Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 46

Alikui si̱kinroajeen tokoán, jé Jeobá koasenkaoná

Alikui si̱kinroajeen tokoán, jé Jeobá koasenkaoná

“Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle” (HEB. 13:5).

KJOAJNDA 55 Ali nokjonjin

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi sinʼio tokoán kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toñá tiyoaa kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kjoa bitjatojiaan (Salmo 118:5-7).

A SAKʼOAA kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga toñá tiyoaa kʼoa nga tsín ʼya xi tjín xi koasenkaoná kʼianga kjoa tiyojiaan. Ali tsa to ñájin xi kʼoasʼe sakʼoa tokoán, kʼoati tjínkʼa choʼndale Jeobá xi kʼoakisatio kon nichxin kjoatse (1 Rey. 19:14). Kʼianga kʼoasatío tokoán, si̱kjaʼaitsjeen nga i̱ tsoná je Jeobá: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”. Tosa je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná, kʼoa i̱ kuixoán: “Jé Nainá [Jeobá] xi basenkaona, likui tsakjonnia” (Heb. 13:5, 6). Je pastro Pablo jé kiskile én jebi je chjotale Cristo xi Judea tsʼe xi kʼia chrianle nó 61 tsakatio. Jmeni xi kitso pastro Pablo kʼoati tso je én xi faʼaitʼa ya Salmo 118:5-7 * (tʼexkiai).

2. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoa jósʼin koasenkaoná.

2 Joni je xi kiski salmo, je Pablo be nga je Jeobá koasenkao. Tobʼelañá, tsʼatola jao nó tongini nga kjesa kjijinle xo̱nkarta je chjota hebreo, je Pablo tsee kjoa jaʼatojin nga jtsíntjao̱ jaʼajin ndáchikon nga tíjnaya barco (Hech. 27:4, 15, 20). Nga kʼia kʼoa nga tongileni, nkjín kʼa tsakasenkao je Jeobá. I̱ kjoaʼmiya jebi janla koya chótʼayajiaan. Kʼianga tsakasenkao Jeobá je Pablo, kisichjén je Jesús kao ánkje, kʼoati kisichjén je chjotaxá kao ndsʼe̱. Nga kui chótʼayajiaan je kjoa xi jaʼatojin Pablo, ngisaa tisʼe̱jngongáni tokoán nga koasenkaoná je Jeobá kʼianga si̱jélee nganʼio.

JOSʼIN TSAKASENKAO JESÚS KAO ÁNKJE

3. Jméni xi tsakui nichxin kitso Pablo, kʼoa ánni.

3 Kʼianga chrianle nó 56, je chjota xi Jerusalén tsʼe tsakájbe je Pablo nga koanmele kisikʼien. Nga koannyaonni, kʼianga kikao je sondado ngixko̱n chjotaxá, xi kontrale mani me kitjoéle nga kisikʼien (Hech. 21:30-32; 22:30; 23:6-10). Nga kʼia, tsakui nichxin i̱ kitso Pablo: “Kʼia saʼndani nga i̱ koa̱ntʼen”. Nganʼiojin koanchjénle Pablo nga kui nichxin.

4. Jósʼin kisichjén Jeobá je Jesús nga tsakasenkao je Pablo.

4 Jósʼin kitsʼainganʼiole Pablo. Nga jekinikʼéjnaʼya ndoyá, kʼianga jekoannjio tsʼatsenle je Jesús, kʼoa i kitsole: “Ali kʼoajin mali Pablo. Josʼin nga kitsʼai énli xi tʼatsʼan i̱ Jerusalén, kʼoasʼin machjén nga kʼoai énli kʼoati ya Roma” (Hech. 23:11). Nʼio tsakasenkao Pablo nga kʼoatsakʼinle. Je Jesús kʼoakitsole nga nʼio nda kisʼin nga kʼoasʼin kitsoya ya Jerusalén, kʼoa kʼoakitsole nga lijme xi koa̱nle kʼoa nga nda kuicho ya Roma, jñani kʼoati kuitsoyason. Nga kʼoatsakʼinle, koannʼiojin kon tojo sʼe kon jngo ʼndílee kʼianga báyandsome je nʼaile.

