Ir al contenido

Ir al índice

A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá

A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá

“Katabʼantjaiyao yaono nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno” (ROM. 12:2).

KJOAJNDA 56, 123

1, 2. Jméni xi nʼia kʼianga jengisa machriantʼalee je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

KʼIANGA jngo kjoatjao bʼaile jngo tiʼndí, je xijchále itsole: “Jóbixoán”, kʼoa je itso: “Niná xi katʼéchjíli”, kui kʼoatsoni nga̱ jé xijchále xotsole nga kʼoakatatso. Tonga nga jemajchínga majinle ánni nga kʼoatsonile je xijchále nga nʼio chjíle nga tsjoá kjoanda. Kʼoa alikui timachjénni nga ʼya xi kʼoakuitsole nga katatsjoá kjoanda nga̱ ni̱ma̱le nroajinni nga kʼoatso. Kuinga kʼoasʼínni nga̱ jekʼoasʼin síkjaʼaitsjen joni je xijchále kʼoa jemale tsjoá kjoanda.

2 Tikʼoasʼinni tsanda ñá, kʼianga tosʼa ʼyaa xi tʼatsʼe Niná majinná nga nʼio chjíle nga nitjosoán je kjoatéxomale. Tonga kʼianga jengisa machriantʼalee je Jeobá, majinná josʼin síkjaʼaitsjen, jmeni xi tsjoake kʼoa jmeni xi mai. Kʼianga bʼaiʼndee nga je Jeobá bándiaaná tʼatsʼe jmeni xi nʼia kʼoa jmeni xi chjoejiaan, kʼoasʼin bakoñá nga kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je.

3. Ánni nga ñʼai maniná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

3 Ningalani nʼio tsjoa satío tokoán kʼianga majinná josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, sakʼoaa ñʼai maná nga̱ chjotajée maa. Tsakui nichxin ñʼai maná nga majinná josʼin síkjaʼaitsjen je Niná tʼatsʼe kjoachajngi, tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde, tʼatsʼe nga ʼmiyasoán kʼoa kao tʼatsʼe je njín. Jméni xi koasenkaoná nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Kʼoa jósʼin koasenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa kao nichxin xi nroaján.

JÓSʼIAAN NGA KʼOATISʼIN SI̱KJAʼAITSJEEN JONI JE JEOBÁ

4. Jmé xi tsoyanile nga nichjotseyaa je kjoafaʼaitsjenná.

4 (Tʼexkiai Romanos 12:2). * Je pastro Pablo tsoya jméni xi sʼiaan nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Je kjoaʼmiya xi jejaʼato kui kitsoyaná nga tjínnele chʼa̱sjengiaa je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde tsa tsín mená nga kui koandiaaná. Tonga je Pablo kʼoati kitso nga tjínnele si̱chjotseyaa je kjoafaʼaitsjenná. Nga kʼoakoa̱n, tjínnele chótʼayá je Biblia ánni nga jchasíñá josʼin síkjaʼaitsjen je Niná, si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi chotʼayá kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

5. Jméni xi tsín mangóson nga chotʼayá kʼoa nga tobʼexkiaa.

5 Kʼianga chotʼayá ali tokuijin xi tsonile nga tobʼexkiaa kʼoa nga tofandiaangilee jmeni xi tibʼexkiaa. Kʼianga chotʼayá, kui nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá, josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jmeni xi sʼín. Nijinlee yaoná ánni nga kʼoatsoniná nga kʼoasʼiaan tsa jmeni kʼoa ánni nga kʼoati tjínni jmeni xi bʼéchjoaná. Kʼoati nikjaʼaitsjenjiaan jmeni xi machjénná nga si̱kʼantjaiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen kʼoa josʼin timangínkoaa yaoná. Kʼianga chotʼayá, tsakui nichxin likui kʼia kjoaʼaítsjenná ngayeje jñani machjénná nga si̱ndayaa yaoná. Tonga machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koasenkaoná jmeni xi tichotʼayá, tsakui nichxin basen chótʼayá kʼoa basen kʼoakji si̱kjaʼaitsjenjiaan (Sal. 119:97; 1 Tim. 4:15).

6. Jósʼin bichómani kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin síkjaʼaitsjen je Niná.

6 Tsa kʼoasʼin nganá nga nikjaʼaitsjenjiaan jotso je Énle Niná. Majinná nga je kjoafaʼaitsjenle Jeobá ñaki kixi. Majinná josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá. Kʼianga nichjotseyaa je kjoafaʼaitsjenná bʼantjaiyaa josʼin nikjaʼaitsjeen. Tobijbi kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

JMENI XI NIKJAʼAITSJEEN KUI BAKÓ JMENI XI NʼIA

7, 8. 1) Jósʼin bekon Jeobá je tsojmi xi tjín sonʼnde (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá, jméni xi ngisa kʼoailee kjoandosin.

