Ir al contenido

Ir al índice

ʼYáni xi bándiaale josʼin nikjaʼaitsjeen

ʼYáni xi bándiaale josʼin nikjaʼaitsjeen

“Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jo tjín kjoa sonʼndebi” (ROM. 12:2).

KJOAJNDA 88, 45

1, 2. 1) Jméni xi kitso je Jesús kʼianga kʼoakitsole je Pedro nga tsín jme xi koa̱ntʼain (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Ánni nga kʼoakitsoni je Jesús.

JMENI xi kitso je Jesús tokʼoakoanle je chjotatjenngile. Ningalani koankjainle nga je Jesús koatexoma, tokʼoakoanle kʼianga kʼoakitsole nga kjoañʼai kjoaʼa kʼoa nga ni̱kʼien. Je pastro Pedro i kitsole: “Señor, Niná katabʼéchjoale kjoabi tʼatsi. Nikʼiajin nga kʼoakoa̱ntʼain”. Tonga je Jesús i kitsole: “Titjájtonnái, ji Satanás. Kjaí tochʼao nikaonái, nga tsín ʼmitʼalai kjoale Niná, tonga ʼmitʼalai kjoale chjota” (Mat. 16:21-23; Hech. 1:6).

2 Nga kʼoakitso je Jesús, tsakʼéjnatsen nga tsín mangóson je kjoafaʼaitsjenle Niná kao je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde, xi je Na̱i kjinentsja (1 Juan 5:19). Jmeni xi kitso je Pedro kui bakó josʼin síkjaʼaitsjen je chjota. Tonga je Jesús be josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Be nga kui xi mele je Jeobá nga kʼoéjnanda nga kjoañʼai kjoaʼa kʼoa nga ni̱kʼien. Jmeni xi kitso je Jesús tsakakó nga tsakʼasjengi josʼin síkjaʼaitsjen je chjota xi tjín sonʼnde, nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen josʼin síkjaʼaitsjen je Nʼaile.

3. Ánni nga ñʼai maniná nga chʼasjengiaa josʼin síkjaʼaitsjen je chjota.

3 Kʼoa ñá, jósʼin nikjaʼaitsjeen. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá axo kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je chjota. Nga chjotale Cristo maa kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotso je kjoatéxomale Jeobá. Tonga jóbixoán tʼatsʼe josʼin nikjaʼaitsjeen. A kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Machjén nga nʼio kʼoénelee yaoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen. Tonga nʼio choa ñʼai tíjna nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je chjota, nga̱ kui kjoafaʼaitsjen tjín ngakjijnda (Efes. 2:2). Xi ijngosani, je chjota xi tjín sonʼnde to yaole fini kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá. Nʼio choa ñʼai tíjna nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je chjota, tonga ñʼai maná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

4. 1) Jméni xi koa̱nná tsa kʼoaiʼndee nga kui koandiaaná jmeni xi chon sonʼnde. 2) Jósʼin koasenkaoná je kjoaʼmiya jebi.

4 Tsa kʼoaiʼndee nga kui koandiaale je kjoafaʼaitsjenná jochon je sonʼnde, to yaonájin kjuinñá kʼoa toñájin xi kuixónñá jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín (Mar. 7:21, 22). Kuinga nʼio machjénsíni nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá, kʼoa tsín kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je chjota. Je kjoaʼmiya jebi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan. Kui chótʼayajiaan ánni nga basenkaoniná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Kʼoati jchaa jósʼiaan nga tsínkui koandiaaná jmeni xi chon sonʼnde. Ya kjoaʼmiya xi ijngo, kui chótʼayajiaan jósʼiaan nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

BASENKAONÁ NGA KʼOASʼIN NIKJAʼAITSJEEN JONI JE JEOBÁ

5. Ánni nga tsín sasén kʼanile je chjota kʼianga kjaʼaí xi kʼoakuitsole josʼin tjínnele sikjaʼaitsjen.

5 Tjínkʼa je chjota xi tsín sasénle nga ʼya xi kʼoakuitsole josʼin sikjaʼaitsjen. Itso: “Tsín mena nga ʼya xi kʼoakuitsona josʼin sikjaʼaitsjen”. Tsakui nichxin kui xi tsonile je chjota nga je kjoéjin jmeni xi sʼín. Alikui mele nga kjaʼaí xi kʼoakuitsole jmeni xi sʼin kʼoa josʼin tjínnele sikjaʼaitsjen. *

6. 1) Jmé kjoandái xi tsjoáná je Jeobá. 2) A kui xi tsonile nga totiʼndená kʼoasʼiaan tojmeni.

