Ir al contenido

Ir al índice

Ya naxinandá Nínive síxkónkjoan ndʼia kisʼeyo kʼoa síxkónkjoan monumento tsakʼénda chjota

A ʼyaní

A ʼyaní

Jókoanni naxinandá Nínive nga jeki nichxin

KʼIALA nga nó 670 tongini nga nó 1, jé naxinandá Asiria xi ngisasa nkjín ʼnde tsakatéxomale. Je xi faʼaitʼa ya Internet xi kui nchja̱ni tʼatsʼe Museo Británico itso: “Yaa tjen Chipre saʼnda Irán tsakatéxoma, kʼoa nkjín nó nga saʼnda tjen Egipto tsakatéxoma”. Yaa tjen Nínive tsakatéxomani je reyle Asiria, je naxinandá xi nʼioje kisʼe nga kui nichxin. Síxkónkjoan monumento tsakʼénda, naskánakisichon, naskánakisikjoan je ndʼiabasen kʼoa síxkónkjoan biblioteca tsakʼénda. Ya ʼnde jñani kisʼejna naxinandá Nínive kʼoatso én xi tjítʼa ya tʼaxjáo nga je rey Asurbanipal “rey xi batéxoma jngo tjíjtsa Sonʼnde” kitsole yaole, tojo kitso je rey xi ngikʼa xi tsakatéxoma ya Asiria. Nga kui nichxin, kʼoasʼin koantsen je naxinandá Asiria kao Nínive nga tsín ʼya xi sikinjele.

Jé Asiria xi ngisa nkjín ʼnde tsakánentsja nga kui nichxin

Nichxin nga nʼio tse nganʼio kisʼele Asiria, je profeta Sofonías kʼoakitso josikao Jeobá. I kitso: “Sikjeson Asiria. Koatia Nínive; kixí sichon tojochon ya ʼndekixí”. Kʼoa ijngo profetale Jeobá, xi Nahúm tsakʼin, i kitso: “Chʼa̱sjao tao̱nchxoa. Chʼa̱sjao tao̱nsine. [...] Kijnakjitia naxinandá, kʼoachon jochon ʼndekixí kʼoa tsín jme xi tjín. [...] Toʼyani xi skoe̱li kuitjotoka kʼoa i kuitso: Jekinikjeson Nínive” (Sof. 2:13; Nah. 2:9, 10; 3:7). Kʼianga kinrʼoé chjota én jebi tsakui nichxin i̱ kitso: “A kʼoakoa̱n tsokʼoa. A tjín je xi sikinjele naxinandá Asiria xi nʼio tse nganʼio tjínle”. Tsínjin koankjainle tsa kʼoakoa̱n.

To kisʼetia Nínive kʼoa tsín ʼya chjota titsakationi

Kicho nichxin nga kinikjeson. Kʼianga chrianle nó 600 tongini nga nó 1, je chjota babilonio kao chjota medo jekisikjeson Asiria. Nga jeki nichxin, alikui tiʼya chjota kisʼeni ya naxinandá Nínive kʼoa tokichajin. Je xo̱n xi kijna ya Museo de Arte Metropolitano ya Nueva York kʼoatso nga “tobijbi kisʼetia Nínive kʼianga jeki nó, tokui ʼyanile Nínive nga ya Biblia faʼaitʼa”. Tojo tso je Biblical Archaeology Society Online Archive, kʼianga tífitsʼia siglo 19 alikui ʼya xi be tsa kisʼejna je naxinandá jña tjen tsakatéxomani je reyle Asiria. Kʼianga nó 1845, je arqueólogo xi Austen Henry Layard tsakʼin, kiskonʼngi kʼoa koa̱nsjaile jña kisʼejna naxinandá Nínive. Jmeni xi koansjai kui bakó nga nʼio tse nganʼio kisʼele naxinandá Nínive.

Kʼianga ñaki kʼoakjoansʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa tʼatsʼe Nínive, ngisaa sʼejngo tokoán nga kuitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa Biblia nga kʼoatso nga kuicho nichxin nga tsín tije koatexomani je chjotaxá xi tjío ndʼaibi xi nʼio tse nganʼio tjínle (Dan. 2:44; Apoc. 19:15, 19-21).