Ir al contenido

Ir al índice

Chjénngiaa je kjoatéxomakixile Jeobá kao kjoamatokonle

Chjénngiaa je kjoatéxomakixile Jeobá kao kjoamatokonle

“Ñaki kao kjoatéxomakixi tʼendajinño, kʼoa nga jngó jngó takolao xíngio kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi kʼoa kao kjoamatokon” (ZAC. 7:9).

KJOAJNDA 21, 11

1, 2. 1) Jósʼin tsabekon Jesús je kjoatéxomale Niná. 2) Ánni nga kʼoabixónsíñá nga je chjota skribano kao fariseo likui nda kisichjén je kjoatéxomale Niná.

JE Jesús tsjoake koan je kjoatéxomale Moisés. Kʼoa jebi alikui tokʼoamaná, nga̱ jé Jeobá kitsjoa kjoatéxoma jebi kʼoa je Jesús nʼio tsjoake koan je Nʼaile. Je Biblia tongini kʼoakitso jokji tsjoake koa̱n je kjoatéxomale Niná, i kitso: “Kʼianga kʼoasʼian josʼin nga meli, ji Ninána, kui xi simetokoan, kʼoa je kjoatéxomali yaa tíjnajin jinyaona” (Sal. 40:8). Je Jesús kao kui tsakakóni jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi kitso nga ñaki tsje je kjoatéxomale Niná kʼoa nga basenkaoná kʼoa nga bitjoson ngayeje (Mat. 5:17-19).

2 Alikuijin nda kisʼe kon Jesús kʼianga tsabe je chjota skribano kao chjota fariseo nga likui nda tjíosíchjén je kjoatéxomale Niná. Chjota jebi tokui kisitjoson ngayeje xi tsín nanda tjínle kjoandosin. Kuinga i̱ kitsosínile je Jesús: “Jon bʼao jngo ya xi te ya mani, jo tjín xi njeno xi tsʼe xka̱ menta kao xka̱ eneldo kao xka̱ komino”. Ánni nga kʼoakitsonile. Je Jesús i kitsosale: “Tsakʼejnao je xi ngisa nʼio machjén xi tsʼe kjoatéxoma, xi kui kjoakixi kao kjoamatakon kao xi makjainná” (Mat. 23:23). Je chjota fariseo alikui koanjinle josʼin tsoyanile je kjoatéxoma kʼoa tojé ngisa ndasʼin tsakʼasje yaole tikʼoajinni xi ngikʼa. Tonga je Jesús koanjinle josʼin tsoyanile kʼoa jmeni xi bakóya je kjoatéxomale Jeobá.

3. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Ñá xi chjotale Cristo maa, alikui tikui Kjoatéxomale Moisés nitjosonñá (Rom. 7:6). Tonga ánni nga ya Biblia kisʼetʼasíni. Ali tsakuijin nga si̱tjosoán ngayeje jmeni xi ya faʼaitʼa, kuiní nga katamajinná kʼoa si̱chjén jmeni xi ngisa tjínle kjoandosin, xi tsonile je kjoafaʼaitsjen xi yʼangini. Tobʼelañá, jméni xi bakóyaná tʼatsʼe naxinandá xi tsen kisatio jñani koan kitoka je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien. Ya kjoaʼmiya xi jaʼato tsaʼya kʼaa jmeni xi bakóyaná jokisʼin je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien nga koan kisakole kjoamatokon. I̱ kjoaʼmiya jebi, kui jchaa jméni xi bakóyaná xi tʼatsʼe Jeobá je naxinandá jña koan kitoka je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien kʼoa jósʼin chjénngilee jokjoan je Jeobá. Kʼoati jchaa xi tʼatsʼe jebi: Jméni xi bakóyaná xi tʼatsʼe kjoamatokonle Jeobá je naxinandá xi tsen kisatio. Jméni xi bakóyaná xi tʼatsʼe josʼin bekon Jeobá je kjoabijnachon. Kʼoa jósʼin bakó nga ñaki tsje je kjoatéxomakixile. Kʼianga chótʼayajiaan nga jngó jngó kjoachjonangi jebi, si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koa̱n chjénngilee je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi (tʼexkiai Efesios 5:1). *

TJÍNNELE YA KOANNGÍON NAXINANDÁ JÑA NGISA CHRIAN KOA̱NNO

4, 5. 1) Jósʼin kisʼendajin nga ngisa ngotjo kichoni je chjota xi kʼien kisikʼien ya naxinandá xi tsen kisatio kʼoa ánni. 2) Jméni xi bakóyaná jebi xi tʼatsʼe Jeobá.