7 Josʼe tokoán kʼoa jonʼia yaa nroani josʼin nikjaʼaitsjeen (Mar. 7:21-23; Sant. 2:17). Nga ngisa nda koa̱njinná kataʼyala kʼaa choa̱. Xi títjon, ya Evangelio tsoya josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde. Je José kao María alikui nʼio tse tao̱n kisʼele, tonga jé kiskoejin Jeobá nga kisijchá je ʼNdíle i̱ Sonʼnde (Lev. 12:8; Luc. 2:24). Kʼianga kitsin je Jesús, je María “yaa tsakájnaya kaxa̱ xi kjenya cho̱ nga̱ tsín ʼndejin xi tʼatsʼe jña nga ma sikjáya chjota” (Luc. 2:7). Tsa jelani Jeobá xi kʼoasʼin koanmele, alikuijin ñʼai koanle nga tsakásjai jngo ʼnde jñani nda chon kʼianga kitsin je ʼNdíle. Je xi ngisa koanmele kuinga je sijchá ʼNdíle i̱ Sonʼnde je chjota xi je bexkón.

8 Kʼianga chotʼayajiaan jebi, majinná josʼin bekon Jeobá je tsojmi xi tjín sonʼnde. Tjínkʼa je xijchá xi kʼoatsole je xtile nga nkjín tsojmi katasʼele, ninga tsín tindasʼin koationi xi kao Niná. Tonga je xi ngisa mandosinle je Jeobá kuinga ndasʼin kuiyoaa kao je. Kʼoa ñá, a kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Jméni xi bakó jonʼia (tʼexkiai Hebreos 13:5). *

9, 10. Jósʼin bakoá nga kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá tʼatsʼe nga xíngiaa nikaténgiaa.

9 Xi majaoni choa̱, kui josʼin bekon Jeobá kʼianga xíngiaa nikaténgiaa, xi tsonile, tsa ñá xosʼiaan nga koa̱njngijée je ndsʼee kʼoa tsakuije̱ nga tsín tije Jeobá sixánile. Je Jesús i kitso: “Toʼyanibe xi sikajngi jée jngo ʼndí xi makjainle tʼatsʼan, kjaíla nga ndale tsa jngo la̱jao̱ xi tsʼe molino sʼe̱tʼanʼiongi yásin, kʼoa si̱kʼatjenjin ndáchikon chjota xo kjibe” (Mar. 9:42). Alikui tokjoaská sʼin tsabekon je Jesús kʼianga xíngiaa nikaténgiaa. Kʼoa je Jeobá kʼoati tsín sasénle kʼianga tokjoa male jngo chjota nga kjoafaʼaitsjenle ndsʼe̱ síkaténgi (Juan 14:9).

10 A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá kao Jesús. Jmé xi bakó jonʼia. Tobʼelañá, tsakui nichxin tsjoachaa jokjoan najño xi chʼakjá kʼoa josoyoaa, tonga tsa sʼe̱jinná nga síkaténgi kʼa ya jinjtín kʼoa tsa kjoajndí ska̱niya jko̱, jméni xi sʼiaan. A to yaoná kjuinñá axo kui kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen je ndsʼee (1 Tim. 2:9, 10).

11, 12. Jósʼin basenkaoná nga tsín jée tsaojiaan kʼianga maná chjoexkoá yaoná kʼoa nga kʼoasʼin ʼyatokoán je xi chʼaotjín josʼin bekon je Jeobá.

11 Ijngolasa choa̱ kataʼyaa: Je Jeobá jtikee je kjoa xi chʼaotjín (Is. 61:8). Je Jeobá be nga ñʼai maná nga kui kʼoanʼia je xi ndatjín, nga̱ be nga chjotajée maa. Ninga kʼoalani, kʼoatsoná nga kʼoati jticha katamaa je xi chʼaotjín (tʼexkiai Salmo 97:10). * Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga jtikeni je xi chʼaotjín, koasenkaoná nga kʼoati jtichaa koaan tsanda ñá.

