Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 46

Jósʼin tíjna je kjoamakjainná

Jósʼin tíjna je kjoamakjainná

“Chjóao je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaono xi ngoyale je xi makjainná” (EFES. 6:16).

KJOAJNDA 119 Machjénná kjoamakjain xi nʼio tíjna

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Tojo tso Efesios 6:16, ánni nga tjínnenile nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

A YAA mangóson je kjoamakjainná joni jngo “ki̱cha̱ xi bájchxochjoa” yaoná xi nʼioje kji (tʼexkiai Efesios 6:16). * Alikui jao tjínná nga nʼio tíjna je kjoamakjainná. Tsa nʼioje kji je ki̱cha̱ xi tsakáchjoanile yaole je sondado kʼianga ki kjoajchán likui jme xi koanle. Tikʼoasʼinni, je kjoamakjainná basenkaoná nga tsínkui tsaojiaan jme xi chon sonʼnde, jolani je kjoachajngi, kjoatsʼen kʼoa tsa jmesani xi kontra tjíole je kjoatéxomale Niná.

2 Nga nichxin fetʼa tiyoaa, tosi tonda chótʼayakao je kjoamakjainná (2 Tim. 3:1). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin jchañá tsa nʼio tíjna je kjoamakjainná, xi ya mangóson joni jngo “ki̱cha̱ xi bájchxochjoa” yaoná. Kʼoa jmé xi tjínnele sʼiaan nga nʼio kuindoaa je ki̱cha̱ jebi.

JMÉ XI SʼIAAN NGA JCHAA JOSʼIN TÍJNA JE KJOAMAKJAINNÁ

Kʼianga jefaʼaini kjoajchán, je sondado tjíosítsjee kʼoa tjíosíkatíonda je ki̱cha̱ xi báchjoale yaole (Chótsenlai párrafo 3)

3. Jósʼin kisikuinda sondado je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole, kʼoa ánni.

3 Je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado nichxin kjoatse xjoa̱le cho̱ kjijon. Kʼoa siti̱ kitsjonjon nga tsín katabitson kʼoa nga tsín katamantsjáo jñani nga ki̱cha̱. Kʼoa tsakʼéndayaa je sondado jñani koanchjénle nga kisʼendaya ki̱cha̱ jebi, ánni nga koan kisichjénni nga ki ijngokʼa je kjoajchán. Jósʼin mangóson jebi kao je kjoamakjainná.

4. 1) Ánni machjénsíni nga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna je kjoamakjainná. 2) Jmé xi koasenkaoná nga jchaa josʼin tíjna je kjoamakjainná.

4 Tojo kisʼin je sondado nichxin kjoatse nga kisikuinda je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole, kʼoati tjínnele kjitʼa si̱kjaʼaitsjenjiaan nga jngó jngoá josʼin tíjna je kjoamakjainná. Tsa kʼoasʼiaan, alikui sikinjená je Na̱i kʼianga kʼoetʼaná (Efes. 6:10-12). Jósʼin jchañá tsa tiyondaa nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan. Xi títjon, je Niná si̱jélee nga katabasenkaoná. Xijekoa̱n, chótʼayajiaan je Énle, ánni nga kʼoasʼin jchatokonñá yaoná josʼin bená je (Heb. 4:12). Je Biblia itso: “Tin’iot’ai Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱li, kʼoa ali tokuijin ’mini josʼin machoyali” (Prov. 3:5, 6). Tojo tso texto jebi, si̱kjaʼaitsjenjinla jókinʼia kʼianga kjoa kitjatojiaan. Tobʼelañá, tsa tao̱n ñʼai koanná, a kuenta kinʼia nga i̱ tso je Jeobá: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (Heb. 13:5). A jé Jeobá kininʼiotʼaa. Tsa kʼoakinʼia, kuijin xi tsonile nga nʼio tíjna je kjoamakjainná xi ya mangóson ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado.

5. Jósʼin koasenkaoná nga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna je kjoamakjainná.

5 Kʼianga si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin tíjna je kjoamakjainná, tsakui nichxin jchaa nga machjénná si̱ndayaa yaoná. Tobʼelañá, tsa tsín tinʼio tíjnani je kjoamakjainná xi totʼatsʼe nga nʼio nikjáojiaan, nga kui kuenta nʼia je énndiso kʼoa tsakuije̱ nga nroajen tokoán. Tsa kʼoakjimaa, jmé xi koa̱n sʼiaan nga tsín tosi tonda kʼoakatamaa.

