Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 47

A nʼio tíjna kjoamakjainli

A nʼio tíjna kjoamakjainli

“Ali aonjin male ni̱ma̱no. [...] Katamakjainno” (JUAN 14:1).

KJOAJNDA 119 Machjénná kjoamakjain xi nʼio tíjna

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi sakʼoa nikjaʼaitsjenjiaan.

A NOKJONNÍ kʼianga kui nikjaʼaitsjain jmeni xi jeme kʼoakoa̱n. Jolani nga tjóxin religión ndiso, nga kʼoetʼaná Gog xi tsʼe Magog kʼoa nga sʼe̱jna kjoajchán xi Armagedón ʼmi. A sakʼoa nikjaʼaitsjain tsa kixi kʼuíntʼalai Niná kʼianga kʼoakoa̱n. Tsa kʼoalani, nʼio koasenkaoli jmeni xi kitso Jesús, tojo tso texto xi yʼangini kjoaʼmiya jebi. Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Ali aonjin male ni̱ma̱no. [...] Katamakjainno” (Juan 14:1). Kʼiatsa nʼio tíjna kjoamakjainná, alikui kui kuinókjonlee jmeni xi koa̱n nichxin xi sʼa nroa.

2. Jmé xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná, kʼoa jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Jngo koya xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan nichxin xi sʼa nroa, kʼiaa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jonʼia ndʼaibi nga kjoa bitjatojiaan. Kui xi koasenkaoná nga jchaa jmésani xi machjénná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná. Sa nʼio sa nʼio sʼejna je kjoamakjainná kʼianga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan, kʼoa kui xi koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan nichxin xi sʼa nroa. I̱ kjoaʼmiya jebi ño koya tjínni xi chótʼayajiaan xi tsakakó nga koanchjénsale kjoamakjain je chjotatjenngile Jesús. Kʼoati jchaa jósʼin basenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan ndʼaibi, tojo koan je chjotatjenngile Jesús kʼoa basenkaoná nga biyondalee jmeni xi sʼa kʼoakoa̱n.

ÑAKI KʼOAKʼOÉ TOKOÁN NGA JE NINÁ TSJOÁNÁ XI KOA̱NCHJÉNNÁ

Ningalani ñʼai koa̱nná tao̱n, je kjoamakjainná koasenkaoná nga kui xále Niná títjon si̱kʼéjnaa (Chótsenlai párrafo 3-6)

3. Tojo tso Mateo 6:30, 33, jméni xi kitso Jesús xi tʼatsʼe kjoamakjain.

3 Toxá je xi jko̱ tíjnale yaniʼya bajngiʼani je familiale, jolani nga tsjoále je chjoónle kao ʼndíxtile jme xi koakje̱nni, najño kao ʼnde jñani koatio. Alikui choa ñʼai male je ndsʼee nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nga̱ nʼio nkjín xi tsín tisokóxánile ninga básjai xá. Tjínkʼa xi tsín kjoé je xá xi bʼaitʼale nga̱ be nga tsín sa̱sénle Niná tsa kuilani xá sʼin. Kʼiatsa kuilani kjoa tibitjatojiaan, machjén nga koa̱nkjainná nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná. Kui jebi xi kitsoyale Jesús je chjotatjenngile ya jngo sonnindo (tʼexkiai Mateo 6:30, 33). * Kʼiatsa tjínjngo tokoán nga tsínkʼia tsjiónkonná je Jeobá kui ngisa kʼoailee kjoandosin nga kui títjon si̱kʼéjnaa je xále. Kʼianga jchaa nga je Jeobá tsjoáná je tsojmi xi machjénná ngisaa koa̱nchriantʼalee kʼoa ngisaa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná.

4, 5. Jmé xi tjíobinyakao jngo familia nga kisokole jme xi machjénle kʼianga kjoa jaʼatojin.

