Ir al contenido

Ir al índice

Je kjoandʼé: Kao kui bakoñá jobixoán kʼoa jonʼia

Je kjoandʼé: Kao kui bakoñá jobixoán kʼoa jonʼia

NGATSʼIÑÁ nga nda satío tokoán kʼianga ʼya xi makjáojinle xi tʼatsaan kʼoa nga kuenta sʼínná. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga koakoá kjoandʼé.

Je Biblia kui én xi kjoandʼé tso síchjén nga kui nchja̱ni kʼianga makjáojinná xi kjaʼaí, kʼoa kʼoasʼin bakoñá nga nda tso je én xi nichjén kʼoa nga bakolee xi kjaʼaí nga kuenta nʼia. Kʼianga bakoá kjoandʼé ali tokuijin xi tsonile nga nda si̱koaa je chjota. Yaa nroani nga tsjoachaa je xíngiaa kʼoa nga nijinlee yaoná josatío kon. Je kjoandʼé ya tíjnajin je kjoanda xi tsjoáná je nganʼiotsjele Niná, kʼoa kui xi tjínnele koakoá xi chjotale Cristo maa (Gál. 5:22, 23). Kataʼyala josʼin bakó kjoandʼé je Jeobá kao Jesús, kʼoa jósʼin koa̱n chjénngilee.

JE JEOBÁ KUENTA SʼÍNNÁ NGATSʼIAA

Je Jeobá bakóle kjoanda ngatsʼi je chjota, * ninga je “xi ngʼakon, kʼoa xi chʼao kjoan” (Luc. 6:35). Tobʼelañá, je Jeobá “síkjitjoson tsʼuíle xi tʼatsʼe xi tsʼen kʼoa xi tʼatsʼe xi nda. Bʼanele jtsí jasonle je xi kixi kʼoa xi tsín kixi tjíoma” (Mat. 5:45). Ninga je chjota xi tsín makjainle nga Niná kisindaná kʼoati sokóle kjoanda kʼoa tsjoa satío kon.

Je Jeobá nʼio ndʼé koan xi kao je Adán kao Eva. Kʼianga tosʼa choatse jaʼato nga tsakajngijée, xkaa tsakʼéʼmani je yaole. Tonga je Jeobá be nga machjénle je xi kʼoakjá kʼianga jekuitjo ya ʼndenaxóle Edén, nga̱ je ʼnde jñani koatio nʼio tjín jñá kao naʼyá. Je Jeobá kuenta kisʼin jmeni xi koanchjénle kʼoa kisindale je xjoa̱le cho̱ xi tsakʼakjá (Gén. 3:7, 17, 18, 21).

Je Jeobá bakóle kjoandʼé je xi tsʼen kao xi nda chjota, tonga ngisaa kuenta sʼín je choʼndale xi kixi fitʼale. Tobʼelañá, kʼianga nichxinle je profeta Zacarías, jngo ánkje xi koankjáojinle nga tsín tikisʼendayani je yo̱ngo̱le Jerusalén. Je Niná kinrʼoéle kʼoa “nda tso én xi tsakjákao, én xi tsjoánganʼioná” (Zac. 1:12, 13). Kʼoatisʼin tsakasenkao je profeta Elías. Kʼianga kinroajen kon, kʼoakitso nga tosa katamʼe. Kuenta kisʼin je Niná jokisʼe kon, kuinga jngo ánkje kisikasénni nga kisinʼiojin. Kʼoa kʼoakitsole nga tsín toje tíjna. Nga nda tso én xi kinokjoakao je Elías kʼoa nga tsakʼainganʼiole, tosi tonda kisitjoson je xá xi kisʼenele (1 Rey. 19:1-18). ʼYáni je xi ngisa ndasʼin kiskenngile Niná nga ndʼé koan.

JE CHOA̱LE JESÚS

Kʼianga kitsoyason je Jesús i̱ Sonʼnde, ndʼé koan kʼoa kuenta kisʼin je chjota. Alikuikʼia nga totaon tsabe. Nga koanjinle jokisatio kon je chjota, i kitso: “Nroachonnáo ngatsʼio xi nʼio tinixáo kʼoa xi tse chʼá tichʼao, nga an xi sikʼéyokjáyano”. Kʼoa i kitsosa: “Nga̱ yugona ali ñʼaijin” (Mat. 11:28-30). Kuinga kitjennginile je chjota tojñani nga ki. Nga kisʼele kjoamatokon, kisikjen je chjota, kisindayaa je xi chʼin tjínle kʼoa kitsoyale xi tʼatsʼe je Nʼaile (Mar. 6:34; Mat. 14:14; 15:32-38).