4 Je Jeobá kʼoasʼin tsakʼéndajin nga tsen katasatío je xi jaon naxinandá ánni nga ngotjo kuichosíni je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien. Kʼoakitso nga jan jan naxinandá katasatío ya ndaile xo̱ngá Jordán, ánni nga tsín ñʼai koa̱nnile kʼoa nga ngotjo kuichoni je chjota xi kʼien kisikʼien (Núm. 35:11-14). Je chjota israelita kisindachon je ndiaa xi bichóni naxinandá jebi (Deut. 19:3). Xi ijngosani, letrero tsakinyá ánni nga tsabesíni je chjota xi kʼien kisíkʼien josʼin ndiaa koai. Nga kʼoasʼin kisatio naxinandá jebi, tsakinyakao je chjota nga tsín ya tsakanga jñani niná ndiso sʼetsʼoale.

5 Si̱kjaʼaitsjenla jebi: Je Jeobá kʼoakitso nga tjínnele si̱kʼien je chjota xi kʼien kisikʼien, tonga kʼoati kitso nga je xi tsín toxá kisʼinni nga katasakóle kjoamatokon kʼoa nga katamakuinda. Jngo chjota xi Biblia kotʼayason, i kitso: “Nʼio choa ñʼai josʼin kisʼendajin kʼoa ngotjo koanjinnile josʼin koai. Jebi kui ndiaale kjoamatokon xi tsʼe Niná”. Je Jeobá ali tsa jngojin jues xi tsʼen xi tokui xá tíjnani nga kjoañʼai tsjoále je choʼndale. Tosaa nʼio tjínle kjoamatokon (Efes. 2:4).

6. Jméni xi tsín koanngóson jokoankjoan je chjota fariseo kao jokjoan je Niná.

6 Je chjota fariseo alikui kʼoakisʼin josʼín je Jeobá nga̱ tsín tsakakóle kjoamatokonle je xi kjaʼaí. Tobʼelañá, je kostumbre xi kisʼele kuinga to jan kʼa kisichatʼale xínkjín kʼianga tikuini jée tsakajngi. Kʼianga tsakakó Jesús nga nʼio chʼao koankjoan chjota jebi, kui tsakʼéyanajmí tʼatsʼe jngo chjota fariseo kao tʼatsʼe jngo chjota xi ta̱onbasen bʼéña xi ya ñatjen tsakinya nga tsakʼétsʼoa. Je xi ta̱onbasen bʼéña kjoamatokon kisijéle Niná tonga je chjota fariseo, i kitso: “Niná tsjoale kjoanda nga ali kuijian jo kjoan xikʼa chjota, xi chjotaché, xi tsínle kjoakixi, xi chajngi, ni josʼin kjoan nda tsa je chjotabi xi bʼéña taonbasen”. Je chjota fariseo “tsʼasjengi ngatsʼi xikʼa” kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín machjén nga kjoamatokon koako (Luc. 18:9-14).

Kʼiatsa nangitokon maa ngisaa choa ñʼai koa̱nle xi ngikʼa nga sijéná kjoanichatʼa (Chótsenlai párrafo 4 saʼnda 8)

7, 8. 1) Kʼiatsa ʼyani xi josíkaoná, jósʼin koa̱n chjénngilee Jeobá. 2) Ánni nga tjínnenile nangitokon koaan nga koa̱n si̱chatʼalee xi ngikʼa.

7 Alikui kʼoakatamakjoaan jokoankjoan je chjota fariseo. Tosa je Jeobá chjénngilee kʼoa koakoá kjoamatokon (tʼexkiai Efesios 4:32). * Jngo koya xi kuenta sʼiaan kuinga choa ñʼai katamale xi ngikʼa nga sijéná kjoanichatʼa (Luc. 17:3, 4). Chjónangilee yaoná jebi: “A bakoña nga sichatʼale ngantsjai je xi ngikʼa. A ñaki mena sichatʼale tsa ʼyani xi jokasíkaona”.