4 Kataʼyala jokoan je familia Castro, xi Venezuela tsʼe. Ndsʼee jebi tjíobe josʼin tjíobinyakao Jeobá nga sokóle je tsojmi xi machjénle. Familia jebi yaa kisixá ya nangi xi tíkijnale kʼoa kʼoasʼin kisokoʼanile yaole. Tonga ñandia nga chjota kichokjáʼale nangile kʼoa tsakʼaonsjee. Je Miguel, xi nʼai ma, itso: “Tokui basenkaonajin jmeni xi majchá ya nangi jña kinikinya choanajin. Je xi títjon sʼian nga nyaon nyaon kuinga kʼoaxinle Jeobá nga katatsjoána jmeni xi koa̱nchjénnajin nga kui nichxin”. Ningalani ñʼai sʼin tjíosíjchá yaole je familia Castro, jé Jeobá sínʼiotʼa nga je tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle nga nyaon nyaon. Kuinga tsínkʼia síchani kjoajtín kʼoa ntsjaintsjai tsoyason. Nga kui títjon xále Niná síkatío, jé Jeobá síkuinda.

5 Saʼnda nga kitjoʼale nangile, je Miguel kao Yurai xi chjoónle mani, kuenta tjíosʼín josʼin tjíosíkuinda je Jeobá. Je Jeobá sakʼoaa je ndsʼee síchjén nga bichókaole je tsojmi xi machjénle, kʼoa tsakuije̱ nga bajngixále je Miguel. Je naxinandále Jeobá tjínndajinle nga tsjoánganʼiole je ndsʼee xi nganʼio machjénle kʼoa sakʼoaa kui síchjén nga tsjoánganʼiole je Miguel kao chjoónle kʼoa alikuikʼia títsjionkon Jeobá. Kʼoa sa nʼio sa nʼio tjíosatío kjoamakjainle familia jebi. Kʼianga tsakʼéyanajmí josʼin tsakasenkao Jeobá je tsotile xi majchínga, xi Yoselin ʼmi, itso: “Nʼio tsjoánganʼiona josʼin tíbasenkaona Jeobá. Ñaki miyona sʼin ʼbekoan kʼoa ʼbeña nga je koasenkaona ngantsjai”. Kʼoa itsosa: “Je kjoa xi tibitjatojinjin nga jngo familia maijin kui xi tíbinyakaonajin nga tibiyondalaijin je kjoa xi ñʼai tjín kuitjátojiaan nichxin xi sʼa nroa”.

6. Kʼiatsa ñʼai kjimali tao̱n, jméni xi koa̱n sʼiain nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli.

6 Alikuijin choa ñʼai kjimali kʼiatsa ñʼai chonli tao̱n. Ningalani kui kjoa tibitjatojin, koaan kʼoasʼin ni̱chjain nichxinli nga kui kʼoasʼiain jmeni xi nʼio sikʼéjna kjoamakjainli. Tʼetsʼoalai Jeobá, tʼexkiai kʼoa tikjaʼaitsjenjin jmeni xi kitso Jesús, tojosʼin faʼaitʼa ya Mateo 6:25-34. Tikjaʼaitsjenjin je choa̱le ndsʼee xi tjío ndʼaibi josʼin tjíobinyakao Jeobá nga kui xále Niná ngisa tjíotsjoále kjoandosin (1 Cor. 15:58). Tsa si̱kjaʼaitsjenjin jebi, ngisaa koa̱nnʼiotʼai Jeobá nga je koasenkaoli, tojosʼin tíbasenkao choʼndale xi ngikʼa. Je Jeobá be jmeni xi machjénli kʼoa koasenkaoli. Kʼianga jchai josʼin koasenkaoli ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kʼoa chókjoajinli ninga ngisa tse kjoa kuitjátojin nichxin xi sʼa nroa (Hab. 3:17, 18).

KJOAMAKJAIN MACHJÉNNÁ NGA CHÓKJOAJINNÁ KʼIANGA ÑʼAI TJÍN KJOA BITJÁTOJIAAN

Kʼiatsa nʼio tíjna kjoamakjainná, chókjoajinná ninga ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan kʼoa ninga kjoaxkón kjoaʼaínená (Chótsenlai párrafo 7-11)

7. Tojo tso Mateo 8:23-26, jósʼin kichotʼayakao kjoamakjainle je chjotale Jesús kʼianga jngo ntjao̱xkón jaʼajin ndáchikon.