12 Kʼianga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá tʼatsʼe je xi chʼaotjín, koasenkaoná nga jchaa jmesani xi jtike ningalani tsín kʼoatsokixi je Biblia. Tobʼelañá, nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kui teni je chjota je xi lap dance ʼmi. Tjínkʼa xi kʼoatso nga tsín chʼaotjín nga kui teni nga̱ tsín tsa tjíosíchajngi. * Tonga je Jeobá jtikee ngayeje je xi chʼaotjín. Kuinga machjénsíni nga tʼaxin kuiyolee je jée, kʼoa je xi koasenkaoná kuinga koa̱nná chjoéxkoá yaoná kʼoa jticha koaan je xi jtike Jeobá (Rom. 12:9).

TONGINI SI̱KJAʼAITSJEEN JME XI SʼIAAN NICHXIN XI NROAJÁN

13. Ánni machjénni nga tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼiaan kʼiatsa jngo kjoa kuitjátojiaan.

13 Kʼianga chotʼayá, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koasenkaoná je kjoafaʼaitsjenle Niná kʼiatsa jngo kjoa kuitjátojiaan nichxin xi nroaján. Tsa kʼoasʼiaan, koasenkaoná nga kui chjoéjiaan jmeni xi sasénle Niná (Prov. 22:3). Kataʼyala kʼaa je choa̱.

14. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je José kʼianga kʼoakitsole je chjoónle Potifar nga katabajnakao.

14 Kʼianga je chjoónle Potifar kʼoakitsole je José nga katabajnakao, kjitʼanangi kitoka je José. Kʼoasʼin tsakakóni nga tongini kisikjaʼaitsjenjin josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe kjoabixan (tʼexkiai Génesis 39:8, 9). * Je José i kitsole je chjoónle Potifar: “Ánni nga kui kʼoasʼinsíña je xi nʼio chʼaotjín kʼoa nga jée koanjngisíña ngixko̱n Niná”. Jebi kui bakó nga je José kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen joni je Jeobá. Kʼoa ñá, jósʼiaan tsa je xi ñatjen nixá si sikaoná, tsa jngo mensaje kʼoa tsa jngo foto xi kjoachajngi ska̱niya je jkoaa kjoaʼaíná. * Ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá tsa tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin bekon kjoa jebi, tsa jekʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je, kʼoa tsa tongini ni̱kjaʼaitsjenjiaan josʼiaan tsakui kjoa kuitjátojiaan.

15. Jósʼiaan nga kixi kjuintʼalee je Jeobá tojo kisʼin nga jan je xti hebreo.

15 Kuila kataʼyaa je choa̱le nga jan xti hebreo xi Sadrac, Mesac kʼoa Abednego tsakʼin. Kʼianga kʼoakitso je rey Nabucodonosor nga tjínnele sʼe̱tsʼoale je xkóson xi kisinda, nga jan je xti hebreo alikui kʼoakisʼin. Jmeni xi kitsole je rey tsakakó nga tongini kisikjaʼaitsjen nga kixi kʼoaitʼale je Jeobá (Éx. 20:4, 5; Dan. 3:4-6, 12, 16-18). Kʼoa ñá, jósʼiaan tsa jelani xi nainá mani kʼoakuitsoná nga tjínnele tao̱n kʼoee tʼatsʼe jngo sʼuí xi sʼe̱jna xi ya relijión ndiso nroani. Nga kjesa kui kjoa bitjatojinjián, ngisaa nda nga tongini si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá xi tʼatsʼe jebi. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá jokuixoán kʼoa josʼiaan, tojo kisʼin nga jan je xti hebreo.

A jetsakiyotsʼinyaa, a jetsakʼendaa xo̱n josʼin mená koa̱nxkiná, kʼoa a jetjínjinle je chjinexki (Chótsenlai párrafo 16)

16. Kʼianga nda majinná josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, jósʼin koasenkaoná kʼiatsa toxijña tjóchʼinná kʼoa tjínnele tsʼe chjinexki kjuian.

16 Kʼianga tongini nikjaʼaitsjeen nga tjínnele kixi kjuintʼalee je Jeobá, kʼoati koasenkaoná kʼiatsa toxijña tjóchʼinná kʼoa tsʼe chjinexki kjuian. Jeʼyaa nga tsín koa̱n njín xinyáná kʼoa tsakuije̱ xi ño koya tjínle je njín (Hech. 15:28, 29). Tonga tjínsa josʼin maxkiná xi tojo ya tjoenile jmeni xi tjínle je njín, kʼoa ñá chósonnilee nga jngó jngoá tsa kʼoasʼin koa̱nxkiná kʼoa tsa mai. Xi koasenkaoná kuinga tongini chótʼayajiaan jmeni xi tso je Biblia, nga tsín kʼia si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sʼiaan kʼianga jeya hospital tiyoaa. Tiʼani ndʼaibi, machjén nga kuijnatsʼinyaa xi tʼatsʼe jebi, kʼoati machjén nga kʼoéndaa je xo̱n jñani kʼoétʼaa josʼin mená nga koa̱nxkiná, jolani je xo̱n xi Directriz anticipada y carta poder para atención médica ʼmi, kʼoa kʼoéyanajmílee je chjinexki. *