Kʼianga jngo jtsíntjao̱ kifaʼa ya jinndáchikon, jngo ánkje kʼoatítsole je Pablo nga tsín jme xi koa̱nle ngatsʼi xi tjíoya je barco (Chótsenlai párrafo 5)

5. Jósʼin kisichjén Jeobá je ánkje nga tsakasenkao je Pablo (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

5 Jmésa kjoa xi jaʼatojin je Pablo. Jao nó koanskanni nga jejaʼatojin kjoa ya Jerusalén, je pastro Pablo barco kikao nga ki ya Italia. Toxijña jaʼaine jtsíntjao̱ kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tikʼoanginile yaole je xi tjíosíxákao barco kʼoa kao xi ya tjíoya. Tonga je Pablo alikui kitsokjon. I kitsole je xi ya tjíoya barco: “Ndʼai je nitje̱nbi tsakasentʼana je ánkjele Niná, je xi an kʼoasʼin fitʼale, kʼoa je xi an sixále. Kʼoakitsona: Pablo, ali jkonjin. Kjaínga tomachjén nga ya kuichui ngixko̱n César. Koeni Niná kʼoasʼin kitsjoali ngatsʼi xi ji tjíofikaoli”. Je Jeobá jngoo ánkje kisikasén nga kisikjaʼaitsjen ijngokʼale Pablo je én xi tongini kitsole Jesús. Kʼoa alikui jme xi koan kjoaixile, je Pablo nda kicho ya Roma (Hech. 27:20-25; 28:16).

6. Jméni xi kitso je Jesús xi tsjoánganʼioná, kʼoa ánni.

6 Jósʼin bʼainganʼioná ñá. Tojosʼin tsakasenkao Jesús je Pablo kʼoati basenkaoná tsanda ñá. Tobʼelañá, je Jesús itsole ngatsʼi chjotatjenngile: “An tijnakaono nga jon ngantsjai nichxin, saʼnda nga kjoetʼa [xi chon] sonʼndebi” (Mat. 28:20). Ánni nga nʼio tsjoánganʼioniná én jebi. Kuinga sakʼoa tse kjoa bitjatojiaan ngatsʼiaa. Tobʼelañá, kʼianga xíngiaa biya, nkjín nó nga ba satío tokoán. Tjínkʼa xi ñʼai male nichxin nganyaon nga chʼin bʼetʼale nga jemajchínga. Kʼoa je xi depresión tjínle, tjín nichxin nga sakʼoaa nʼio bʼetʼale chʼin jebi. Ninga kʼoalani, alikui nikinroajeen tokoán nga̱ ʼyañá nga i̱ tíjnakaoná “ngantsjai nichxin” je Jesús, ninga kʼia nga nʼio tse kjoa bitjatojiaan (Mat. 11:28-30).

Jé ánkje binyakaoná kʼoa jé bándiaaná kʼianga ʼmiyasoán je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 7)

7. Tojo tso Apocalipsis 14:6, jósʼin basenkaoná je Jeobá.

7 Ya Biblia kʼoatso nga ánkje síchjén je Jeobá nga basenkaoná (Heb. 1:7, 14). Tobʼelañá, jé ánkje binyakaoná kʼoa jé bándiaaná kʼianga ʼmiyasonlee je Énle Niná toʼya chjotani, tojñani tsʼe, tojme ntje̱ kitjenni, tojme én xi male kʼoa tojñani naxinandále (Mat. 24:13, 14; tʼexkiai Apocalipsis 14:6). *

JOSʼIN TSAKINYAKAO JE CHJOTA XI XÁ TJÍNLE

8. Jósʼin kisichjén Jeobá jngo ngʼajko̱le sondado nga tsakasenkao je Pablo.

8 Jósʼin kitsʼainganʼiole Pablo. Tojosʼin jekaʼyaa, kʼianga nó 56, je Jesús kʼoakitsole je Pablo nga nda kuicho ya Roma. Tjínkʼa chjota judío xi ya Jerusalén tsʼe xi tsakjáoyani josʼin tsoa̱ nga sikʼien je Pablo. Tonga nga kisʼejinle je Claudio Lisias, xi ngʼajko̱le mani je sondado romano, kisijé nganʼio. Nkjín sondado kikao Pablo ya Cesarea, jngo siento kao aonla kilómetro kjin ki (65 milla). Nga jekicho ya ʼnde jebi, je chjotaxá xi ya tíjna, xi Félix ʼmi, kʼoakitso nga je Pablo yala “kʼoéjna koya ya palasiole Herodes”. Kʼoa kʼoasʼin kitjoʼanile yaole Pablo tʼatsʼe chjota xi koanmele kisikʼien (Hech. 23:12-35).