7 Ñandia nga tjíoya chitso je Jesús kao chjotale jngo ntjao̱xkón jaʼajin ndáchikon. Kʼiaa kʼoakitsole Jesús je chjotale nga machjén nga ngisasa sʼe̱le kjoamakjain (tʼexkiai Mateo 8:23-26). * Nga nʼio jaʼa ntjao̱xkón, jaʼasʼen nandá je chitso kʼoa je Jesús tíkijnafe. Nga nʼio kitsokjon je chjotale kisikjaʼále kʼoa kʼoakitsole nga katabasenkao. Kʼoa je Jesús ngasin nganda i̱ kitsole: “Ánni nga bijkonsínio, chjotaxʼin xi choa makjainno”. Je chjotatjenngile Jesús tjínnele koanjinle nga je Jeobá koaanle koasenkao je Jesús kao ngatsʼi xi ya tjíokao. Jmé xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná kʼiatsa nʼio tíjna kjoamakjainná chókjoajinná kʼiatsa kjoaxkón kjoaʼaínená kʼoa tsakui kjoa xi ñʼai tjín kuitjátojiaan.

8, 9. Jósʼin kichotʼayakao je kjoamakjainle Anel, kʼoa jmé xi tsakasenkao.

8 Kataʼyala je choa̱le jngo tichjaa xi Anel ʼmi, xi Puerto Rico tsʼe, kʼianga jngo kjoaxkón kichone ngisaa nʼio kisʼejna je kjoamakjainle. Kʼianga jaʼa je huracán María ya Puerto Rico nga nó 2017, kisichaa ndʼiale kao xále Anel. Itso: “Nga kui nichxin nʼio kitsokjoan, jé Jeobá kisinʼiotʼa yaona nga tsakʼetsʼoale, kʼoa tsakʼenele yaona nga tsínkui nʼio kisikjáojian je kjoa xi jaʼatojian”.

9 Je Anel kʼoatso nga nʼio tsakasenkao nga kisitjoson jmeni xi tso je naxinandále Niná. Itso: “Nga kitjenngia jmeni xi tso je naxinandále Jeobá kui xi tsakasenkaona nga tsín nʼio kisikjáojian. Jé ndsʼee kisichjén Jeobá nga tsakasenkaona, kʼoa je ndsʼee kitsjoana jmeni xi koanchjénna”. Itsosa: “Je Jeobá tsʼato kʼoakji kitsjoana jokji tsojmi machjénna, kʼoa ngisaa nʼio kisʼejna kjoamakjainna”.

10. Jméni xi sʼiain kʼiatsa ñʼai tjín kjoa tibitjatojin.

10 Tsakui nichxin ñʼai tjín kjoa tibitjatojin xi totʼatsʼe nga kjoaxkón kichoneli kʼoa tsakuije̱ nga táo chʼin tíbʼetʼali kʼoa tsín tiʼyani jme xi sʼiain. Tsakui nichxin nikjáojin, tonga ali bʼaiʼndejin nga kui sikinjeli nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼani. Tʼeyanajmílai Jeobá jotjín tokuin. Xi koasenkaoli nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli, kuinga si̱kjaʼaitsjenjin josʼin tsakasenkaoli Jeobá nichxin xi tífaʼato (Sal. 77:11, 12). Ñaki kʼoatʼai tokuin nga tsínkʼia tsjiónkonli je Jeobá.

11. Ánni nga ñaki kʼoakʼoéñá tokoán nga si̱tjosonlee je xi bándiaaná.

