Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 47

Ali nikjinjinlai Jeobá

Ali nikjinjinlai Jeobá

“Tonga an, ji sinʼiotʼale Jeobá” (SAL. 31:14).

KJOAJNDA 122 Kixi katamaa ngantsjai

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jósʼin ʼyañá nga kui xi mele Jeobá nga si̱chriantʼalee.

 KUI xi mele Jeobá nga si̱chriantʼalee (Sant. 4:8). Mele nga Nináná koa̱n, nga Nʼainá koa̱n kʼoa nga miyoná koa̱n. Nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee kʼoa basenkaoná nga kjoa bitjatojiaan. Jé naxinandále síchjén nga bakóyaná kʼoa nga síkuindaná. Jméni xi sʼiaan nga si̱chriantʼalee je Niná.

2. Jméni xi sʼiaan nga si̱chriantʼalee je Jeobá.

2 Koa̱nchriantʼalee je Jeobá kʼiatsa kʼoétsʼoalee, tsa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi tso. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, ngisaa tsjoacha koaan, kʼoailee kjoanda, si̱tjosonlee kʼoa chʼa̱sjengʼañá nga̱ tojé xi bakinle kuitjongʼa (Apoc. 4:11). Kʼianga ngisasa nda jchaxkoaan je Niná ngisaa koa̱nnʼiotʼaa kʼoa ngisaa si̱nʼiotʼaa je naxinandále nga̱ kui síchjén nga síkuindaná.

3. 1) Jmé xi sʼín je Na̱i nga mele si̱kjinlee Jeobá. 2) Jméni xi machjén nga sʼiaan nga tsínkʼia si̱kjinlee je Jeobá kʼoa nga tsín si̱kʼéjnaa je naxinandále (Salmo 31:13, 14).

3 Je Na̱i kui xi mele nga si̱kjinlee je Jeobá kʼoa ngisaa básjaile josʼín nga kjoa tjínná. Jósʼinnile. Bijbi síkinroajen tokoán nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼañá kao naxinandále. Tonga tsa nʼio tíjna kjoamakjainná kʼoa tsa ñaki je Jeobá ninʼiotʼaa alikuijin si̱kjinlee kʼoa tsínjin si̱kʼéjnaa je naxinandále kʼianga kjoa bitjatojiaan (tʼexkiai Salmo 31:13, 14). b

4. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

4 I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni kjoa xi bitjatojiaan chótʼayajiaan xi tsakui nichxin kui xosikaoná nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼañá kao naxinandále. Ánni nga nikjinnilee Jeobá nga kui kjoa bitjatojiaan kʼoa jméni xi sʼiaan nga tsín je Na̱i katasíkinjená.

KʼIANGA KJOA BITJATOJIAAN

5. Ánni nga kui kjoa xi bitjatojiaan xosíkaoniná nga tsín tije Jeobá kao naxinandále ninʼiotʼañá.

5 Kʼiatsa koa̱njtikená je xíngiaa nga Énle Niná tichotʼayá kʼoa tsakuije̱ nga tsínná xá, tsakui nichxin ya kjuinroani nga tsín tije Jeobá si̱nʼiotʼañá kʼoa si̱kjinlee naxinandále. Tsa tsín ndi̱to̱n tjoxin je kjoa xi tibitjatojiaan tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tisʼe̱ndajinni kʼoa kui xi sikinroajen tokoán. Nga kui kjoa bitjatojiaan kui xi mele Na̱i nga to jao sʼe̱ tokoán tsa tsjoake kjoaixiná Jeobá. Kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá kao naxinandále tjínle jée nga kui kjoa tibitjatojiaan. Kʼoakoan kʼa je chjota israelita nga tsakatio ya Egipto. Nga títjon kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je Jeobá kiskoéjin Moisés kao Aarón nga sikatíondái (Éx. 4:29-31). Tonga kʼianga ngisa tse kjoañʼai kisikjaʼá je faraón, jé Moisés kao Aarón tsakánele, i kitso: “Jon xotinʼiao nga kjimajtikenajin je faraón kao choʼndale kʼoa jngoo espada tibʼailao xi sikʼienninajin” (Éx. 5:19-21). Tsín nda kisʼin nga je tsakánele jée je chjota xi Niná tsakinyánda. Kʼiatsa jekjoatse nga kjoa tibitjatojiaan, jmé xi sʼiaan nga tosi tonda je Jeobá kao naxinandále si̱nʼiotʼaa.