SI̱KUINDALEE YAONÁ JE KJOA XI SIKINROAJEN KJOAMAKJAINNÁ

6. Jmé tʼatsʼeni xi toxá makjáojinniná.

6 Tjín jmeni xi toxá makjáojinniná, jolani jósʼiaan nga nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá kao Jesús (1 Cor. 7:32). Tsa nʼio ai tíjna je jée xi tsakijnyaa, kui xi mená nga nda kuiyo ijngokʼá ngixko̱n Niná (Sal. 38:18). Kʼoati toxá makjáojinnile xi jechixan nga ndasʼin koatiokao xínkjín, kʼoa ngatsʼiñá nga makjáojinná xi tʼatsʼe familianá kao ndsʼee (1 Cor. 7:33; 2 Cor. 11:28).

7. 1) Jósʼin sikinroajen kjoamakjainná tsa nʼio si̱kjáojiaan. 2) Tojo tso Proverbios 29:25, ánni nga tsín koa̱n chjota kuijkónnilee.

7 Kʼiatsa nʼio si̱kjáojiaan sikinroajen je kjoamakjainná, jolani tsakui nʼio si̱kjaʼaitsjeen nga ngisasa nkjín najño sʼe̱ná kʼoa tsakuije̱ jmeni xi chinee (Mat. 6:31, 32). Tsakui nʼio si̱kjáojiaan, tokuijin nʼio kjoásjee kʼoa chanjin nʼio koa̱ntsjoachaa je tao̱n. Tsa kʼoasʼiaan, alikuijin tinʼio sʼe̱jnani je kjoamakjainná xi kao Jeobá kʼoa tsínjin tikoa̱nndosinniná xi tʼatsʼe Niná (Mar. 4:19; 1 Tim. 6:10). Tsakui nichxin kʼoati kui si̱kjáojiaan nga nda kuiyoaa ngixko̱n xi ngikʼa. Tsa kʼoalani, alikuijin je Niná kuinókjonchá, ngisajin kui nʼio kuinókjonlee tsa ʼya xi skoe̱sinná kʼoa tsa chjota koaitjenngikená. Jósʼiaan nga tsín kʼoakatamaa. Si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga sʼe̱ná kjoamakjain kʼoa nga nʼiojin katamaa (tʼexkiai Proverbios 29:25; * Luc. 17:5).

(Chótsenlai párrafo 8) *

8. Jmé xi sʼiaan kʼiatsa ʼya xi énndiso ska̱nibason tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe ndsʼee.

8 Je Na̱i jéní “nʼaile kjoandiso”, kʼoa jé xosʼín nga énndiso kaníbason je chjota xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe ndsʼee (Juan 8:44). Tobʼelañá, je chjota xi yátsʼi̱n binyále Jeobá énndiso kaníbason kʼoa síkitsónjin jotjínni xi tʼatsʼe naxinandále Jeobá ya Internet, ya televisión, ya radio kʼoa tsa ya periódico. Ngayeje énndiso jebi kui “flecha xi títi” xi basén je Na̱i (Efes. 6:16). Alikui koa̱n nga kui kuenta sʼiaan kʼiatsa kui énndiso kuinóʼyá. Ánni. Nga̱ jé Jeobá ninʼiotʼaa kʼoa makjainná jotso je ndsʼee. Alikui kui si̱siaan jmeni xi kaníbason je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná. Alikui je kʼoékjaoʼakoaa kʼoa alikui kui si̱ndosiaan jmeni xi tso.