6 Kʼianga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá alikui xi tsonile nga tsín titsaan kjoafaʼaitsjen si̱chjénñá. Ya 2 Corintios 3:17, itso: “Jña nga tjín je Espíritu Santo xi tsʼe Nainá [Jeobá], ya tjín kjoandaí”. Je Niná kitsjoaná kjoandái nga ñá chjoéjiaan jmeni xi mená sʼiaan. Tonga jebi alikui xi tsonile nga totiʼndená kʼoasʼiaan tojmeni (tʼexkiai 1 Pedro 2:16). * Kʼianga jchaa a ndatjín axo chʼaotjín jmeni xi tichjoejiaan, je Jeobá kui xi mele nga kjuintjenngiaa jotso je Énle. A kui xi tsonile nga tsín tjoʼndená kʼoanʼia jmeni xi mená axo tosaa basenkaoná.

7, 8. A kui xi tsonile nga sʼechjoaná jmeni xi mená sʼiaan kʼianga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

7 Jngola choa̱ kataʼyaa. Je xi xijchá ma tsoyale je ʼndíxtile je xi ndatjín, tsoyale nga nda chjota katama, nga chjotanixá katama kʼoa nga kuenta katasʼín xi kjaʼaí. Nga kʼoasʼín je xi xijchá ma, alikui xi tsonile nga bʼéchjoale je ʼndíxtile jmeni xi mele sʼin. Tosaa kui xi mele nga ndasʼin koatio. Kʼianga jekoa̱njchínga je ʼndíxtile koaan je skoéjin jmeni xi mele sʼin. Tsa kʼoasʼin koaitjenngi jmeni xi tsoyale je xijchále, ndajin skoéjin jmeni xi sʼin, tsínjin kjoa jtsaojin kʼoa tsínjin jme xi sikjáojin.

8 Je Jeobá jngoo Nʼai xi nʼio ndasʼin bakóyaná, kʼoa kui xi mele nga ndasʼin kuiyoaa (Is. 48:17, 18). Kuinga bakóyaniná josʼin kjuinkoaa yaoná kʼoa josʼin jchatokoán je xíngiaa. Kʼoatsoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je kʼoa nga kʼoasʼiaan jotso je kjoatéxomale. Alikui xi tsonile nga bʼéchjoaná je Jeobá jmeni xi mená sʼiaan, tosaa basenkaoná (Sal. 92:5; Prov. 2:1-5; Is. 55:9). Basenkaoná nga kui chjoejiaan jmeni xi tsjoa bʼé tokoán kʼoa tsjoáʼndená nga kʼoanʼia jmeni xi mená (Sal. 1:2, 3). Alikui jao tjínná nga basenkaoná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen joni je Jeobá.

NGʼA TÍJNA JOSʼIN SÍKJAʼAITSJEN JE JEOBÁ

9, 10. Ánni kʼoabixónsíñá nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota.

9 Kuinga kʼoati meniná kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je Jeobá nga̱ ngisaa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen tikʼoajinni je chjota. Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je chjota tʼatsʼe josʼin kjuinkoaa yaoná, josʼin kuiyoaa kao xíngiaa kʼoa nga tsjoa sa̱tío tokoán nga si̱xá, sakʼoaa kjántʼa kao jmeni xi tso je Jeobá. Tobʼelañá, kʼoatso je chjota nga ndatjín nga toñá mangínñá yaoná, kʼoa tsín chʼaosʼin be je kjoachajngi. Kʼoa tjínkʼa je chjota xi kʼoatsole xi jechixan nga ngisa tsjoa sa̱tío kon kʼiatsa kuinyaxinle xínkjín kʼoa tsa maije̱ nga katatsjion xínkjín ninga tosʼa choa kjoa tjínle. A binyakao je chjota kjoafaʼaitsjen jebi.