6. Jmé xi bakóyaná jokoan je Habacuc (Habacuc 3:17-19).

6 Kʼoatʼinlai Jeobá jotjín tokuin kʼoa je tinʼiotʼai. Nʼio tse kjoa jaʼatojin je profeta Habacuc. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín timandosinnile Niná xi tʼatsʼe. Je Habacuc kʼoakitsole Niná jotjín kon. I kitsole: “Kʼiá saʼndani kuinóʼyanái Jeobá, nga kʼoasʼin skiʼndáxá nga kuise̱nkaonái. [...] Ánni bʼaiʼndesíni nga totaon tíʼya chjota” (Hab. 1:2, 3). Je Jeobá kinrʼoé jmeni xi kitso je Habacuc (Hab. 2:2, 3). Kʼianga kisikjaʼaitsjenjin Habacuc josʼin tsakasenkao Jeobá je naxinandále nda kisʼeni kon. Koanjinle nga mandosinle Jeobá xi tʼatsʼe kʼoa nga je koasenkao nga chókjoajinle tojme kjoa xi kjoaʼatojin (tʼexkiai Habacuc 3:17-19). c Jmé xi bakóyaná choa̱ jebi. Kʼianga kjoa bitjatojiaan, je Jeobá kʼoétsʼoalee, kʼoakʼuínlee jotjín tokoán kʼoa je si̱nʼiotʼaa. Alikui jao tjín tokoán nga je Jeobá koasenkaoná nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Kʼianga jchaa josʼin basenkaoná ngisaa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná.

7. Jméni xi kitsole jngo xínkjín Shirley kʼoa jmé xi tsakasenkao tichjaa nga tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa.

7 Tosi tonda kui kʼoatʼiain xi koasenkaoli nga si̱chriantʼalai Jeobá. Kʼoakisʼin jngo tichjaa xi Shirley ʼmi, xi Papúa Nueva Guinea tsʼe kʼianga kjoa jaʼatojin. d Nʼio ma̱ kisijchá yaole kʼoa sakʼoa ñʼai koanle nga kisokole je tsojmi xi kiskine. Jngo xínkjín xi i̱ kitsole: “Kʼoanási nga je nganʼiotsjele Niná tíbasenkaoli, tonga jósʼin tíbasenkaono nga tojo ma̱ sʼin tinijcháo yaono. Toxitsjoajin nga kʼoasʼin ʼmiyasuin”. Je Shirley kʼoatso nga sakʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsa mandosin kjoaixile Jeobá xi tʼatsʼe kao familiale. Itso: “Tokjoan tsakʼetsʼoale Jeobá kʼoa kʼoakixinle jotjín tokoan. Tosi tonda tsakʼexkia je Biblia kao xo̱n xi Énle Niná yʼangini kʼoa tosi tonda kixinyasoan kʼoa kia kjoajtín”. Je Shirley koanjinle nga je Jeobá tísíkuinda je familiale nga tjíosokóle jme xi tjíokjine kʼoa nga tsjoa tjío kon. Itso: “Tsaʼbeña josʼin tsakasenkaona Jeobá kʼianga tsakʼetsʼoale” (1 Tim. 6:6-8). Kʼiatsa kʼoasʼin tosi tonda si̱xálee Jeobá jonʼia ngantsjai, alikui si̱kjinlee ninga kjoa kuitjátojiaan kʼoa ninga kʼia nga to jao sʼe̱ tokoán.

KʼIANGA TOTAON ʼYA JE NDSʼEE XI XÁ KJINELE JINNAXINANDÁLE NINÁ

8. Jmé xi sakʼoa matʼain je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná.

8 Síchjén radio, televisión kao redes sociales je xi kontraná mani nga énndiso kaníbason xi tʼatsʼe ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Jeobá (Sal. 31:13). Tjínkʼa ndsʼee xi ndoyá nikatíoʼya nga énndiso sʼene. Kʼoati koan kʼianga siglo 1, je pastro Pablo jée kisʼene kʼoa tokjoatjao nga ndoyá kinikʼéjnaʼya. Jókisʼin je chjotale Cristo xi kʼia tsakatio.