8 Kʼianga koa̱nná si̱chatʼaa tjínnele nangitokon katamaa. Je chjota fariseo likui koanle kisichatʼale xi ngikʼa nga̱ ngisaa ngʼa tsakʼasje yaole kaoni xi ngikʼa. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa, tjínnele nangitokon koaan kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa tikʼoajinni ñá kʼoa si̱chatʼalee (Filip. 2:3). Koaan chjónangilee yaoná jebi: “A je Jeobá tikjenngile nga tibakoa kjoanangitokon”. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisajin choa ñʼai koa̱nle xi ngikʼa nga sijéná kjoanichatʼa kʼoa nga si̱chatʼalee. Koakoá kjoamatokon ngantsjai kʼoa tsín ndi̱to̱n si̱jtilee yaoná kʼianga ʼya xi josíkaoná (Ecl. 7:8, 9).

JCHAXKOÁN JE KJOABIJNACHON KʼOA LIKUI NJÍNLE CHJOTA SKA̱NENÁ

9. Jósʼin tsakasenkao Jeobá je chjota israelita nga koanjinle jokji chjíle je kjoabijnachon.

9 Je naxinandá xi tsen kisatio ya Israel kui xá kisationi nga tsín jme jée ska̱nele je chjota israelita (Deut. 19:10). Jeobá tsjoakee je kjoabijnachon kʼoa jtikee je xi toxá sʼínni nga “njínle chjota xi tsín jme jée tjínle bʼéjten ntsja” (Prov. 6:16, 17). Nga kixi kʼoa nga tsje je Niná kuinga tsín tokjoaská tjenkaosíni nga xínkjín kisikʼien je chjota ninga tokjoataon xi koanle. Je chjota xi tsín toxá kisʼinni kisakole kjoamatokon kʼoa jé chjotajchínga tsakʼéndajin je kjoale. Kʼiatsa tsaʼyale nga tokjoataon xi koanle, tjínnele nga ya tsakʼejna ya naxinandá jña koan kikatio je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien josaʼnda nga kʼien xi naʼmitítjon koan. Jebi kui xi tsonile nga tjín chjota xi ya tsakatío jokji tsesa kisijchá yaole. Kʼianga kʼoasʼin kisʼendajin, je Jeobá tsakasenkao je chjota israelita nga chjí katabekon je kjoabijnachon. Kʼianga skoe̱xkón je xi tsjoá kjoabijnachon, alikui koan nga xkón kisikatío je kjoabijnachonle xi ngikʼa xi totʼatsʼe jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi tsín kʼoakisʼin.

10. Tojo kitso Jesús, jósʼin tsakakó je chjota skribano kao chjota fariseo nga tsín tsabechjí je kjoabijnachonle chjota.

10 Je chjota skribano kao chjota fariseo alikui je Jeobá kiskenngile. Chjota jebi alikui chjí tsabe je kjoabijnachonle xi ngikʼa. Je Jesús i kitsole: “Kichjaʼaxion yobi̱le kjoachjine. Tijonnio likui jitjasʼaon, kʼoa je xi tjíofaʼasʼen tsakʼechjoalao” (Luc. 11:52). Tjínnele tsakasenkao tsakai je chjota nga katamajinle jotjínni je Énle Niná nga koa̱n koatiokon ngantsjai nichxin, tonga ʼndele nga kʼoasʼin tosaa je tsakʼéchjoale nga Jesús katafitjenngile je xi koa̱n kuinyakao nga sʼe̱le kjoabijnachon (Hech. 3:15). Nga kʼoakisʼin, alikui kisʼele kjoachoya je chjota nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin. Je chjotatítjonle relijión, ngʼakon koan kʼoa alikui chjí tsabekon je kjoabijnachonle chjota kʼoa tsín koanndosinle josʼin tjío. Nʼio tsʼen koan kʼoa tsín kisʼele kjoamatokon.

11. 1) Jósʼin tsakakó Pablo nga kʼoati sʼin tsabekon je kjoabijnachon josʼin bekon je Jeobá. 2) Jméni xi koasenkaoná nga kʼoati sʼiaan jokisʼin je Pablo nga kʼuínyasoán.