9. Jósʼin tsakasenkao chjotaxá Festo je Pablo.

9 Kʼianga nó 58 tojo ndoyá tíjnaʼya je Pablo ya Cesarea. Jé Festo tsakatéxoma ngajaole je Félix. Nga kʼia, je chjota judío kʼoakitsole je chjotaxá Festo nga ya Jerusalén katafikao Pablo ánni nga ya koa̱njtsoʼani. Tonga je Festo koankaile. Tsakui nichxin tsabele kon nga ya yandiaa koatiochjoale je chjota judío nga sikʼien je Pablo (Hech. 24:27–25:5).

10. Jmé xi kisʼin Festo kʼianga kʼoakitso Pablo nga ya katamajtsoʼa ngixko̱n César.

10 Tochoatsee jaʼato nga koanjtsoʼa je Pablo ya Cesarea. Tonga je Festo kui xi koanmele nga nda kʼoéjna ngixko̱n chjota judío, kuinga i̱ kitsonile Pablo: “A meli nga kʼuínmi ya Jerusalén, kʼoa ya kʼoendajinli ngayije kjoabi ngixkoan”. Je pastro Pablo be nga tsín koa̱n ya Jerusalén koai, nga̱ yajin sikʼien je chjota judío tsa ya koai. Tonga kʼoati koanjinle jmeni xi sʼin nga tjóʼale yaole, koanjinle nga tjínnele ya Roma kuicho kʼoa nga tosi tonda kuitsoyason. Kuinga kʼoakitsoni nga ya ngixko̱n César mele koa̱njtsoʼa. Je Festo kao chjota xi xá tjínle tsakjáoyani jmeni xi kitso Pablo. Xijekoan, je Festo kʼoakitsole nga ya sikaséntʼale je César nga ya kʼoendajinle kjoa. Nga kʼoakitso je Festo nga ya Roma sikasén je Pablo, alikuijin tijosikaoni je chjotakontrale xi Jerusalén tsʼe (Hech. 25:6-12).

11. Jméni xi kitso je Isaías xi tsakui nichxin kisikjaʼaitsjenjin Pablo.

11 Kʼianga tíkoya Pablo nga koai ya Italia, tsakui nichxin kui kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kitsole je profeta Isaías je chjota xi kontra tsakatiole Jeobá, nga kitso: “Tojmeni xi kʼoéndajion, alikui nda kuichotsjoá. Tojmeni xi kuixón, alikui kuitjoson, nga̱ jé Niná tíjnakaonajin” (Is. 8:10). Koannʼiojin kon Pablo nga koanjinle nga je Jeobá koasenkao tʼatsʼe kjoa xi kjoaʼatojin nga koa̱nskanni.

Tojo kisʼin Jeobá ngasʼa, sakʼoaa je chjota xi xá tjínle síchjén kʼianga basenkao choʼndale (Chótsenlai párrafo 12)

12. 1) Jósʼin tsakasenkao Julio je Pablo. 2) Jméni xi koanjinle je Pablo nga tsakasenkao je Julio.

12 Xijekoan, yaa Italia ki je Pablo. Nga chjotandoyá ma nga kʼia, jé xi séntítjonle sondado romano xi Julio ʼmi kisʼenele nga kisikuinda. Sondado jebi kisʼele ʼnde nga nda kisikao Pablo kʼoa tsa totaon tsabe. Tonga jméni xi kisʼin. Nga koannyaonni, kʼianga jekitjojenni barco, “je Julio kjaínga tonda tsabekon Pablo. Kʼoasʼin kitsjoaʼndele nga koaikonle miyole”. Nga koanskanni, je Julio alikui kitsjoaʼnde kʼianga je sondado koanmele kisikʼien ngatsʼi je chjotandoyá xi ya tjíoya barco, nga̱ kui xi “koanmele nga kʼoasjentjai Pablo”. Koanjinjinle Pablo nga je Jeobá tsakasenkao nga kʼoakisʼin je Julio kʼoa nga nda chjota koan (Hech. 27:1-3, 42-44).