10 Je Jesús i kitso: “Tonga je kjoachjine kao xále ʼyanile nga ñaki kʼoatjín” (Mat. 11:19TNM). Ningalani nʼio nkjín koya xi sʼa tjíosíkʼatsen chjotse je chjota, alikui kjimale tjíofaʼáxin je kjoa xi tjín, jolani je kjoajchán, nga bʼasjengi xínkjín chjota kʼoa kao je kjoatsʼen. Kʼoa alikui chʼaosʼin be je kjoachajngi. Tonga nʼio nkjín chjota xi kʼoatso nga je kjoachajngi xkoa̱ya síkatío je familia, chʼin sokóle je chjota xi kʼoasʼín kʼoa kjoa batiojin. Tonga je chjotale Cristo xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen joni Niná tsjoa tjíole ngatsʼi ya yaniʼyale, kʼoa tsínkui chʼin tsaotʼale je chʼin xi sokóle je chjota xi kjoajndí sʼín kʼoa nyʼán sʼin tjío kao je ndsʼe̱ jngo tjíjtsa Sonʼnde (Is. 2:4; Hech. 10:34, 35; 1 Cor. 6:9-11). Alikui jao tjínná nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota.

11. ʼYá tsʼe kjoafaʼaitsjen xi kitjenngi je Moisés, kʼoa jósʼin kichomani.

11 Je choʼndale Jeobá xi tsakatío nichxin kjoatse koanjinle nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota. Tobʼelañá, ningalani kui kisakoyale je Moisés “ngayije kjoachjine xi tsʼe chjota egipcios”, koanjinle nga tʼatsʼe Jeobá nroani je xi ñaki kjoachjine kjoaixi (Hech. 7:22; Sal. 90:12). Kʼoa i kitsole je Jeobá: “Takonái je ndiaali” (Éx. 33:13). Jé Moisés kisichjén je Jeobá kʼianga kitjoson jmeni xi tjínndajinle, nga̱ kitsjoaʼnde nga je tsakándiaale. Kʼoa je Biblia kʼoatso nga nʼio kisʼele kjoamakjain je Moisés (Heb. 11:24-27).

12. ʼYá tsʼe kjoafaʼaitsjen kitjenngi je pastro Pablo.

12 Je pastro Pablo nʼio chjine koan, kʼoa jao koya én xi nda koanle kinchja̱ (Hech. 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3). Ninga kʼoalani, alikui kui kitjenngi je kjoachjine sonʼnde, tosaa kui je Énle Niná kitjenngi (tʼexkiai Hechos 17:2; * 1 Corintios 2:6, 7, 13 *). Nga kʼoakisʼin je Pablo ndasʼin kichomani nga kitsoyason kʼoa kui kiskoyale je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (2 Tim. 4:8).

13. A tjín xi kʼoakuitsoná nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Niná.

13 Alikui jao tjínná nga ngisa ngʼa tíjna josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tikʼoajinni je chjota. Tsa kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná je Jeobá nʼio tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa nda kuiyoaa. Tonga je Jeobá alikui bʼénená nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je. Ni jejin “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”, kʼoa nijejinla xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakuitsoná josʼin si̱kjaʼaitsjeen (Mat. 24:45; 2 Cor. 1:24). Nga jngó jngóñá kʼianga kjinená nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Niná. Jméni xi koa̱n sʼiaan.

ALIKUI KʼOAIʼNDEE NGA JE SONʼNDE KOANDIAANÁ

14, 15. 1) Nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá, jméni xi tjínnele kʼoéyaa je kjoafaʼaitsjenná. 2) Tojo tso ya Romanos 12:2, ánni nga tsín tosi tonda kui kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde cha̱niyañá je jkoaa. Jngo choa̱ tʼejnai.

14 Ya Romanos 12:2 itso: “Ali kʼoajinsʼin mangínkao yaono jo tjín kjoa sonʼndebi. Katabʼantjaiyao yaono nga koa̱nchjotseyanda ngijngokʼani kjoafaʼaitsjenno, jméni nga jchasínio jmeni xi Niná mele, jñale xi nda, xi sasénle, xi ñaki tjíjngo”. Je testo jebi kui tsoyaná nga koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá ningalani kjaʼaísʼin kinikjaʼaitsjeen nga kjesa ʼyajián je xi kixi. Josʼin kitjenñá kʼoa jme kjoa xi bitjatojiaan yaa nroani josʼin nikjaʼaitsjeen. Tonga koaan nga si̱kʼantjaiyaa josʼin si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoa kui xi kuitsoni jméni xi kʼoaiʼndelee nga kjoaʼasʼenjin je kjoafaʼaitsjenná. Tsakui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi sasénle Niná, jchañá nga nʼio ndasʼin bichómani ngantsjai josʼin síkjaʼaitsjen je. Tsa kʼoasʼiaan, yaa ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga koa̱nmená kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá.