11 Jmésa xi koasenkaoli nga chókjoajinli kʼianga ñʼai tjín kjoa kuitjátojin. Kʼiaa nga kʼoati sʼiain jokisʼin je Anel. Tinʼiotʼai je chjota xi bándiaaná xi je Jeobá kao Jesús binyánda. Kʼianga kjoafaʼaitsjen tsjoáná, tsakui nichxin tsín koa̱njinná ánni nga kui kjoafaʼaitsjen tsjoániná. Je xi kuenta sʼiaan kuinga síchikontʼain Jeobá je xi sítjoson jme xi ʼmile. Bʼasjentjainá nga nitjosoán tojo tso je Énle Niná kʼoa josʼin bakó je choa̱ xi batío je choʼndale Niná xi kixi fitʼale (Éx. 14:1-4; 2 Crón. 20:17). Tsa si̱kjaʼaitsjenjin je choa̱ xi tsoya Biblia kʼoa kao choa̱le ndsʼee, kui xi koasenkaoli nga tosi tonda si̱tjosuin jmeni xi tsoná je naxinandále Niná ndʼaibi kʼoa jmeni xi kuitsoná nichxin xi sʼa nroa (Heb. 13:17). Tsa kʼoasʼiaan, alikui kui kuinókjonlee je kjoa xi jeme kuitjátojiaan (Prov. 3:25).

KJOAMAKJAIN MACHJÉNNÁ NGA CHÓKJOAJINNÁ KʼIANGA TSÍN KIXI TÍJNA JME XI MATʼEEN

Tsa tsín kjoájñálee nga kʼoétsʼoalee Niná, nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Chótsenlai párrafo 12)

12. Tojo tso Lucas 18:1-8, jósʼin tíjna nga sʼená kjoamakjain kʼoa nga chókjoajinná kʼianga tsín kixi tíjna jme xi matʼeen.

12 Je Jesús be nga kui xi skótʼayakao kjoamakjainle chjotatjenngile kʼianga tsín kixi tíjna jme xi koa̱ntʼain. Kʼianga chókjoajinle, je Jesús kui tsakʼéyanajmí jmeni xi faʼaitʼa je libro xi tsʼe Lucas. Kui kinchja̱ni tʼatsʼe jngo ʼndíchjoónkʼan xi kjitʼa kjitʼa kʼoakitsole jngo juez xi tsʼen nga katabʼéndajinle je kjoa xi tífaʼatojin. Ñaki kʼoatsakʼé kon ʼndíchjoón jebi nga kʼoendajinle je juez tsa tosi tonda kʼoakuitsole. Kʼoa kʼoakisʼin kjoaixi juez jebi, tsakasenkao je ʼndíchjoónkʼan. Jmé xi bakóyaná jebi. Je Jeobá ñaki kixiní. Kʼoa je Jesús i kitso: “Niná a tsí kʼoendajinle xi tsʼe chjota xi tsakjaʼájin xi nʼio nchja̱le nichxin kao nitje̱n” (tʼexkiai Lucas 18:1-8). * Je Jesús i kitsosa: “Kʼia nga je ʼndíle chjota kjoaʼaí, a koa̱nsjaile chjota xi koa̱nkjainle i̱ sonʼnde”. Kʼianga tsín kixi tjín jme xi matʼeen kʼoasʼin koakoñá nga kʼoati nʼio tíjna kjoamakjainná joni je ʼndíchjoónkʼan kʼianga tsejta koaan kʼoa nga chókjoajinná. Kʼianga tjínná kjoamakjainná ʼyañá nga je Jeobá koasenkaoná. Kʼoati machjén nga koa̱nkjainná nga nʼio basenkaoná nga bʼetsʼoaa. Alikui jao tjínná nga koasenkaoná je Jeobá ningalani tsín ʼyaa jokjoansʼin koasenkaoná.

13. Jósʼin tsakasenkao jngo familia kʼianga tsakʼétsʼoa nga tsín kixi tjín jme xi koantʼain.

13 Kataʼyala jokoan jngo tichjaa xi Vero ʼmi, xi ya República Democrática del Congo tsʼe, xʼinle tichjaa alikui testigole Jeobá ma kʼoa je tsotile 15 nóle. Xin ʼnde kikatio nga jan kʼianga sondado kichokʼetʼale. Kʼianga tjenyandiaa, sondado tsakʼéchjoale kʼoa kʼoakitsole nga sikʼien. Je tichjaa Vero kiskiʼndá, tonga je tsotile nʼio kinchja̱ nga tsakʼétsʼoa kʼoa nkjín kʼa kisikʼaxki̱ je jaʼaínle Jeobá. Kʼianga jekoan tsakʼétsʼoa, je xi séntítjonle sondado i kitsole: “ʼNdína, ʼyáni xi tsakakóyali nga bʼetsʼoai”. Je tsoti i kitso. “Jé mana kitsoyana kʼoa kui mangíntjenngijin jotso Mateo 6:9-13”. Kʼoa chjota jebi i kitsole: “Tʼinkaola nandai xijcháli kʼoa je Jeobá Nináli katasíkuindano”.

