANGA nó 607 nga kjesa faʼaijin Cristo, je rey Nabucodonosor II kao chjotakjoajchánle, kichosíkje Jerusalén. Je Biblia kʼoatso nga je rey nʼio nkjín chjota kisikʼien. Alikui koanmake je xti, ni xi jejchínga kʼoa ni xi tjíomʼe. Tsakaká jñani tsaʼyaxkón je Niná kʼoa kisikixoya je xjáo xi kjindai naxinandá Jerusalén. Tsakaká je ndʼiale rey kao ngayeje tsojmichjíle (2 Crónicas 36:17, 19).

2. Jméni xi tongini tsakájinkon Jeobá je chjota judío, kʼoa jméni xi koa̱ntʼain.

2 Je chjota judío alikui tokichonenjio jmeni xi koantʼain. Nʼio nkjín nó tongini kʼoakitsole je profetale Niná nga je chjota xi Babilonia tsʼe kuichosíkje tsa tosi tonda tsín sitjosonle Niná. Nʼio nkjín chjota judío xi ni̱kʼien kʼoa nʼio nkjín xi ya Babilonia koainikatíonʼio (Jeremías 15:2). Jósʼin tsakatio nga ya tsakationʼio Babilonia. A kʼoatisʼin tsakationʼio je chjotale Cristo josʼin tsakationʼio je chjota judío ya Babilonia. Tsa kʼoatisʼin tsakatio, kʼiáni kʼoakoan.

JÓSʼIN TSAKATIO NGA TSAKATIONʼIO

3. Jméni xi tsín koanngóson josʼin tsakatio ya Babilonia je chjota judío ninga tsakationʼio kʼoa josʼin tsakatio ya Egipto nga choʼnda koan.

3 Je Jeobá kʼoakitsole je chjota judío nga kʼianga koainikationʼio ya Babilonia nga ndasʼin katasíjchá yaole jokji tjen tjóʼndele. Jé Jeremías kisichjén Jeobá nga i̱ kitsole: “Tʼendao niʼya kʼoa ya tiyoʼyao. Tʼentjao tsojmintje kʼoa chi̱nao xi koa̱njchá. Kʼoa kui tjasjao nga katasʼe kjoanyʼán ya naxinandá jña an kisikatíonʼiono, kʼoa tʼetsʼoalao je Jeobá xi tʼatsʼe, nga̱ tsa sʼe̱ kjoanyʼán kʼoati nyʼán kuiyo tsanda jon” (Jeremías 29:5, 7). Je chjota judío xi kitjenngi kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Jeobá ndasʼin tsakatio. Je chjota xi Babilonia tsʼe kitsjoaʼndele nga kisixá kʼoa koan tsakʼetsoma ngakjijnda ya Babilonia. Nga kui nichxin nʼio kisʼe negosio ya Babilonia. Je xo̱njchá xi kjio kʼoatso nga je chjota judío nʼio nda koanle kisʼin negosio kʼoa nʼio nda koanle kisinda tsa jmeni. Saʼnda tjínkʼa chjota judío xi koannyiná. Josʼin tsakatio ya Babilonia tsín koanngóson jokinikao nga choʼnda koan ya Egipto (tʼexkiai Éxodo 2:23). *

4. 1) ʼYásani xi tsʼakaotʼale kjoañʼai nga kinikatíonʼio ya Babilonia je chjota judío xi tsín kixi kitʼale Niná. 2) Ánni nga tsín kʼoakoansínile nga kisitjoson ngayeje jotso je kjoatéxomale Niná.

4 Tjínkʼa chjota judío xi kixi kitʼale Niná xi ya kinikatíonʼio ya Babilonia. Ninga tsín chʼao kisʼin kʼoati kinikao tsanda je jokinikao xi ngikʼa. Je chjota judío kisʼele tsojmi xi koanchjénle. Tonga a koan tsabexkón je Jeobá. Je yo̱ngo̱ kao jñani sakále cho̱ je Jeobá jekixoya kʼoa je naʼmi jelikui tikʼoasʼin tjíosíxáni josʼin tjínnele. Tonga je chjota judío xi kixi kitʼale Niná, tsakʼénele yaole nga tojo kisitjoson kjoatéxomale Niná. Tobʼelañá, je Daniel, Sadrac, Mesac kao Abednego, tsínkui kiskine jmeni xi bʼéchjoa kjoatéxomale Niná. Kʼoa je Biblia kʼoatso nga je Daniel tojo kʼoasʼin tsakʼétsʼoale Niná josʼin ngale (Daniel 1:8; 6:10). Tonga nga tsín je Jeobá bexkón je xi tsakatéxomale, je chjota judío xi kixi kitʼale Niná tsín kʼoakoanle nga kisitjoson ngayeje jmeni xi tso je kjoatéxomale Niná.