17-19. Ánni machjénsíni nga kataʼyaa ndʼaibi josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Tikʼaxki̱ jngui kjoa xi machjén nga tongini kuiyondalee.

17 Si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kitso je Jesús kʼianga i̱ kitsole je Pedro: “Niná katabʼéchjoale kjoabi tʼatsi”. Alikui jao tjínná nga je Jesús tongini kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe jmeni xi mele Niná nga sʼin, tʼatsʼe én xi tongini kinokjoa kʼoa tʼatsʼe nga ni̱kʼien i̱ Sonʼnde. Kui xi tsakasenkao nga kixi kitʼale Niná kʼoa nga kitsjoa kjoabijnachonle xi totʼatsaan (tʼexkiai Mateo 16:21-23). *

18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá kui xi mele nga miyole katamaa kʼoa nga kʼoénelee yaoná nga si̱xálee (Mat. 6:33; 28:19, 20; Sant. 4:8). Tsakui nichxin tjínkʼa je xi kao kjoandale kʼoakuitsoniná nga tsín tjínnele kʼoasʼiaan, tojo kitsole Pedro je Jesús. Tobʼelañá, jósʼiaan tsa je nainá kʼoakuitsoná nga ngisa ngʼa xá tsjoáná kʼoa ngisa tse kʼoechjíná, tonga tsakui kʼoechjoaná nga tsín tikjuinñá je kjoajtínná kʼoa tsín tikʼuínyasonñá. Kʼoa tsa sʼa xti, jósʼiain tsa kʼoakʼuínli nga tosi tondasa chótʼayai, tonga nga kjin kʼuín. A kʼiaa si̱jélee je Jeobá nga katabándiaaná, a kʼiaa kuijnatsʼinyaa jotso je xo̱n xi síkasénná je naxinandále Niná, kʼoa a kʼiaa chjónangilee je familianá kʼoa tsa je xi chjotajchínga sʼin tjío jmeni xi sʼiaan. A tsí ngisa nda tsa tiʼani ndʼaibi kuijnatsʼinyaa josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá kʼoa kʼoénelee yaoná nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen. Tsa kʼoasʼiaan, tsínjin ñʼai koa̱nná nga kui xi kixi tíjna chjoéjiaan kʼiatsa kui kjoa xi jekanikʼaxkiaa kuitjátojiaan. Kʼoa tosi tondajin je Jeobá si̱tjosonlee.

19 Tjínsa kjoa xi kjaʼaísanile xi koa̱n jtsaojiaan. Ninga tsín koa̱n kuiyondalee ngayeje je kjoa, xi koa̱n sʼiaan kʼianga chótʼayá kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, kʼoa kui xi koasenkaoná nga kjoaʼaítsjenná kʼoa kjuintjenngiaa jmeni xi chótʼayá. Kuinga nʼio machjénni nga kataʼyaa josʼin síkjaʼaitsjen je Niná, nga kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je, kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jósʼin koasenkaoná ndʼaibi kʼoa kao nichxin xi nroaján.

KOASENKAONÁ JE KJOAFAʼAITSJENLE JEOBÁ NICHXIN XI NROAJÁN

20, 21. 1) Ánni nga tsín koa̱n kʼoasʼianñá tojmeni xi mená ya sonʼnde chjotse. 2) Jósʼiaan nga tsjoa sa̱tío tokoán nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

20 Jemená nga katafaʼai je sonʼnde chjotse. Me ngatsʼiaa nga i̱ Sonʼnde choyalee nga kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Je Chjotaxále Niná kjoaʼaxin je kjoañʼai xi tjín ndʼaibi. Kʼoa ninga jeya kuiyoaa sonʼnde chjotse, tojo ñá chjoéjiaan jmeni xi mená sʼiaan.