Chótsenlai párrafo 13

13. Jósʼin síchjén Jeobá je chjota xi xá tjínle.

13 Jósʼin bʼainganʼioná ñá. Kʼianga bitjoson josʼin tjínndajinle Jeobá, jé nganʼiotsjele síchjén nga kʼoasʼín je chjota xi xá tjínle josʼin mele Jeobá. Je rey Salomón itso xi kiski: “Je kjoafaʼaitsjenle rey yaa mangóson joni nandá xi tífaʼaya ya ntsja̱ Jeobá, kʼoasʼin fi josʼin bándiaale” (Prov. 21:1). Je én jebi kui xi tsonile nga je chjota male kjoʼngi nga bándiaale jngo xo̱ngá kʼoa kʼoasʼin síkjai josʼin mele. Tikʼoasʼinni, je Jeobá kui nganʼiotsjele síchjén nga kʼoasʼin bándiaale je kjoafaʼaitsjenle chjota xi xá tjínle nga bitjoson josʼin tjínndajinle. Kʼoa je chjotaxá jebi kui kʼoasʼín jmeni xi binyakao je naxinandále Niná (tingósonkoai Esdras 7:21, 25, 26).

14. Tojo tso Hechos 12:5, ʼyáni xi koa̱n kʼoétsʼoantjé.

14 Jméni xi koa̱n sʼiaan ñá. Koaan kʼoétsʼoantjé je “chjotatítjon kao ngatsʼi xi ngʼa tjío”, xi tsonile, xi xá tjínle kʼianga jme xi bʼéndajin xi bʼakaotʼale josʼin tinixálee Niná (1 Tim. 2:1, 2; Neh. 1:11). Tojo kisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio nga siglo 1, bʼetsʼoantjaiñá je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya (tʼexkiai Hechos 12:5; * Heb. 13:3). Kʼoati koa̱n si̱jélee je Jeobá nga je chjota xi síkuinda chjotandoyá nda katabekon je ndsʼee, tojo kisʼin je Julio nga nda tsabekon Pablo (Hech. 27:3).

JOSʼIN TSAKINYAKAO JE NDSʼE̱

15, 16. Jósʼin kisichjén Jeobá je Aristarco kao Lucas nga kitsjoanganʼiole Pablo.

15 Jósʼin kitsʼainganʼiole Pablo. Jé chjotale Cristo kisichjén Jeobá nga kitsjoanganʼiole Pablo, kʼoa nkjín kʼa kitsjoanganʼiole kʼianga tífi ya Roma.

16 Je Aristarco kao Lucas, nʼio miyo tsakjáo kao Pablo, kʼoa kikao nga ki ya Roma. * Alikui kini ninga xkón tsakatio tsanda je kʼianga ya kikao Pablo, kʼoa je Biblia alikui kʼoatso tsa kʼoati tongini kʼoakitsole je Jesús nga nda kuicho ya Roma. Kʼiaa nga jekoanskanni, nga tífaʼajin jtsíntjao̱ ya ndáchikon kisʼejinle nga tsín jme xi koa̱nle. Kʼianga tsakin barco ya Cesarea je Aristarco kao Lucas, je Pablo kitsjoajinle kjoanda je Jeobá nga je kisichjén Lucas kao Aristarco nga kitsjoanganʼiole (Hech. 27:1, 2, 20-25).

17. Jósʼin kisichjén Jeobá je chjotale Cristo nga kitsjoanganʼiole Pablo.

17 Kʼianga tífi ya Roma je Pablo, nkjín kʼa tsakinyakao je ndsʼe̱. Kʼianga jaʼato ya naxinandá Sidón, je Julio “kitsjoaʼndele nga koaikonle miyole, jméni nga sisinnile”. Nga jekoanskanni, kʼoati jaʼato ya naxinandá Puteoli, kʼoa je Pablo kao xi ya tjenkao kisatejin kʼa je chjotale Cristo, kʼoa kʼoakitsole nga ñato nichxin ya katabatiokao. Jokjitse tsakatiokao, nʼiojin tsakinyakao jme xi tsakʼéyanajmíle Pablo (tingósonkoai Hechos 15:2, 3). Ndajin kisatio kon je Pablo kao chjotale Cristo xi ngikʼa nga kitsaojin xínkjín, kʼoa xijekoanni, kʼiaa kikao ijngokʼa barco (Hech. 27:3; 28:13, 14).

Tojosʼin kitsjoanganʼiole ndsʼe̱ je Pablo, kʼoati je ndsʼee síchjén Jeobá nga tsjoánganʼioná (Chótsenlai párrafo 18)

18. Ánni nga nda kisʼeni kon je Pablo, kʼoa ánni nga kitsjoanile kjoanda Niná.