5. 1) Jmé kjoachoya kitsjoale Jeobá je naxinandále. 2) Ánni tokʼoamaniná jmeni xi tongini kitso je Jeobá.

5 A koan kʼoasʼin tsabexkón ijngokʼa Jeobá je chjota israelita josʼin sasénle. Nga kʼia, aliʼya xi be tsa kʼoakoa̱n, nga̱ je chjota xi Babilonia tsʼe tsín tikʼia síkatíondaíni je chjota xi síkatíonʼio. Tonga je Niná kʼoakitso nga koationdaíni je naxinandále. Kʼoa kʼoakoan, nga̱ bitjoson ngantsjai jmeni xi tso je Jeobá (Isaías 55:11).

A KʼOATI KINIKATÍONʼIO JE CHJOTALE CRISTO

6, 7. Ánni nga tjínnenile si̱kʼantjaiyaa josʼin majinná tsakai kʼiani nga kisikʼéjnanʼio je Babilonia xi nʼioje je naxinandále Niná.

6 A kʼoatisʼin tsakationʼio je chjotale Cristo josʼin tsakationʼio je chjota judío ya Babilonia. Je rebista La Atalaya nʼio nkjín nó nga kʼoakitso nga kʼia nó 1918 kisikatíonʼio Babilonia xi nʼioje je chjotale Cristo kʼoa nga kʼia nó 1919 kinikatíondaíni. Tonga je kjoaʼmiya jebi kao xi ijngo kui kuitsoyaná ánni nga tjínnenile si̱kʼantjaiyaa josʼin majinná tsakai xi tʼatsʼe jebi.

7 Si̱kjaʼaitsjenla xi tʼatsʼe jebi: Je Babilonia xi nʼioje tsole Biblia jé tínchja̱ni ngatsʼi relijión ndiso. Tonga je naxinandále Niná alikui choʼndale koan je relijión ndiso kʼianga nó 1918. Nga kui nichxin, je chjota nʼio kitjenngike je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai. Tonga je xi kitjenngike jé chjotaxá ali tsa jejin relijión ndiso. Nʼio tongini nga kjesa sʼejnajin Kjoajchántse xi títjon je chjotale Cristo xi ya ngʼajmi koai tokʼoa jetjíobinyaxinle relijión ndiso. Kuinga kʼoabixónsíñá nga tsín kʼianga nó 1918 kisikatíonʼio Babilonia xi nʼioje naxinandále Niná.

KʼIÁNI KISIKʼÉJNANʼIO BABILONIA XI NʼIOJE JE NAXINANDÁLE NINÁ

8. Jméni xi koan kʼianga jekʼien je pastrole Jesús (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

8 Kʼianga sʼuí Pentecostés nó 33 jmi mani je chjotale Cristo xi tsakʼaile nganʼiotsjele Niná. Chjota jebi i tsakʼinle: “Jon nío naxinandá xi kitjojion. Jon nío naʼmi xi ngʼa xále. Jon nío naxinandá xi tsje, naxinandá tʼatsʼe Niná” (tʼexkiai 1 Pedro 2:9, 10). * Kʼianga tsakatio je pastrole Jesús nʼio nda kisikuinda je jtín. Tonga nga jekʼien pastro, tjínkʼa chjota xi tiya jinjtín jitjojinni xi énndiso kitsoya kʼoa koanmele kisikinyáxinle xi kixi tíjna je chjotale Cristo. Chjota jebi kui koantsjoake jmeni xi tsakakóya je xi Aristóteles tsakʼin kao xi Platón tsakʼin, kʼoa tsʼee kjoafaʼaitsjen chjota jebi kitsoya ʼndele nga kui koakoya jotso je Énle Niná (Hechos 20:30; 2 Tesalonicenses 2:6-8).Nʼio nkjín xi xá tjínle ya jinjtín xi kʼoakisʼin. Kʼiaa kinroatsʼiani nga tjínkʼa xi koanmele tsakinyatítjon, ningalani kʼoakitsole Jesús je chjotale nga ndsʼe̱ fáo ngatsʼi (Mateo 23:8).