9. Jókisʼin kʼa chjotale Cristo kʼianga ndoyá kinikʼéjnaʼya Pablo.

9 Kʼianga ndoyá kinikʼéjnaʼya Pablo ya Roma, tjínkʼa chjotale Cristo xi kitsjionkon (2 Tim. 1:8, 15). A kui kʼoakisʼinni nga soa koanle nga ndoyá kinikʼéjnaʼya Pablo (2 Tim. 2:8, 9). Axo kui kitsokjonle nga tsín mele kʼoati koa̱ntʼain tsanda je. Ninga tsín ʼyaa anni nga kʼoakisʼinni chjotale Cristo jebi, tonga tsínjin nda kisʼe kon Pablo nga kʼoakisikao. Nga̱ nʼio tse kjoa jaʼatojin kʼoa me kinikʼien xi totʼatsʼe chjota jebi (Hech. 20:18-21; 2 Cor. 1:8). Alikui kʼoasʼiaan jokisʼin chjotale Cristo jebi nga kitsjionkon Pablo kʼianga nganʼio koanchjénle. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga chjota fitjenngike je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná.

10. Jméni xi kuenta sʼiaan nga chjota fitjenngike je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná, kʼoa ánni.

10 Kuenta sʼiaan ánni nga chjota fitjenngikeniná kʼoa ʼyáni xosʼín nga kʼoamatʼeen. Ya 2 Timoteo 3:12 itso: “Ngatsʼi xi mele nga tsje koatiokontʼale Cristo Jesús, kʼoatisʼin kjoaʼa kjoañʼai”. Kuinga tsín tokʼoamaniná nga Na̱i bʼetʼale ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná. Kui xi mele je Na̱i nga tsín tikixi katafitʼanile Jeobá je ndsʼee jebi kʼoa kʼoati kui xi mele nga kuinókjoaan tsanda ñá (1 Ped. 5:8).

Je Onesíforo nʼiojin koan kʼoa tsakasenkao Pablo kʼianga ndoyá tsakʼejnaʼya. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je ndsʼee tsjoánganʼiole je ndsʼee xi ndoyá tjíoʼya, tojosʼin matsen sén jebi (Chótsenlai párrafo 11, 12)

11. Jmé xi bakóyaná jokisʼin je Onesíforo (2 Timoteo 1:16-18).

11 Tosi tonda kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná (tʼexkiai 2 Timoteo 1:16-18). e Kʼianga siglo 1, jngo chjotale Cristo xi Onesíforo ʼmi tsakasenkao Pablo nga ndoyá tsakʼejnaʼya. Je Pablo i kitso xi tʼatsʼe: “Likui koansoale nga kjoañʼai tijna”. Je Onesíforo tsakásjai Pablo, kʼoa kʼianga jekiskajin tsakasenkao kʼoa tsínkui kini ninga xkón tsakʼejna. Jmé xi bakóyaná jebi. Kui bakóyaná nga koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee xi chjota fitjenngike kʼoa tsín chjota kuijkónlee. Koaan si̱toánntjé kʼoa kʼoainganʼiolee je ndsʼee (Prov. 17:17). Machjén nga koakolee je ndsʼee nga tsjoachaa kʼoa kuinyakoaa.

12. Jmé xi bakóyaná josʼín je ndsʼee kao tichja xi Rusia tsʼe.

12 Si̱kjaʼaitsjeen josʼín je ndsʼee kao tichjaa xi Rusia tsʼe kʼianga ndoyá nikatíoʼya je ndsʼee xi ngikʼa. Kʼianga sʼendajinle kjoa ya ngixko̱n chjotaxá, nʼio nkjín ndsʼee xi kʼoati bichó nga tsjoánganʼiole je ndsʼee. Jmé xi bakóyaná jebi. Alikui koa̱n kuijkoán kʼiatsa énndiso sʼe̱ne je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná, tsa ndoyá ni̱katíoʼya kʼoa tsa chjota koaitjenngike. Kʼoétsʼoantjé je ndsʼee, kuinyakoaa je familiale kʼoa kjoásjailee josʼin koa̱n kʼoainganʼiolee (Hech. 12:5; 2 Cor. 1:10, 11).