14. Jmé xi skótʼayakao je kjoamakjainná, kʼoa jmé xi koasenkaoná nga chókjoajinná.

14 Tojosʼin tiʼyaa choa̱ jebi, nʼio chjíle nga bʼetsʼoaa. Tonga jósʼiain tsa tsín tokjoan koasenkaoli Niná nga kʼoétsʼoalai. Tojo kisʼin je ʼndíchjoónkʼan xi kinchja̱ni Jesús, tosi tonda tʼetsʼoalai Niná kʼoa ñaki kʼoatʼai tokuin nga tsínkʼia tsjiónkonli, nga̱ ngisa nda be kʼiani nga koasenkaoli. Tosi tonda tʼetsʼoalai Jeobá nga tijélai nganʼiotsjele (Filip. 4:13). Kuenta tʼiain nga je Jeobá nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoáli nichxin xi nroa kʼoa cha̱jinnili je kjoa xi tibitjatojin ndʼaibi. Jé Jeobá koasenkaoli nga chókjoajinli je kjoa xi tibitjatojin kʼoa ngisaa jchai josʼiain kʼianga ngisa tse kjoa kuitjátojin nichxin xi sʼa nroa (1 Ped. 1:6, 7).

KJOAMAKJAIN MACHJÉNNÁ NGA CHÓKJOAJINNÁ JE KJOA XI BITJATOJIAAN

15. Tojo tso Mateo 17:19, 20, jméni xi kitsole Jesús je chjotatjenngile.

15 Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga kui kjoamakjain kuinyakao nga chókjoajinle je kjoa xi kjoaʼatojin (tʼexkiai Mateo 17:19, 20). * Ningalani nkjín kʼa tsakʼaonsjejinle chjota je na̱i xi ndajin, tonga ñandia nga tsín koanle. Je Jesús kʼoakitsole nga machjénsale nga sʼe̱le kjoamakjain. Kʼiatsa tjínle kjoamakjain, kʼoakitsole nga koa̱nle sikjanle jngo nindo, xi tsonile nga koa̱nle kʼoendajin ninga nʼio ñʼai tjín kjoa kjoaʼatojin. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati chókjoajinná ninga nʼio ñʼai tjín kjoa xi kuitjátojiaan.

Ninga ba tjín tokoán xi totʼatsʼe kjoa xi tibitjatojiaan, kui kjoamakjain koasenkaoná nga kui ngisa kʼoailee kjoandosin je xále Jeobá (Chótsenlai párrafo 16)

16. Jósʼin tíbasenkao kjoamakjain je Geydi nga tíchókjoajinle nga xʼinle kinikʼien.

16 Kataʼyala je choa̱le tichjaa Geydi, xi Guatemala tsʼe. Kʼiaa nga jetjíofini ndʼiale nga jejetʼa kjoajtín kinikʼien xʼinle xi Edi tsakʼin. Kʼoatso tichjaa nga kui kjoamakjain xi tíbasenkao nga ba tjín kon. Itso: “Kui xi nda bʼé tokoan kʼianga bʼetsʼoale Jeobá kʼoa nga kʼoaxinle jotjín tokoan. Tiʼbeña josʼin tísíkuindana Jeobá nga tísíchjén familiana kao ndsʼee xi tjío ya jinjtín nga tjíobinyakaona. Nga kui xále Jeobá ngisa titsjoale kjoandosin, basenkaona nga tsín nʼio ba sʼe tokoan kʼoa nga tsín nʼio sikjáojian nga nyaon nyaon. Je kjoa xi tifaʼatojian kui tíbakóyana nga koasenkaona je Jeobá, Jesús kao naxinandále nga chókjoajinna tojme kjoa xi kjoaʼatojian nichxin xi sʼa nroa”.