9. Jókoanni nga tsakákjao jko̱ je yo̱ngo̱ kao je chjotaxá xi tsʼe Roma, kʼoa jósʼin kichomani.

9 Kʼianga nó 313, je xi tsakatéxoma ya Roma xi Constantino tsakʼin, jé xi kʼoakitso nga relijión sʼin kataʼyale josʼin kitsoya je xi yátsʼi̱n tsakinyále Niná. Kʼoa saʼnda nga kʼia, je yo̱ngo̱ kao je chjotaxá xi tsʼe Roma tsakákjao jko̱. Tobʼelañá, je xi Constantino tsakʼin jngo kjoajtín tsakʼéjna kao je xi nyatítjonle relijión, kʼoa kjoajtín jebi Concilio de Nicea tsakʼin. Kʼoa xi jekisʼejna kjoajtín jebi, je Constantino tsakʼaonsjee ya naxinandá je naʼmi xi Arrio tsakʼin, nga̱ tsín kʼoasʼin koankjainle nga Niná je Jesús. Xijekoan, jé xi Teodosio tsakʼin tsakatéxoma ya Roma. Kʼoa kui relijión Católica xi relijiónle koan jña tsakatéxoma naxinandá Roma. Je chjota xi kotʼayason jmeni xi koan ngasʼa kʼoatso nga kʼia “chjotale Cristo” kitsole yaole je naxinandá Roma kʼianga tsakatéxoma je Teodosio. Tonga je xi chjotale Cristo kitsole yaole kui koankjainle jmeni xi to chjota kitsoya kʼoa kuinga ya koanjngokaoni je Babilonia xi nʼioje. Tonga nga kui nichxin tojo tsakatiosa kʼa je chjotale Cristo xi kixi kitʼale Niná. Chjotale Cristo jebi yaa koanngóson je trigo xi kinchja̱ni Jesús. Tsakʼénele yaole nga kʼoasʼin tsabexkón Niná josʼin mele, tonga nʼio tokʼa xi kinrʼoé jmeni xi kitso (tʼexkiai Mateo 13:24, 25, 37-39). * Joxi jé Babilonia xi nʼioje kisikatíonʼio.

10. Ánni nga tsín kisasen kʼanile jmeni xi kitsoya je yo̱ngo̱.

10 Kʼianga jejao jan siento nó jaʼato, nʼio nkjín chjota xi tojo male bʼéxkia je Biblia nga én griego kao én latín. Kʼoa kisingósonkao jmeni xi tsoya je Énle Niná kao jmeni xi kitsoya je yo̱ngo̱. Tjínkʼa xi tsabe nga to énndiso jmeni xi tsoya je yo̱ngo̱ kʼoa tsín tikui koankjainnile. Tonga nʼio xkón tsakatio kʼianga kitsoya jmeni xi makjainle nga̱ ni̱kʼien kʼiatsa kʼoasʼin.

11. Jókoanni nga toje yo̱ngo̱ tsakánentsjani je Biblia.

11 Nga jejaʼato nó, nʼio tochoa chjota xi koanle én griego kʼoa tsa én latín. Kʼoa je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ alikui kitsjoaʼnde nga kui én xi male chjota jaʼatoya je Énle Niná. Nga kʼoakisʼin, tojé xi nyatítjonle yo̱ngo̱ kao chjota xi ngʼa skuela ki xi koanle tsakʼéxkia je Biblia. Saʼnda tjín naʼmi xi tsín koanle xo̱n. Kʼoa toʼyani xi tsín kisasenle jmeni xi kitsoya je yo̱ngo̱ kjoañʼai tsakʼaile. Kʼoa je chjotale Cristo tochoa choaa tsakatiojtín kʼoa toʼma kʼoakisʼin, kʼoa sakʼoaa ñaki tsín koan tsakatiojtín. Tojo koan nga kinikatíonʼio ya naxinandá Babilonia je chjota judío nga tsín tikʼoasʼin kisixáni je naʼmi josʼin tjínnele, kʼoati koan je chjotale Cristo, je xi “naʼmi xi ngʼa xále” ʼmile, tsín tikoan kʼoasʼin tsabexkónni Niná josʼin tjínnele. Jé Babilonia xi nʼioje jetsakánentsja je chjota.