Je Jesús kisijinle yaole jokisatio kon je chjota. Nda kiskoeya ngantsjai je xi kichokonle ninga sakʼoa jekijtale (Luc. 9:10, 11). Ñandia kʼianga jngo chjoón xi jetejao nó nga njín tíxijtenle kicho jñani tíjna je Jesús. Kisikao je najñole Jesús nga̱ kui xi mele nga koa̱nndaya. Alikui tjínnele kʼoasʼin tsakai, nga̱ tsín tsje tíjna ngixko̱n Kjoatéxoma (Lev. 15:25-28). Tonga je Jesús alikui kinchja̱tikao nga kʼoakisʼin. Tosaa tsakakóle kjoamatokon kʼoa i kitsole: “ʼNdínaa, kui nga koankjainli, kamandani. Tʼinlaná ndai, katamandai chʼinli” (Mar. 5:25-34). Je Jesús kuenta kisʼin jokisʼe kon je ʼndíchjoón jebi.

KAO JMENI XI NʼIA BAKOÑÁ NGA NDʼÉ MAA

Tojosʼin jekaʼyaa, kao jmeni xi nʼia bakoñá je kjoandʼé. Nga kʼoakitso je Jesús nga nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan, jngo choa̱ tsakʼéyanajmí xi tʼatsʼe jngo chjota samaritano. Ningalani tsín ndasʼin fikao xínkjín je chjota samaritano kao chjota judío, je chjota samaritano xi kisikʼaxki̱ je Jesús koanmake je chjota judío xi ché kisikiʼaon ya yandiaa. Kisixkile kʼoa yaa kikaole jngo chjota xi kisikuinda. Saʼnda kʼoakitso nga je kʼoechjí jotjín sʼe̱ngi nga koa̱nxkile je chjota jebi (Luc. 10:29-37).

Kʼoati kao kui jmeni xi bixoán bakoñá je kjoandʼé. Ningalani kui “jme xi nʼio síkjáojin ya jinni̱ma̱le jngo chjota kui xi kjoaba síkʼéjnajin”, je Biblia kʼoatso nga “je én xi nda tso kui xi tsjoa bʼé kon” (Prov. 12:25). Tsa tjínná kjoandʼé kao kjoanda kui xosikaoná nga kui én xi tsjoa kʼoee kon xíngiaa kʼoakʼuínlee, kʼoa xi koakole nga mandosinná. Kui xi kuinyakao nga chókjoajinle je kjoa xi kjoaʼatojin (Prov. 16:24).

KOAKOÁ KJOANDʼÉ

Nga kʼoasʼin kisindaná je Niná jokjoan je, koaanná koakoá ngatsʼiaa je kjoandʼé (Gén. 1:27). Kataʼyala kʼaa je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia. Kʼianga kinikasén je pastro Pablo ya Roma, jngoo sondado romano xi Julio ʼmi tísíkuinda. Je sondado jebi “kjaínga tonda tsabekon Pablo. Kʼoasʼin kitsjoaʼndele nga koaikonle miyole, jméni nga sisinnile” ya naxinandá Sidón (Hech. 27:3). Kʼianga jekoanskanni, nga koanxkoa̱ je chitso xi tjíoya, yaa kicho ʼnde jña Malta ʼmi, kʼoa je chjota xi ya tsʼe tsakakóle kjoamatokon je Pablo kao chjota xi ñatjen tjen. Kʼoa jngo lʼí tsakʼétse xi kisisonile yaole kʼoa tsakinyakao (Hech. 28:1, 2). Nga kʼoakisʼin chjota jebi tsakakó kjoanda. Tonga nga bakoá kjoandʼé alikui kui xi tsonile nga tosakʼoa kʼoasʼiaan.

Tsa mená kjoáyatsjoaa ni̱ma̱le Jeobá, tjínnele koakoá ngantsjai je kjoandʼé. Tonga sakʼoaa ñʼai maná nga kʼoanʼia. Ánni. Tsakui nichxin kuinga tjín je chjota xi batiochjoale je Énle Niná, tsakui nga nokjoaan kʼoa tsakuije̱ nga to yaoná mangínñá. Tonga koaan si̱kinjelee kjoa jebi tsa si̱jélee nganʼiotsjele Jeobá kʼoa tsa kjuintjenngiaa choa̱le (1 Cor. 2:12).