17. Jméni xi sʼiaan kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan xi ya mangóson jngo nindo.

17 A sa jekinichai jngo xíngi. Je xi koasenkaoli nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kʼiaa nga kʼoéxkiai jmeni xi tso Biblia xi tʼatsʼe chjota xi jaʼáyanile. A ba tjín tokuin nga jngo xíngi tsakichonsjejin naxinandále Niná. Chótʼayajin jmeni xi tso je Énle Niná, ánni nga sʼe̱jngoni tokuin nga ndasʼin bichómani nga batekjáyaná Niná. Tojme kjoa xi tibitjatojin kui tikjaʼaitsjain nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainli kʼiatsa chókjoajinli. Tʼeyanajmílai Jeobá jotjín tokuin. ʼNdele nga toji chʼai yaoli tosa tichriantʼalai je ndsʼee (Prov. 18:1). Kui kʼoatʼiain jmeni xi koasenkaoli nga chókjoajinli, ninga chjíʼndákaoni nga kjoaʼaítsjenli je kjoa xi tibitjatojin (Sal. 126:5, 6). Ali nichajin je kjoajtín, tosi tonda tʼinyasuin kʼoa tʼexkiai Biblia. Tosi tonda kui tikjaʼaitsjenjin je kjoanichikontʼain xi tsjoáná Jeobá nichxin xi sʼa nroa. Kʼianga jchai josʼin tíbasenkaoli Jeobá, sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainli.

TʼAISANÁIJIN KJOAMAKJAIN

18. Jméni xi sʼiain tsa ʼyai nga machjén nga nʼiosa sʼe̱jna kjoamakjainli

18 Tsa kjoa kitjatojin nichxin xi jaʼato kʼoa tsa kjoa tibitjatojin ndʼaibi, kʼoa tsa ʼyai nga kjoamakjainsa machjénli ali nikʼajenjinlai tokuin. Tosa kʼoatʼai tokuin nga ngisa nʼio katasʼejna kjoamakjainli. Kʼoati si jokitso je pastrole Jesús nga i̱ kitso: “Tisenkaonajin, jméni nga ngisa nʼio koa̱nkjainsíninajin” (Luc. 17:5). Kʼoati tikjaʼaitsjenjin je choa̱ xi kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi. Tojo kisʼin je Miguel kao Yurai, tikjaʼaitsjenjin josʼin jesa tsakasenkaoli Jeobá. Tojo kisʼin je tsotile Vero, kʼoa jokisʼin je Anel, tʼeyanajmílai Jeobá jotjín tokuin, ngisaa kʼianga ñʼai tjín kjoa tibitjatojin. Joni je Geydi, kuenta tʼiain nga je familiali kao je ndsʼee sichjén Jeobá nga koasenkaoli. Kʼiatsa kʼoaiʼndelai Jeobá nga je koasenkaoli nga ñʼai tjín kjoa kuitjátojin, ngisaa sʼe̱jngo tokuin nga je koasenkaoli tojme kjoa xi kuitjátojin nichxin xi sʼa nroa.

19. Jméni xi tsín jao kisʼe kon Jesús, kʼoa jméni xi tsín jao kʼoé tokoán.

19 Je Jesús kʼoakitso jñani kichale kjoamakjain je chjotatjenngile, kʼoa tsín jao kisʼele nga chókjoajinle chjotale je kjoa xi kjoaʼatojin nga je Jeobá koasenkao (Juan 14:1; 16:33). Je Jesús kʼoati be nga nʼio nkjín chjota xi kuinje̱ngile yaole nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse nga nʼio tjío je kjoamakjainle (Apoc. 7:9, 14). A yaa koa̱nxki̱koaa chjota jebi. Tsa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná, jé Jeobá koasenkaoná kʼoa yaa koa̱nxki̱koaa je chjota xi kuinje̱ngile yaole (Heb. 10:39).