11 Kʼiatsa mená nga je Jeobá chjénngilee kʼoa tsín kʼoasʼiaan jokisʼin je chjotatítjonle relijión, tjínnele jchaxkoán je kjoabijnachon kʼoa chjí jchatokoán. Je pastro Pablo chjí tsabekon je kjoabijnachon nga kitsoyale chjota jokji tjen kʼoakoanle. I kitso: “Tsín tsa an bʼakaona xi tʼatsʼe njínno” (tʼexkiai Hechos 20:26, 27). * Ali tokui nga kitsoyasonni je Pablo nga tsín je ska̱nele je njínle chjota kʼoa tsakuije̱ nga kʼoasʼin tsakʼéne je Jeobá. Kuinga kitsoyasonni nga tsjoake koan je chjota kʼoa nga tsabechjí je kjoabijnachon (1 Cor. 9:19-23). Ñá, kʼoati sʼin tjínnele jchatokoán je kjoabijnachon josʼin bekon je Jeobá, nga̱ kui xi mele nga kʼoakatamanile je jéele ngatsʼi chjota (2 Ped. 3:9). A kʼoati tjín tokuin tsanda ji. Kʼiatsa bakoá kjoamatokon kaojin kjoatsjoa koakoyasoán kʼoa ngisajin tsjoa sa̱tío tokoán.

12. Ánni nga nʼio chjí bekonni je choʼndale Niná josʼin síkuinda yaole.

12 Ijngo koya josʼin bakoá nga kʼoasʼin ʼyatokoán je kjoabijnachon josʼin bekon je Jeobá kʼiaa nga nitjosoán je kjoatéxoma xi tjín josʼin tjínnele si̱kuindaa yaoná. Tobʼelañá, tjínnele si̱sinlee tsa karro tjínná, alikui toxkia si̱xákoaa kʼoa tsa kʼiaje̱ nga xá chjinexjáo tinʼia kʼoa tsa jme xi tibʼendayaa kʼoa kʼianga mangián je kjoajtínná kao kjoajtíntsená. Xi ngisa chjíle kuinga si̱kuindaa yaoná kʼoa nga tsín jme xi katamaná tikʼoajinni je xáná, tao̱nná kʼoa tsa nichxinná. Je Niná kui kʼoasʼín ngantsjai je xi kixi tjín kʼoa xi tjen ndiaale kʼoa ñá mená nga kʼoati sʼiaan. Je xi chjotajchínga sʼin tjío, jé títjon koatio choa̱ nga sikuinda kjoabijnachonle kʼoa kao tsʼe xi ngikʼa (Prov. 22:3). Kʼiatsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoakuitsoná josʼin si̱kuindaa yaoná tjínnele si̱tjosoán jokuitsoná (Gál. 6:1). Kʼiatsa kʼoasʼiaan, alikui ñá ska̱nená je njínle chjota.

TJÍNNELE KʼOASʼIN SʼE̱NDAJIN JOTJÍN JE KJOATÉXOMA JEBI

13, 14. Je chjotajchínga xi tsakatio ya naxinandá Israel, jméni xi kisʼin nga tsakakó je kjoatéxomakixile Jeobá.

13 Je Jeobá kʼoakitsole je chjotajchínga xi tsakatio ya naxinandá Israel nga kui katafitjenngi je kjoatéxomakixile. Xi títjon kisʼin je chjotajchínga kuinga tsakatíobasen jotjínni je kjoa. Xijekoanni, tjínnele nda tsakatiotsʼinya tsa bakinle nga sa̱kóle kjoamatokon je xi kʼien kisíkʼien kʼoa tjínnele kui kuenta kisʼin jotjín kon, jokjoan kʼoa jmeni xi kisʼin nga kjesa kjoa kajinjin. Kʼianga koako je kjoatéxomakixile Jeobá, tjínnele kui kuenta kisʼin tsa jtike kʼoa tsa toxá kisikaoni je chjota xi kisikʼien (tʼexkiai Números 35:20-24). * Kʼiatsa testigo koanchjén, tjínnele jao koanni kʼianga jchale tsa toxá kisʼinni (Núm. 35:30).

14 Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga jetsaʼyale jotjínni kjoa, je chjotajchínga jé chjota xi kuenta kisʼin, ali tsa tokuijin jmeni xi kisʼin. Tjínnele ndakjoan kiskosonnile nga koan tsabe ánni nga kʼien kisikʼienni. Je xi tsakasenkao kui je nganʼiotsjele Jeobá ánni nga tsabeni jokisʼin kʼoa nga tsakakóni kjoamatokon kao kjoatéxomakixi (Éx. 34:6, 7).