9. Jósʼin síkiʼaonná nga nroajen tokoán.

9 Tsa kjuinroajen tokoán kui xosikaoná nga tsín tinʼio sʼe̱jnani je kjoamakjainná. Sakʼoaa síkinroajen tokoán je kjoa xi bitjatojiaan. Toxá tjínnenile nga kʼoéndajiaan tsa jme kjoani, tonga tsín koa̱n nga ñaki tokui si̱kjaʼaitsjen ʼndeʼndee, nga̱ tsa mai tsínjin tikuenta sʼianñá je kjoanda xi kjoaʼaíkao Jeobá nichxin xi nroaján (Apoc. 21:3, 4). Tsa nʼio kjuinroajen tokoán kui xosikaoná nga tsín tije Niná si̱xánilee (Prov. 24:10). Tonga alikui kʼoaiʼndee nga kʼoakatamaa.

10. Jmé xi bakóyaná jokitso jngo tichjaa.

10 Kataʼyala josʼín jngo tichjaa xi Estados Unidos tsʼe nga tosi tonda nʼio sʼejna je kjoamakjainle ningalani nʼio tímʼe je xʼinle. Jngo carta kisikasén ya oficina xi tíjnatítjon xi tsʼe testigole Jeobá. Itso je carta xi kisikasén: “Nga kjoa tibitjatojinjin sakʼoaa nʼio nikjáojinjin kʼoa nroajen tokuinjin, tonga tjínnajin kjoachoya. Nʼio binyakaonajin ngayeje je xi ya Énle Niná yʼangini nga tosi tonda nʼio sʼejna kjoamakjainnajin kʼoa sínʼio tokuinjin. Nʼio machjénnajin je kjoafaʼaitsjen jebi. Binyakaonajin nga tosi tonga si̱xálaijin Niná kʼoa nga chókjoajinnajin je kjoa xi batíobasen je Na̱i”. Jmeni xi tso tichjaa jebi kui bakóyaná nga koa̱n tsjoa sa̱tío tokoán. Je xi koasenkaoná kuinga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga koa̱n nʼio kuiyolee je Na̱i. Alikui jao kʼoé tokoán nga tsjoánganʼioná je Jeobá kʼoa chjí jchatokoán ngayeje xi títsjoáná.

A nʼio tíjna je kjoamakjainná, xi ya mangóson je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado (Chótsenlai párrafo 11) *

11. Jmé kjoachjonangi xi si̱kjaʼaitsjenjiaan nga jchaa tsa nʼio tíjna je kjoamakjainná.

11 A machjén nga ngisasa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Si̱kjaʼaitsjenla jokinʼia je nichxin xi tífaʼato xi tʼatsʼe jebi: “A kjimana jotisʼian nga tsín nʼio sikjáojian, a tsínkui kuenta tisʼian je énndiso xi kaníbason je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná kʼoa a tsín je bʼekjaoʼakoa, kʼoa a tsín tisikʼajenle tokoan”. Tsa kʼoatinʼia jebi, kui xi tsonile nga nʼio tíjna je kjoamakjainná. Tonga tjínnele si̱kuindaa yaoná, nga̱ je Na̱i básjaile josʼin bʼetʼaná. Kataʼyala jme xi sʼín sakʼoa.

SI̱KUINDALEE YAONÁ TSOJMI XI TJÍN SONʼNDE

12. Jósʼin kuichomani tsakui koanngíntjenngiaa tsojmi xi tjín sonʼnde.

12 Je tsojmi xi tjín sonʼnde kui xosikaoná nga tsín tikuenta sʼianñá je kjoamakjainná. Je pastro Pablo i kitso: “Nijngojin xi sondado tsoʼba, tjoʼndele nga kaníjin yaole kjoa xi tjín sonʼnde, jméni nga nda kʼoenikon je xi kjoasondado kitsjoale” (2 Tim. 2:4). Je sondado romano alikui kitjoʼndele nga negosio kisʼin. Jmé xi koan tsa jngolani sondado xi tsín kisitjoson kjoatéxoma jebi.

13. Ánni nga tsín koan negosio kisʼenile je sondado.

13 Si̱kjaʼaitsjenla choa̱ jebi. Ngatsʼi je sondado tanjio kotʼaya josʼin skaan je kjoajchán, tonga jngo sondado xi negosiole fikjoʼai jñani tíjna naxinandá. Kʼoa nga jemaxon je sondado xi ngikʼa tjíokotʼa je ki̱cha̱ xi machjénle kʼoa síyao je espadale. Tonga je sondado xi tienda tíjnale kuila tíbatíonda je tsojmi xi koatena nga koa̱nnyaonni. Tonga nga manyaonni yaa bichónenjio je kontrale. ʼYáni je xi jetjíonda nga skaan kʼoa xi nda kʼoe kon je xi séjnatítjonle. Kʼoa ʼyáni xi mená nga koasenkaoná nga kjuian kjoajchán. A jé xi tongini tsakationda nga skaan axo jé xi to negosiola kisʼin.