KISʼELE KJOACHOYA JE CHJOTALE CRISTO

12, 13. Jméni xi jao koya tsakinyakao je chjotale Cristo nga koanjinle nga koa̱n ndaí koatiole je Babilonia xi nʼioje.

12 A jaʼai nichxin nga je xi ñaki chjotale Cristo ma kʼoasʼin tsabexkón ijngokʼani Niná josʼin mele. Jaon, jao koya tjínni jmeni xi tsakinyakao. Je xi títjon, kuinga tsʼatsen je imprenta. Nga kjesa bʼatsenjin je imprenta kʼianga nó 1450 to ntsja kjini copiale Biblia je chjota, kʼoa nʼio ñʼai koanle. Sakʼoaa te sá bichómani nga jngo copia bʼasje jngo chjota xi nʼio nda male kji. Kʼoa kui kiskitʼa je xi pergamino ʼmi xi xjoa̱le cho̱ koanndani. Nʼio tochoa copiale Biblia kisʼe kʼoa nʼio chjí koan. Tonga nga jekisʼe imprenta kao xo̱n, jngo chjota xi nʼio nda male síxákao tsʼato 1,300 pájina tsakʼasje nga jngo nichxin.

Kʼianga jetsʼatsen je imprenta kʼoa nga kisʼe chjota xi nʼiojin koan nga kisikʼatoya Biblia kui xi tsakinyakao je chjotale Cristo nga tsín tije Babilonia xi nʼioje tsakánentsjani (Chótsenlai párrafo 12 kao 13)

13 Xi majaoni koya xi tsakinyakao kuinga jaʼatoya je Biblia nga kjaʼaí én. Kʼiala nga nó 1500 kisʼe kʼa chjota xi nʼiojin koan kʼoa kui je én xi nchja̱ chjota kisikʼatoya je Biblia. Alikui kini ninga be nga ni̱kʼien nga kui xá tjíosʼín. Kʼoa je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ nʼio kitsokjon. Kui kitsokjonle nga jekoa̱n kʼoexkia Biblia je chjota kʼoa nga kui skónangi jñáni kʼoatso je Biblia nga tjínnele kʼoéchjiá nga kuitjole mixa̱ xi jekʼien. Jñáni faʼaitʼa je Biblia tʼatsʼe papa kao tʼatsʼe xi cardenal ʼmi. Nʼio nkjín xi bakóya je yo̱ngo̱ xi ya yʼangini je kjoafaʼaitsjenle chjota xi Aristóteles tsakʼin kao xi Platón tsakʼin. Chjota jebi siento nó tongini nga kjesa faʼaijin Cristo tsakatio. Nʼio koanjtile je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ nga kui tsakásjaiya je chjota tʼatsʼe jmeni xi tsoya je yo̱ngo̱. Je chjota xi tsakʼasjengi jmeni xi tsakakóya je yo̱ngo̱ kinikʼien. Je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ kui xi koanmele nga tsín tikatabʼéxkiani Biblia je chjota kʼoa tsín tijme xi katakjonangini, kʼoa kʼoakoan. Tonga kisʼe kʼa je chjota xi nʼiojin koan kʼoa tsín kitsjoaʼnde nga je Babilonia xi nʼioje tsakánentsja. Nga jetsabe jotso je Biblia koanmele kiskotʼayasa. Tokʼiaa kitsʼiani nga koa̱n ndaí koatiole relijión ndiso.

14. 1) Jméni xi kisʼin je chjota xi koanmele kiskotʼaya je Biblia. 2) Jósʼin tsabeni je Russell jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná.