Jméni xi koasenkaoná nga ngisasa nda kuisenkoaa je xíngiaa. Tjínnele chjónangilee yaoná jebi: “A nda nrʼoele tsa ʼyani xi bʼéyanajmína jotjín kon. A kuenta sʼiaan jmeni xi machjénle xi kjaʼaí. Kʼiáni nga tsakasenkoa jngo chjota xi tsín xíngia kʼoa xi tsín miyona mani”. Kʼoati koa̱n ngisasa nda jchaxkoaan je xíngiaa, ngisaa je ndsʼee xi ñatjen biyojtián. Tsa kʼoasʼiaan, jchañá je kjoa xi faʼatojin kʼoa jmeni xi machjénle. Xi ijngosani, kʼoasi̱koaa je xi kjaʼaí josʼin mená nga si̱kaoná ñá (Mat. 7:12). Je Jeobá koasenkaoná nga koakoá kjoandʼé kʼiatsa si̱jélee nganʼio (Luc. 11:13).

SÍMIYONÁ XI KJAʼAÍ KʼIANGA NDʼÉ MAA

Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga tsakasenkao je xi kjaʼaí. Je Biblia kʼoatso nga “kao kjoatsjoa kiskoétjao ngatsʼi xi jaʼaikonle” (Hech. 28:30, 31). Jmeni xi kisʼin kʼoa jmeni xi kitso tsakakó nga koanndosinle je chjota. Kuinga nda kisationi kon je chjota nga ya tsakʼejnakao. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, kʼianga nda nʼia binyakao je chjota nga mandosinle je Énle Niná. Tsa nda si̱koaa ngatsʼi je chjota, ninga je xi batiochjoale je Énle Niná, kuisenkaoñá nga sikʼantjaiya yaole (Rom. 12:20). Kʼoa tsakui nichxin koa̱nmele skótʼaya je Énle Niná.

Kʼianga ʼNdenaxó jekoa̱n je Sonʼnde, nʼio nkjín chjota kjoaʼáyanile kʼoa nʼiojin tsjoa sa̱tío kon nga nda chjoéya. Kʼoa kʼoajin tisʼin tsanda je. Je Jeobá tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa je chjota xi koako kjoatsjoacha kao kjoandʼé. Tonga likui jme kjoanda kʼoaile je xi tsín kʼoasʼin (Sal. 37:9-11). Alikui jao tjínná nga nda kuiyoaa kʼoa nyʼán sʼin kuiyoaa kʼianga jekoatexoma je Chjotaxále Niná. Nga kjesa kʼoamajin, jósʼin basenkaoná ndʼaibi nga bakoá kjoandʼé.

KJOANDA XI SOKÓNÁ NGA BAKOÁ KJOANDʼÉ

Je Biblia kʼoatso nga tsjoa satío kon je xi nda chjota kʼoa xi binyakao xi kjaʼaí (Prov. 11:17). Símiyo je chjota kʼoa kjenngile. Je Jesús i kitso: “Je choa̱ xi bʼechoyao, tikuini xi sʼe̱choyanino ngindia” (Luc. 6:38). Ngotjo sʼenile miyo je chjota xi ndʼé.

Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi ya Éfeso tsʼe: “Nda tikao xíngio. Katasʼeno kjoamatakon. Tichatʼalao xíngio, josʼin nga Niná kisichatʼano nga tiyokao Cristo” (Efes. 4:32). Nʼio nda biyoaa jinjtín kʼianga bakoá kjoandʼé kʼoa nga binyakaongañá je xíngiaa. Alikuikʼia nga chʼao tso én nichjén, tsín toxkia chjakoaa je xíngiaa kʼoa alikui xíngiaa nikʼaxkiaa. ʼNdele nga énndiso cha̱nibasoán, tosaa kui én xi binyakao xíngiaa kʼoaʼmilee (Prov. 12:18). Nga kʼoanʼia, nʼio satío kjoamakjainle je ndsʼee kʼoa kao kjoatsjoa síxále je Jeobá.

Tojosʼin tiʼyaa, kao jobixoán kʼoa jonʼia bakoñá je kjoandʼé. Kʼianga binyakoaa xi kjaʼaí, bakoñá je kjoatsjoacha kao kjoanda xi tjínle je Jeobá (Efes. 5:1). Kʼoati nʼio satío kjoamakjainle je ndsʼee kʼoa kui xi binyakao je chjota nga kotʼaya je Énle Niná. Kuinga machjénsíni nga kʼoénelee yaoná nga koakoá je kjoandʼé.

^ párr. 5 Ijngo kjoaʼmiya kjoaʼaítʼa nga koa̱nskanni xi kui kuinchja̱ni tʼatsʼe kjoanda, je kjoanda xi tjínle je nganʼiotsjele Niná.