18 Kʼianga tsakjá ijngokʼa ndiaale ya Roma, je Pablo kuijin kisikjaʼaitsjen jme xi kiskile jan nó tongini je chjotale Cristo xi ya tsʼe, nga i̱ kitsole: “Koan nkjín nóján nga koanmena nga kikonno” (Rom. 15:23). Tonga alikuijin kʼoasʼin kiya jko̱ nga jo chjotandoyá sʼin kuicho ya Roma. Nʼiojin nda kisʼe kon kʼianga tsabe nga tjíokoyale je ndsʼe̱ xi Roma tsʼe kʼianga jekichochrian. Kʼianga tsabe je ndsʼe̱, kisinʼiojin kon je Pablo kʼoa “kitsjoale kjoanda Niná” (Hech. 28:15). Ánni nga kitsjoanile kjoanda Niná kʼianga tsabe je ndsʼe̱. Kuinga je Jeobá xokisʼin nga kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱.

Chótsenlai párrafo 19

19. Tojo tso 1 Pedro 4:10, jósʼin sichjénná je Jeobá nga kuinyakoaa je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin.

19 Jméni xi koa̱n sʼiaan ñá. Tsa ʼyaa nga chʼin tíbʼetʼale jngo ndsʼee ya jinjtínná, tsa xínkjín kisicha kʼoa tsa kjoa tjínle, koaan si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga kui én xi nda tso chja̱koaa je ndsʼee kʼoa tsa josasʼin kuisenkoaa. Tsa kʼoasʼiaan, ndajin sʼe̱ kon je ndsʼee * (tʼexkiai 1 Pedro 4:10). * Tsa kʼoasʼin kʼoainganʼiolee xíngiaa, koa̱nkjainjin ijngokʼale nga i̱ tso je Jeobá: “Likui xin koatejnale, nitsjionkonjinle”. Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán tsa kʼoasʼin je ndsʼee.

20. Ánni tjínjngoni tokoán nga je Jeobá basenkaoná.

20 Tojo koan je Pablo kao miyole, kʼoati kjoa bitjatojin sakʼoaa tsanda ñá. Tonga ali tsakui nokjonlee, nga̱ ʼyañá nga je Jeobá koasenkaoná. Sakʼoaa je Jesús kao ánkje síchjén nga basenkaoná. Kʼoa nga bitjoson josʼin tjínndajinle Jeobá kʼoati síchjén je chjota xi xá tjínle nga basenkaoná. Kʼoati ʼyaa nga kui nganʼiotsjele Jeobá síchjén kʼianga kʼoasatío kon je ndsʼee nga binyakaoná. Joni je Pablo, kuinga kʼoati i̱ bixónñá: “Jé Nainá [Jeobá] xi basenkaona, likui tsakjonnia. Jmé xi koa̱n sikaona chjota” (Heb. 13:6).

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya tjínni xi chótʼayajiaan josʼin tsakasenkao Jeobá je pastro Pablo nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin. Nga kui chótʼayajiaan josʼin tsakasenkao Jeobá je choʼndale nichxin kjoatse sinʼio tokoán nga̱ kʼoati koasenkaoná tsanda ñá ninga tse kjoa kuitjátojiaan.

^ párr. 1 Salmo 118:5-7: “Kinchjale je Jah kʼianga koankjáojinna; kʼoa je Jah kinrʼoéna kʼoa yaa kikaona jñani tsín jme xi koa̱nna. 6 Je Jeobá yaa tíjnakaona, alikui tsokjoan. Jmé xi sikaona je chjota. 7 Je Jeobá yaa tíjnakaona, jé basenkaona; sikinjele je xi jtikena”.

^ párr. 7 Apocalipsis 14:6: “Tsaʼbe ngijngoa ánkje xi kitjenjinbasenle ngʼajmi, xi tjínle je énnda xi tjín ngantsjai, nga kuinchja̱yajinle je xi tjío sonʼnde, kao ngayije nangi, kao ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá”.

^ párr. 14 Hechos 12:5: “Kʼoasʼin Pedro tsakʼejnatjaoʼya yandoyá. Tonga je naxinandále Cristo likui batiojyo, tojo ñaki nʼio tjíobʼétsʼoale Niná xi tʼatsʼe Pedro”.

^ párr. 16 Je Aristarco kao Lucas saje kikao je Pablo. Kʼoa alikui kitsjionkon kʼianga ndoyá tsakʼejnaʼya Pablo ya Roma (Hech. 16:10-12; 20:4; Col. 4:10, 14).

^ párr. 19 1 Pedro 4:10: “Josʼin kjoanda tsakʼaile, nga jngójngó katasíchjén tʼatsʼe xi kjaʼaí. Katasíchjén josʼin xi nda síchjén xi kjaʼaíngá kjoandale Niná”.