14. Jmé xi ngisa chjí ʼyaa ñá xi chjotale Cristo maa.

14 Tojo sʼín jngo sondado xi nda sítjoson je xále, ñá kʼoati kui xi mená nga nda kʼoé kon je Jeobá kao Jesús, je xi nyatítjonná. Ngisaa chjí ʼyaa jebi tikʼoajinni tojmeni xi tjín i̱ Sonʼnde. Kui je xále Jeobá ngisa nikjelee nganʼioná kʼoa tosi tonda nitajaa je kjoamakjainná, xi ya mangóson ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado, kʼoa kʼoati kuenta nʼia ngayeje jmeni xi tʼatsʼe Niná nroani.

15. Jókitso je Pablo tʼatsʼe kjoanyiná, kʼoa ánni.

15 Tjínnele nga tjenyatokon kuiyoaa ngantsjai. Ánni. Nga̱ je pastro Pablo kʼoakitso nga tsín tisʼenile kjoamakjain xi tʼatsʼe Niná je chjota xi kjoanyiná básjai (1 Tim. 6:9, 10). Kui xi kitsonile Pablo nga chajin kuinyatʼaxinlee je Niná kʼiatsa tokui kjoásjee tsojmi xi tsínni machjénná. Kuijin si̱metokoán je xi tsín kixi tíjna kʼoa xi sikiʼaonná. Alikui kʼoaiʼndee nga kui jebi katafaʼasʼenjin ni̱ma̱ná. Si̱kjaʼaitsjeen nga kui jebi xi síkinroajen kjoamakjainná.

16. Tojo tso Lucas 18:18-23, jméni xi tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan.

16 Tsa tjínná tao̱n, a chʼaotjín tsa nkjín tsojmi kuindá ninga tsínni machjénná. Mai. Tonga si̱kjaʼaitsjenla jebi: Ningalani tsín ñʼai koa̱nná nga kuindá tsa jmeni, a koa̱nsonniná nichxin nga si̱chjén kʼoa nga si̱kuindaa. Xi ijngosani, chanjin nʼio tsjéntʼalee je tsojmi xi tjínná. A kui xosikaoná nga kʼoati sʼe̱ kjoafaʼaitsjenná josʼin kisikjaʼaitsjen je ti xi tsín koanmele nga je Jesús kitjenngile (tʼexkiai Lucas 18:18-23). * Ngisaa nda nga tokatamaniná josʼin tiyoaa kʼoa tosa kui si̱kʼayalee nichxinná nga je Jeobá si̱xálee.

ALIKUI SI̱KʼÉJNAA JE KJOAMAKJAINNÁ

17. Jmé xi tsínkʼia si̱chajiaan.

17 Alikuikʼia si̱chajiaan nga kao je Na̱i tibixkan, kʼoa tjínnele nga kuiyondaa nga nyaon nyaon (Apoc. 12:17). Alikui je ndsʼee kʼoasʼin ngajaoná. Nga jngó jngóñá nga tjínnele tosi tonda si̱tajaa je kjoamakjainná.

18. Ánni nga nʼio kitsoanʼioni je sondado ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole.

18 Nichxin kjoatse nʼio ndasʼin tsaʼyale je sondado xi nʼiojin koan nga ki kjoajchán. Tonga je sondado xi kitjoʼale je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole kjoasoa tsakatiojin. Jngo chjotachjine xi Roma tsʼe, xi Tácito tsakʼin, i kitso: “Kjoasoa tsakʼejnajin je sondado xi toya kitsjionkon je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole”. Kuinga nʼio kitsoanʼioni sondado je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole.

Nga bʼéxkia Biblia je tichjaa, nga ntsjaintsjai fi kjoajtín kʼoa nga tsoyason, tsoyanile nga nʼio kitsoa je ki̱cha̱ xi báchjoale yaole joni jngo sondado (Chótsenlai párrafo 19)

19. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná.