14 Nʼio nkjín chjota xi koanmele tsakʼéxkia je Biblia kʼoa koanmele kiskotʼaya, kʼoa koanmele kitsoyale xi kjaʼaí jmeni xi koanjinle. Likui koanmele nga je xi nyatítjonle yo̱ngo̱ kʼoakuitsole jmeni xi koa̱nkjainle. Yaa ki ya naxinandá jñani tsín ʼya xi tsakʼéchjoale nga kiskotʼaya je Biblia. Jolani ya Estados Unidos. Kʼianga nó 1870 je Charles Taze Russell kao xi kjaʼaísa chjota nʼio nda kiskotʼayajin je Biblia. Nga títjon, je Russell kui xi koanmele nga koa̱nsjaile je relijión xi ñaki kui xi kixi bakóya. Kisingóson jmeni xi tsoya nga jngó jngó relijión xi chjotale Cristo tsole yaole kʼoa kao xi kjaʼaí relijión kao jmeni xi tso je Biblia. Nga kʼoakisʼin, tsabee nga nijngojin relijión xi ñaki ya bʼangini Biblia jmeni xi tsoya. Xijekoan, nkjín chjota xi nyatítjonle relijión tsakjákaonajmí. Je Russell kui xi koanmele tsakai nga koa̱nkjainle chjota jebi jmeni xi tso je Biblia kʼoa nga katatsoyale je chjotale. Tonga je chjota xi nyatítjonle relijión likui kʼoakisʼin. Je chjota xi kiskotʼaya Biblia chan koanjinle nga tsín koa̱n ya sijngokao yaole je chjota xi ya tjíojin relijión ndiso (tʼexkiai 2 Corintios 6:14). *

15. 1) Kʼiáni kinikatíonʼio je chjotale Cristo. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

15 I̱ kjoaʼmiya jebi, kui kachotʼayá nga je chjotale Cristo xi kixi koan kʼiaa kisikatíonʼio Babilonia xi nʼioje kʼianga jekʼien je pastro. Tonga tojo machjénsa nga jchaa: Jósʼin ʼyañá nga kʼia tjíobationdaíle Babilonia xi nʼioje je chjotale Cristo xi ya tjínle kjoachoya ya ngʼajmi tonginile nó 1914. A kjoaixi nga tsín kisasenle je Jeobá jmeni xi kisʼin je choʼndale nga tochoasa kitsoyason kʼianga kisʼejna Kjoajchántse xi títjon. A kisʼe je ndsʼee xi jaʼatone kjoatéxomale Jeobá kʼianga kisʼejna kjoajchántse kʼoa tsín tinda tsabekonni je Jeobá. Kʼoa tsa kʼia kisikatíonʼio je Babilonia xi nʼioje je chjotale Cristo kʼianga jekʼien je pastro, kʼiáni tsakationdaíni. Jebi yaa kuitsoyaná kjoaʼmiya xi ijngo.

^ párr. 3 Éxodo 2:23: “Kʼoa tse nichxin jaʼato nga chan kʼien je rey xi tsʼe Egipto, tonga je chjota israelita tosi tonda jaʼátsele nga choʼnda tjíonikao kʼoa ñaki tsakatéjé xi tʼatsʼe jebi, kʼoa nga kʼoasʼin tjíobatéjé nga choʼnda tjíonikao yaa kichokatʼale je Niná xi kixi”.

^ párr. 8 1 Pedro 2:9, 10: “Jon nío naxinandá xi kitjojion. Jon nío naʼmi xi ngʼa xále. Jon nío naxinandá xi tsje, naxinandá tʼatsʼe Niná, jméni nga kuinokjoayanio kjoanda xi tsʼe Niná xi kinchja̱no jña nga isenxkón, jitjoo jña nga njio. Jon ngasʼa ali naxinandájion, tonga ndʼaibi Niná nokjoanio. Ngasʼa likui koanmakeno Niná, tonga ndʼaibi jekoanmakeno”.

^ párr. 9 Mateo 13:24, 25, 37-39: “Tsakʼé ngijngole kjoaxkóson: Je kjoatéxomale ngʼajmi ya mangóson chjota xi nda na̱xi̱n bʼéntjeson nangile. Tonga kʼia nga kjiofe chjota, jaʼai xi kontrale, kʼoa jñá xi tsínkui nda tsakʼéntjejin trigo, kʼia kitʼaxinni. Kʼoa kinchja̱ngáni Jesús: Je xi nda na̱xi̱n bʼéntje, jé ní xi ʼndíle chjota. Je xi kontra xi tsakʼéntje, jé ní xi na̱i. Je xi sʼexkó, je xi kjoetʼani je nichxinbi. Kʼoa je xi bʼéxkó, jé ní je ánkje”.

^ párr. 14 2 Corintios 6:14: “Ali tojngojin biyokjao kao xi tsín makjainle. Jmé kjoamiyo xi tjín, je xi chjotakjoakixi kao je xi tsín chjotakjoakixi. Jó koa̱nni nga sa̱tíokjao lʼí kao jña njio chon”.