KJOAJNDA 118 Tʼaisanáijin kjoamakjain

^ párr. 5 Ngatsʼiñá nga jemená nga katafetʼa jmeni xi chon sonʼnde. Tonga sakʼoa kui nikjaʼaitsjenjiaan tsa nʼio tíjna kjoamakjainná nga kixi kjuintʼalee Niná nichxin nga kʼoakoa̱n. I̱ kjoaʼmiya jebi nkjín koya choa̱ chótʼayajiaan xi koasenkaoná nga nʼio sʼe̱jna je kjoamakjainná.

^ párr. 3 Mateo 6:30, 33: “Kʼoa tsa Niná kʼoasʼin síkʼakjá je xka̱jñá xi tjío ndʼaibi, kʼoa nyaonli sʼe̱tsaoya ngajáʼndí, a tsí sikʼakjáno jon, chjota xi tochoa makjainno. 33 Tonga títjon tijnyísjao je kjoatéxomale Niná, kao kjoakixile, kʼoa ngayije kjoa jebi kʼoasʼin kʼoaisonno”.

^ párr. 7 Mateo 8:23-26: “Kʼia jaʼasʼen Jesús ya chitso. Kitjenngile chjotale. 24 Koeni jaʼaine ntjao̱xkón jajin ndáchikon, saʼnda nga je chitso ñaki tsakʼéʼmani ndáxóle, tonga Jesús kijnafe. 25 Kʼoa chjotale jichokonle nga kisikjaʼále, kitso: Señor, chʼa̱sjentjainajin nga jetinyamʼainjin. 26 Kʼoa Jesús kitsole: Ánni nga bijkonsínio, chjotaxʼin xi choa makjainno. Kʼia tsakisótjen, tsakʼéchjoale ntjao̱be kao ndáchikon, koanndachonni”.

^ párr. 12 Lucas 18:1-8: “Jesús kitsole jngo kjoaxkóson josʼin machjén nga kʼoétsʼoantsje, kʼoa likui koa̱n nga si̱kijtaa. Kitso: Ya jngo naxinandá tjín jngo xkale xi tsín tsa tsakjónle Niná, nitsabexkónjin chjota. Kʼoati ya naxinandábe tjín jngo chjoón xi kʼen xʼinle, kʼoa xi nkjín kʼa jaʼainrʼoe xkalebe, kitso: Tisenkaonái, chʼa̱sjentjainái tʼatsʼe kontrana. Tonga jngojao nichxin koankaile, likui kisisinle. Xi koanskanni kitsole yaole: Nda tsa likui tsakjonle Niná, niʼbexkónjian chjota, kui nga je chjoónkʼanbe tísíjtina, kʼoasjentjaile, jméni nga tsín tsa tikjoaʼaí kinyásinina. Kitso je Nainá: Tinóʼyalao jo tso xkaletsʼen xi tsínle kjoakixi. Kʼoa Niná a tsí kʼoendajinle xi tsʼe chjota xi tsakjaʼájin xi nʼio nchja̱le nichxin kao nitje̱n, a tsínle kjoatsejta xi tʼatsʼe. Kʼoaxinno nga nʼio xítí kʼoendajinle. Tonga kʼia nga je ʼndíle chjota kjoaʼaí, a koa̱nsjaile chjota xi koa̱nkjainle i̱ sonʼnde”.

^ párr. 15 Mateo 17:19, 20: “Kʼia jichokon tʼaxinle Jesús chjotale, kitso: Ánni nga jinjin likui koansíninajin nga kichʼasjexinlaijin na̱ibe xi ndajin. 20 Kʼoa Jesús kitsole: Kui nga tochoa makjainno. Xi kjoakixi xi xinno, tsa nda makjainno, nda tsa tochoa tjín joni tsa jngo na̱xi̱nle mostaza xi ʼndí nakjoan, kʼoakʼuínlao je nindobi: Titjáni i̱bi ʼnda xingoa ján, kʼoa kjoaʼa. Kʼoa nijmejin xi tsín koa̱nno”.