19 Tsa nʼio tíjna je kjoamakjainná, yaa mangósoán je sondado xi nʼio kitsoa je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole. Kʼoa je xi koasenkaoná kuinga ntsjaintsjai kjuian je kjoajtín kʼoa nga chja̱kaonajmíñá je chjota tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Chjotaxále (Heb. 10:23-25). Kʼoati machjén nga nyaon nyaon kʼoéxkiaa je Biblia, kʼoa kʼianga kʼoétsʼoalee je Jeobá si̱jélee nga katabasenkaoná nga kʼoasʼin kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná kʼoa nga kʼoasʼiaan jotso je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (2 Tim. 3:16, 17). Tsa kʼoasʼiaan, alikui kʼoakoa̱nle je Na̱i nga tondiaa sikiʼaonná (Is. 54:17). Jé kjoamakjainná koasenkaoná, xi ya mangóson je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado. Tsa nʼio tíjna kjoamakjainná kixi kjuintʼalee Niná, kʼoa kui xi koasenkaoná nga ñatjen si̱xá kao ndsʼee. Ali tsa tokuijin si̱kinjelee je kjoa xi bitjatojiaan nga nyaon nyaon, kʼoati kui kjoanda sʼe̱ná nga ya kʼoainganʼiolee je Jesús kʼianga kjoaʼaísíkjeson je Na̱i kao ngatsʼi xi ya fitʼale (Apoc. 17:14; 20:10).

KJOAJNDA 118 Tʼaisanáijin kjoamakjain

^ párr. 5 Kui je ki̱cha̱ xi tsakáchjoale yaole sondado tsakinyakao nga tsín jme xi koanle nga ki kjoajchán. Je kjoamakjainná yaa mangóson ki̱cha̱ jebi. Kʼoa tojo kisʼin je sondado nga nda kisikuinda je ki̱cha̱ jebi, kʼoatisʼin tjínnele si̱kuindaa yaoná nga nʼio katasʼejna je kjoamakjainná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmé xi sʼiaan nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná xi ya mangóson joni “je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa” yaoná.

^ párr. 1 Efesios 6:16: “Je xi ngisa machjén, nga chjóao je ki̱cha̱ xi bájchxochjoa yaono xi ngoyale je xi makjainná, jméni nga kʼoasʼin si̱kjitsʼaosínio je flecha xi títi xi tsʼe na̱i”.

^ párr. 7 Proverbios 29:25: “Jngoo che̱n kʼianga bʼatsé ngixko̱n chjota, tonga je xi Jeobá sínʼiotʼa koa̱nkuindaní”.

^ párr. 16 Lucas 18:18-23: “Jngo chjotatítjon kitsinangile: Maestro ndai, jmé kjoanda xi sʼian, jméni nga sʼe̱sínina kjoabijnachon xi ngantsjai. 19 Jesús kitsole: Ánni nga chjotanda ʼmisíninái. Niʼyajin xi nda, tojngo je Niná. 20 Jeʼyai kjoatéxoma: Ali nikʼenjin, ali nichajngijin, ali nichéjin, ali basenndisojinlai xikʼa. Jchaxkuín nʼaili na̱li. 21 Kʼia je kitso: Ngayije kjoa jebi, kʼoasʼin tisikjitjosoan jo saʼnda nga xtia. 22 Kʼia nga Jesús kinrʼoé jebi, kitsole: Ngijngosa kjoa xi chali. Tatenai ngayije xi tjínli, tʼailai je xi yo̱ma̱, kʼoa sʼeeli kjoanyiná ngʼajmi, kʼoa nroatʼanái. 23 Kʼia nga je kinrʼoé jebi, kjaínga tofáo koanle, nga̱ kjaínga nyiná”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je ndsʼee kjoan síkjitsʼaole je televisión kʼianga kui faʼa tʼatsʼe chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná, xi énndiso báne je testigole Jeobá.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga maskanni, nga tjíokotʼayajtín ya niʼyale, je ndsʼee kui síchjén je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia nga sítaja je kjoamakjainle familiale.