15. Jósʼin tsabekon Jesús je chjota xi jée tsakajngi kʼoa jókisʼin je chjota fariseo.

15 Je chjota fariseo tokui kini nga tsakajngijée je chjota, alikui kuenta kisʼin jokjoanni tjío je ni̱ma̱le. Kataʼyala jmeni xi koan kʼianga ki je Jesús ya niʼyale Mateo. Je chjota fariseo i kitsole je chjotale Jesús: “Ánni nga kjenkaosíni je Maestrono je xi bʼéña taonbe kao chjotatsʼenbe”. Je Jesús i kitsole: “Chjota xi nda tjío, likui machjénle chjinexki, tojé xi tjíomʼe xi machjénle. Tangíon, tsokʼoa, chótʼayao jo tsoni: Kjoamatakon xi mena, ali jejin kjoatjao xi bʼaitʼanáo, nga̱ tsín chjota xi kixijin jeʼe̱ nchjale, tojé xi chjotajée, nga sikʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle” (Mat. 9:9-13). A jé tsakasenkao Jesús chjota xi jée tjínle. Mai. Kui xi koanmele nga kʼoakatamanile je jéele chjota kʼoa kui xi nʼio kinchja̱ni nga kitsoyason (Mat. 4:17). Je Jesús nʼio nda kisijinle yaole kʼoa tsabení nga kʼoakoan kʼanile je jéele chjota kʼoa kao xi tao̱nbasen bʼéña. Je Jesús ali tsa tokuijin xá kini nga kikjen ya niʼyale Mateo kuinga kini nga nkjín mani chjotale xi ya tjío (Mar. 2:15). Je chjota fariseo alikui kʼoasʼin tsabekon je chjota josʼin tsabekon Jesús. Chjotajée kitsole chjota kʼoa kʼoasʼin tsabekon nga tsín ticha̱tʼanile jéele. Je chjotatítjonle relijión jebi, alikui koanngóson xi kao Niná xi kixi kʼoa xi tjínle kjoamatokon.

16. Jmé xi tjínnele kuenta sʼin je xi comité judicial ma.

16 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele je Jeobá skénngile, nga̱ tsjoakee je kjoatéxomakixi (Sal. 37:28). Je xi títjon sʼin kuinga nʼio nda koatiotsʼinya tsa jée kabajngi je chjota. Kʼiatsa kʼoakama, tjínnele kui koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Énle Niná kʼianga kʼoendajin jngo kjoa (Deut. 13:12-14). Je chjotajchínga xi ya tjíojinle je xi comité judicial ma, tjínnele nda skósonnile tsa je chjota xi jée kabajngi ñaki kʼoakjimanile je jéele kʼoa tsa mai. Jebi alikui choa ñʼai tíjna. Tjínnele kuenta sʼin josʼín je chjota, josʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe je jée xi kabajngi kʼoa jme xi tjín ya jinni̱ma̱le (Apoc. 3:3). Kʼianga sa̱kóle kjoamatokon je chjota xi jée kabajngi, tjínnele nga ñaki kʼoakoa̱nnile je jéele. *

17, 18. Jósʼin skoe̱ni xi chjotajchínga sʼin tjío tsa ñaki kʼoakjimanile je jée xi kabajngi jngo chjota (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

17 Je Jeobá kao Jesús be jotjío je ni̱ma̱ná tonga je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui be. Jósʼin skoe̱ni tsa ñaki kʼoakjimanile je jée xi kabajngi jngo chjota. Xi títjon, tjínnele sijéle kjoachjine je Niná kao kjoamajintokon (1 Rey. 3:9). Xi majaoni, tjínnele nga Biblia sichjén kao xo̱n xi bʼasje je naxinandále Niná ánni nga skoe̱síni josʼin tíjna je “kjoabale sonʼnde” kʼoa kao “kjoaba xi josʼin mele Niná” xi tsonile tsa ñaki kʼoakjimanile je xi kabajngijée (2 Cor. 7:10, 11). Tjínnele nda skótʼayajin jotso je Énle Niná tʼatsʼe josʼe kon je xi bajngijée, josʼín kʼoa josʼin fikao yaole kʼiatsa kʼoakjimanile je jéele kʼoa tsa mai.