KʼIANGA BESINNÁ JE CHJOTA

13. Jóma sakʼoa nga chjota besinná.

13 Tsakui nichxin skoe̱sinná je chjota xi ñatjen nixá, xi ñatjen mangián skuela kʼoa tsa jeje̱ xi xíngiaa mani xi skoe̱sinná nga ʼmiyasoán kʼoa tsakuije̱ nga kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotso je kjoatéxomale Jeobá (1 Ped. 4:4). Tsakui nichxin i̱ kuitsoná: “Nda nʼiai tonga tsín sasénna je religiónli, nga̱ tobʼéchjoayejeno kʼoa tsínla ʼya xi tikʼoasʼínni jonʼiao”. Tjínkʼa xi tsín sasénle josʼin ʼyatokoán je xi bichonsjejin naxinandále Niná kʼoa tsa i̱ kuitsoná: “Toxokʼoalani bixón nga tsjoachao xíngio nga kʼoani nikao”. Nga kʼoatsoná je chjota tsakui nichxin to jao sʼe̱ tokoán kʼoa i̱ kuixoán: “A nʼio ñʼai tjín tsokʼoa jmeni xi tsoná Jeobá. A nʼio síkʼatone tsokʼoa choa̱le jmeni xi tso je naxinandále”. Kʼiatsa kui kjoa tibitjatojiaan, jméni xi sʼiaan nga tsín si̱kjinlee Jeobá kao naxinandále.

Je Job alikui kuenta kisʼin je énndiso xi kitso je chjota xi tsabesin. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga kixi koaitʼale Jeobá (Chótsenlai párrafo 14)

14. Jósʼiaan kʼiatsa chjota skoe̱sinná nga kʼoasʼin mangínkoaa yaoná jotso je kjoatéxomale Jeobá (Salmo 119:50-52).

14 Si̱tjosoán je kjoatéxomale Jeobá. Je Job kisitjoson kjoatéxomale Jeobá ningalani chjota tsabesin. Je chjota xi kichokonle jngo xi kʼoakitsole nga tsín kuenta sʼín Niná tsa sítjoson Job kjoatéxomale kʼoa tsa mai (Job 4:17, 18; 22:3). Tonga je Job alikui koankjainle jmeni xi kitso chjota jebi. Be nga kʼoatjín jmeni xi tso kjoatéxomale Jeobá tʼatsʼe xi ndatjín kao xi chʼaotjín, kuinga kisitjosonni. Je Job tosi tonda kixi kitʼale Niná kʼoa tsínkui kini jmeni xi tsakʼinle (Job 27:5, 6). Jmé xi bakóyaná jebi. Kʼianga chjota besinná alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kʼoatjín jmeni xi tso je kjoatéxomale Jeobá. Tosa kui kuenta sʼiaan josʼin basenkaoná nga nitjosoán. Tiʼyañá nga ngisa nda biyoaa nga nitjosoán jmeni xi tsoná Jeobá. Kuinga machjénni nga tosi tonda si̱tjosoán jmeni xi tsoná je naxinandále. Tsa kʼoasʼiaan alikui si̱kjinlee je Jeobá ningalani skoe̱sinná je chjota (tʼexkiai Salmo 119:50-52). f

15. Ánni nga kichokjoajinnile Brizit jme xi kitsole xínkjín.