15 Tonga nga koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá, alikui koa̱n kʼoaiʼndee nga je sonʼnde katabándiaaná, xi tsonile, chʼa̱sjengiaa je kjoafaʼaitsjen xi kontra tjíole je Niná. Nʼio chjíle nga kʼoasʼiaan. Jngola choa̱ si̱kʼéjnaa. Tsa jngolani chjota xi mele nga koa̱nndaya nga chʼin tjínle, kuijin ski̱ne je tsojmi xi ndakjoan kʼoa xi koasenkao. Tonga tsa tosi tonda kui ski̱ne je tsojmi xi sikiʼaon, tsínjin josʼin koasenkao. Tikʼoasʼinni, ninga kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi mele Niná, alikuijin josʼin koasenkaoná tsa tosi tonda kui ni̱kjaʼaitsjeen je xi chʼaotjín.

16. Jméni xi si̱kuindalee yaoná.

16 Alikui kʼoakoa̱nná nga ñaki tʼaxin kuiyolee je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde nga̱ i tiyoaa (1 Cor. 5:9, 10). Kʼianga ʼmiyasoán sakʼoaa noʼyalee je kjoafaʼaitsjen ndiso xi tjín. Ningalani tsín koa̱n nga xin kuiyolee je kjoafaʼaitsjen jebi, tonga xi koa̱n sʼiaan kuinga tsín tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen. Joni je Jesús, tjínnele kjitʼanangi chʼa̱sjengiaa jmeni xi mele Na̱i nga si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoati koa̱n chósonnilee josʼiaan nga tsínkui nʼio sikiʼaonná je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde (tʼexkiai Proverbios 4:23). *

17. Jméni xi sʼiaan nga tsínkui sikiʼaonná je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde.

17 Tobʼelañá, tjínnele chósonnilee ʼyáni je xi si̱miyoaa. Je Biblia kʼoatso nga tsín ndasʼin kuichomani tsa je si̱miyoaa xi tsín choʼndale Jeobá mani, tsa je si̱miyoaa chanjin kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen joni je (Prov. 13:20; 1 Cor. 15:12, 32, 33). Kʼoati tjínnele chósonnilee jmeni xi kʼoétsaojinkoaa. Kʼianga chʼasjengiaa je xi kui nchja̱ni je evolución, je kjoatsʼen kʼoa tsa xi tʼatsʼe kjoachajngi, bʼechjoalee yaoná nga kui faʼasʼenjin kjoafaʼaitsjenná xi kontra tíjnale je “kjoachjinele Niná” (2 Cor. 10:5).

A binyakaoñá je ʼndíxtiná nga katabʼasjengi jmeni xi sikitsón je kjoafaʼaitsjenle (Chótsenlai párrafo 18 kao 19)

18, 19. 1) Ánni nga si̱kuindanilee yaoná tʼatsʼe kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde. 2) Jméni xi chjónangilee yaoná, kʼoa ánni.

18 Kʼoati machjén nga jchaa kʼoa nga chʼa̱sjengiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsín ngotjo ʼyañá tsa chʼaoni tjín. Tobʼelañá, tjín je noticia xi partido político tsjoánganʼiole. Kʼoa tjín je noticia xi kui nchja̱ni tʼatsʼe jmeni xi koa̱n kuichotjenngi jngo chjota. Tjínkʼa je película kao libro xi kʼoatso nga ngisa chjíle nga to yaoná mangínñá kʼoa kao je familianá. Tonga je Biblia kʼoatso nga ngisa tsjoa sa̱tío tokoán kʼoa ngisa nda kuiyoaa kao je familianá kʼiatsa tsjoachaa je Jeobá tikʼoani tojmeni (Mat. 22:36-39). Kʼoa tjínkʼa je xo̱n xi bʼéxkia je ʼndíxti xi kʼoasʼin matsen nga tsín chʼaotjín, tonga kuini kjoafaʼaitsjen tsoyale je xi kjoajndí tjenkao.