18 Xi majanni, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kuenta sʼin je chjota xi kabajngijée, josʼin tíjna ngasʼa kʼoa ánni nga kʼoakisʼinni. Je Biblia tongini kʼoakitso xi tʼatsʼe Jesús, je xi ngʼajko̱ sʼin tíjnale je jtín: “Alikui tokui koaini jme xi skoe̱ni xko̱n kʼianga kʼoendajinle chjota, kʼoa alikui tokui koaini jmeni xi kjuinrʼoé xoño nga koatekjáya. Kʼoa tongóson sʼin kʼoendajinle xi nangi tíjna, kʼoa kao kjoatéxomakixi koatekjáyanile je chjotandʼé xi tjín sonʼnde” (Is. 11:3, 4). Je Jesús jé tsakinyánda xi chjotajchínga sʼin tjío nga katasíkuinda je jtínle kʼoa nga kʼoasʼin katabʼéndajin je kjoa josʼin bʼéndajin je (Mat. 18:18-20). Nʼio bʼailee kjoanda je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kʼoasʼin kjenngile je Jesús nga bakó kjoatsjoacha. Nʼio chjí ʼyatokoán jokji bʼenele yaole nga katasʼe kjoamatokon kʼoa kao kjoatéxomakixi ya jinjtín.

19. Jméni xi bakóyali je naxinandá xi tsen kisatio jña koan kitoka je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien.

19 Je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kui “kjoachjine kao xi kjoakixi” xi tʼatsʼe Jeobá faʼaitʼa (Rom. 2:20). Tobʼelañá, je naxinandá xi tsen kisatio ya Israel jña koan kitoka je chjota xi tokjoataon xi koanle nga kʼien kisikʼien, kui bakóyale je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kao kjoatéxomakixi katabʼéndajin jngo kjoa. Kʼoati kui bakóyaná nga tjínnele koakoá kjoamatokon kao kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi (Zac. 7:9). Ninga tsín tikui nitjosonñá je Kjoatéxomale Moisés, tonga je kjoatéxomakixi kao kjoamatokon tojo nʼio tjínle kjoandosin xi kao Jeobá, nga̱ je likui bʼantjaiya. Nʼio tse kjoanda tjínná nga Niná tinixálee. Chjénngilee jokjoan je Jeobá kʼoa je si̱nʼiotʼaa yaoná.

^ párr. 3 Efesios 5:1: “Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha”.

^ párr. 7 Efesios 4:32: “Tosa nda tikao xíngio. Katasʼeno kjoamatakon. Tichatʼalao xíngio, josʼin nga Niná kisichatʼano nga tiyokao Cristo”.

^ párr. 11 Hechos 20:26, 27: “Kui kʼoaxínno ndʼaibi nga tsín tsa an bʼakaona xi tʼatsʼe njínno. Likui koankaina nga kʼoasʼin kinchjayajinno ngayije jo tso Niná”.

^ párr. 13 Números 35:20-24: “Tsa kuinga kasíkʼienni nga jtike kʼoa kuinga katsjontsjáni kʼoa tsa tjín xi kabasénle tojoni nga kuiyá, kʼoa tsakui nga jtike nga kabʼénile tojoni nga kuiyá, tjínnele ni̱kʼien je xokasʼín. Nga̱ kʼien kasíkʼien. Jé xi sijndangajaoni njín sikʼien je chjota xi kʼien kasíkʼien kʼianga koa̱nsjaile. Tonga tsa tsín toxá kasʼínni, tsa tsín jtike chjota jebi, tsa katsjontsjá kʼoa tsa tjín xi kabasénle, kʼoa tsa tsín kabe kʼoa je xokasʼín nga jngo la̱jao̱ kafine kʼoa tsa kamʼe je chjota, tonga tsa tsín jtike kʼoa likui mele nga je sikiʼaon, jé naxinandá kʼoendajinle je xi kʼien kasíkʼien kʼoa kao xi sijndani, tojo tso kjoatéxoma jebi”.

^ párr. 16 Chótsenlai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de septiembre de 2006, pájina 30 jñani “Preguntas de los lectores” tso.