21 Tonga alikui xi tsonile nga totjóʼndená kʼoasʼiaan tojmeni. Ya sonʼnde chjotse kui kjoafaʼaitsjenle Jeobá kʼoa kao kjoatéxomale kjuintjenngiaa kʼianga jchaa jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Kʼoa kui xi nʼio tsjoa koaya tokoán kʼoa xi nyʼán sʼin sikatíoná (Sal. 37:11). Ndʼaibi kʼoati koa̱n tsjoa sa̱tío tokoán tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

^ párr. 4 Romanos 12:2: “Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jo tjín kjoa sonʼndebi. Katabʼantjaiyao yaono nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno, jméni nga jchasínio jmeni xi Niná mele, jñale xi nda, xi sasénle, xi ñaki tjíjngo”.

^ párr. 8 Hebreos 13:5: “Kʼoasʼin tiyo ali kjoanyinájin nimetakon. Tʼejngo takon kao xi jetjínno, nga̱ Niná kʼoakitso: Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”.

^ párr. 11 Salmo 97:10: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín. Jé tísíkuinda kjoabijnachonle xi kixi tjíofitʼale; tíbʼasjentjai nga tsín jokatasíkao je chjotatsʼen”.

^ párr. 12 Je xi lap dancing ʼmi, kui “jmeni xi sʼín jngo chjoón kʼoa tsa jngo xʼin kʼianga te kʼoa xi me tobajnajti, yaa fikʼejnason ngʼasole je chjota xi tjíokotsenle kʼoa yaa síkʼatjisonle yaole”. Jekjoachajngi tjenkao jebi, kuinga tjínnile ʼnde je xi chjotajchínga sʼin tjío nga jngo comité judicial kʼoendale tsa ʼyani xi ya fi jñani kʼoama. Tsa jngo chjotale Cristo xi kʼoatísʼín, tjínnele nga sijéle nganʼio je xi chjotajchínga sʼin tjío (Sant. 5:14, 15).

^ párr. 14 Génesis 39:8, 9: “Tonga koankaile, kʼoa kitsole je chjoónle naile: Je naina saʼnda tsín be jmeni xi tjín i̱ yaniʼya, kʼoa ngayeje jmeni xi tjínle an tíbánena. 9 Tsínsa ʼyani xi kjaʼaí xi ngisa títjon tíjna i̱ niʼya jebi tikʼoajinni an, kʼoa lijme xi tíbʼéchjoana xʼinli, tojiní, nga̱ chjoónle mai. Ánni nga kui kʼoasʼinsíña je xi nʼio chʼaotjín kʼoa nga jée koanjngisíña ngixko̱n Niná”.

^ párr. 14 Je xi sexteo kʼoa tsa xi sexting ʼmi, kui je mensaje, je foto kao video xi ya teléfono síkasénni je chjota, xi kjoachajngi kaníya je jkoaa. Tsakui nichxin saʼnda jngo comité judicial sʼe̱ndale je xi kʼoasʼín. Sakʼoaa nʼio ai jée sʼene ngixko̱n kjoatéxoma je xti xi kui mensaje síkasén. Yaa koa̱nsjaisaná xi tʼatsʼe jebi ya jw.org jñani “¿Tiene algo de malo el sexteo?” tso (ya ENSEÑANZAS BÍBLICAS > JÓVENES > LOS JÓVENES PREGUNTAN) kʼoa kao je artículo xi “Cómo advertirles sobre el sexteo” ʼmi, xi jaʼaitʼa je ¡Despertad! xi tsʼe noviembre de 2013, página 4, 5.

^ párr. 16 Je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná tsoya jmeni xi koa̱n sʼiaan. Tobʼelañá, koaan chótʼayajiaan jmeni xi tso je libro “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”, ya página 215-218.

^ párr. 17 Mateo 16:21-23: “Saʼnda nga tikuini nichxinbe Jesús tsakʼétsʼiakao nga kisikixiyale chjotale nga koa̱nchjénle nga koai Jerusalén, nga tse kjoañʼai kjoaʼa xi tʼatsʼe chjotajchínga, kao chjotatítjonle naʼmi, kao chjota skribano, kʼoa nga si̱kʼenni nga je, tonga si̱kjaʼáyanile xi koa̱njanni nichxin. 22 Kʼoa Pedro kikao tʼaxin, tsakʼétsʼia nga kinchjatikao kitso: Señor, Niná katabʼéchjoale kjoabi tʼatsi. Nikʼiajin nga kʼoakoa̱ntʼain. 23 Kʼia kisikʼófaya Jesús, kinchjatikao Pedro: Titjájtonnái, ji Satanás. Kjaí tochʼao nikaonái, nga tsín ʼmitʼalai kjoale Niná, tonga ʼmitʼalai kjoale chjota”.