19 Alikui xi tsonile nga tsín koa̱n kʼoétsaojiaan. Tonga machjén nga chjónangilee yaoná jebi: “A ʼbeña jñánile je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde xi tsín kixi tjín. A totsjoaʼndele je ʼndíxtina nga tojmeni xi kotsenle kʼoa tojmeni xi bʼéxkia. A kʼoati bʼechjoale yaona tsanda an. A xinyale je ʼndíxtina josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá ánni nga tsínkui skénʼndóni je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde”. Tsa jchaa jósʼin nga tsín mangóson je kjoafaʼaitsjenle Jeobá kao je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde, koasenkaoná nga tsínkui kjuintjenngiaa jmeni xi chon sonʼnde.

ʼYÁNI XI BÁNDIAALE JE KJOAFAʼAITSJENNÁ

20. Jósʼin jchanile ʼyáni xi mená nga koandiaale je kjoafaʼaitsjenná.

20 To jao koya kjoafaʼaitsjen tjín, tsʼe Jeobá kʼoa kao tsʼe Na̱i. Je xi ngisa kʼoailee kjoandosin kui je xi koandiaale je kjoafaʼaitsjenná. Tsakui cha̱niyaa jkoaa je kjoafaʼaitsjen xi tjín sonʼnde, chanjin kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa kʼoajinti sʼiaan josʼín je chjota xi tsín Niná bexkón. Kuinga nʼio machjénsíni nga nda chjoéjiaan jmeni xi chotsenlee, xi bʼexkiaa, xi noʼyalee kʼoa kao jmeni xi nikjaʼaitsjeen.

21. Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

21 Tojosʼin jekaʼyaa, kʼianga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen joni Jeobá, ali tokuijin xi machjén nga chʼa̱sjengiaa jmeni xi síkitsón je kjoafaʼaitsjenná. Kʼoati machjén nga kui kʼoéyaa jkoaa je kjoafaʼaitsjenle Niná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoyaná xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 5 Ninga je chjota xi kʼoatso nga toje bʼa yaole tojo kuini fitjenngi josʼin síkjaʼaitsjen xi kjaʼaí. Ngatsʼiñá nga kui mangíntjenngiaa josʼin síkjaʼaitsjen xi kjaʼaí chjota. Jolani tʼatsʼe jñá kinroatsʼiani je kjoabijnachon kʼoa tsakuije̱ jokjoan najño xi chʼakjá. Tonga ñá xi kuixónñá ʼyá tsʼe kjoafaʼaitsjen kjuintjenngiaa.

^ párr. 6 1 Pedro 2:16: “Jon xi chjotandaí nío. Ali nichjénjion kjoandaíno nga kʼoéʼma kjoatsʼenno, tonga kʼoatʼiaon joni tsa je xi síxále Niná”.

^ párr. 12 Hechos 17:2: “Josʼin mangale je Pablo jaʼasʼenkonle chjota judío. Jan xomana tsakjákao kjoa xi tjítʼa xo̱n Escritura”.

^ párr. 12 1 Corintios 2:6, 7, 13: “Tonga nokjoaníjin kjoachjine jinle chjota xi jekoanjchá. Je kjoachjinebi likui tsʼe sonʼndebi ndʼaibi, nitsʼe chjotatítjon xi tsʼe sonʼndebijin xi cha̱. 7 Tonga nokjoaníjin kjoachjine xi tsʼe Niná, xi ʼma tjín, xi tíjnaʼma, saʼnda ngasʼa, xi tongini nga totsʼinle kjoa, xá tsakʼéndani Niná xi tʼatsʼe kjoajeyaná. 13 Je kjoabi xi kʼoasʼin nokjoa, alikui kao én xi kjoachjinele chjota bakóyaná, tonga kao én xi je Espíritu Santo bakóyaná. Kao én xi tsʼe Espíritu Santo nikʼatoyaa kjoa xi tsʼe Espíritu Santo”.

^ párr. 16 Proverbios 4:23: “Je xi ngisasa nda tikuindai jé ni̱ma̱li, nga̱ kui xi tjín jinni̱ma̱ná xi kuitsoni tsa so̱koná kjoabijnachon kʼoa tsa mai”.