15 Kataʼyala jokoantʼain je tichjaa Brizit, xi India tsʼe. Je xínkjín tsabesin nga testigole Jeobá ma, kʼoa tsín kotʼaya je xʼinle. Je tichjaa kʼiaa kisʼenngindá nga nó 1997, kʼoa tochoatsee jaʼato nga tsakichonsje je xʼinle jñani síxá. Je tichjaa, xʼinle kao xtiyánchjínle yaa kikatiokao nʼaichále xi xin naxinandá tjío. Nga tojo tsín kisokoxále je xʼinle, tsʼajnda nichxin kisixá je tichjaa nga tsakajngiʼa familiale. Kʼoa je jtín 350 kilómetro (220 milla) kjin tíjna. Je xínkjín xʼinle, tsakatiochjoale tichjaa nga Énle Niná kotʼaya. Nga tse kjoa jaʼatojin tichjaa, xin tikikationgáni, tonga toʼikoan kʼien xʼinle. Nga koanskanni, je tsotiʼndíle xi 12 nóle cáncer kisikʼien. Je xínkjín Brizit kʼoakitsole nga je tjínle jée nga kʼoakoan. Kʼoatsakʼinle tichjaa nga kuinga kʼoakoanni nga testigole Jeobá ma. Tonga je tichjaa tosi tonda je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa tsín kisikjinle naxinandále Jeobá.

16. Jmé kjoanda xi kisokole Brizit nga tsín kisikjinle Jeobá kao naxinandále.

16 Nga kjintʼa tíjna je Brizit, jngo ndsʼee xi superintendente xi tsʼe circuito sʼin tíjna xi kʼoakitsole nga ya katatsoyason jñani tsʼe kʼoa nga ya ndʼiale katabʼéjnani kjoajtín. Nga kʼoatsakʼinle tichjaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín kʼoakoa̱nle. Tonga kʼoakisʼin jokitsole je ndsʼee, kitsoyason, tsakʼéjna kjoajtín ya ndʼiale kʼoa kiskotʼayajtín Énle Niná kao xtiyánchjínle. Jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. Nkjín chjota kiskajin xi kiskotʼaya Biblia kʼoa nkjín koanni xi kisʼenngindá xi je kitsoyale. Kʼoa nga nó 2005, precursora regular sʼin kisixá. Ndasʼin kichomani nga je Jeobá kao naxinandále kisinʼiotʼa. Je xtiyánchjínle nda tjíosíxále Jeobá kʼoa ndʼaibi jao jtín tjío ya jñani tsʼe. Je Brizit ñaki tjínjngo kon nga je Jeobá tsakasenkao nga kichokjoajinle je kjoa xi jaʼatojin kʼoa nga xínkjín tsabesin.

KIXI KJUINTʼALEE JEOBÁ KAO NAXINANDÁLE

17. Jméni xi ñaki kʼoakʼoé tokoán nga sʼiaan.

17 Je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsjionkonná Jeobá nga kjoa bitjatojiaan kʼoa nga ngisa tse kjoa biyojiaan nga nitjosoán jotso je naxinandále. Kʼoati kui xi mele je Na̱i nga kuijkoán kʼianga énndiso sʼene, nga chjota fitjenngike kʼoa nga ndoyá nikatíoʼya je ndsʼee xi xá kjinele jinnaxinandále Niná. Kʼianga chjota besinná, kui xi mele je Na̱i nga tsín tije Jeobá kao naxinandále si̱nʼiotʼañá. Tonga ʼyañá nga kui che̱n jebi síchjén je Na̱i kʼoa tsín bʼaiʼndee nga je bʼanachaná (2 Cor. 2:11). Alikui kui si̱siaan je énndiso xi kaníbason je Na̱i, tosa kixi kjuintʼalee Jeobá kao naxinandále nga̱ ʼyañá nga tsínkʼia tsjionkonná je Jeobá (Sal. 28:7). Alikui si̱kjinlee Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan (Rom. 8:35-39).

18. Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 I̱ kjoaʼmiya jebi kui kaʼyaa je kjoa xi bitjatojiaan xi tsakui nichxin kui xosikaoná nga tsín tije Jeobá kao naxinandále si̱nʼiotʼañá. Tonga tsa ya jinjtín nga kjoa sʼe̱ sakʼoa, jméni xi sʼiaan nga chókjoajinná. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi.

KJOAJNDA 118 Tʼaisanáijin kjoamakjain

a Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, tsa mená nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan kʼoa kixi kjuintʼalee Niná machjén nga tosi tonda je Jeobá kao naxinandále si̱nʼiotʼaa. Je Na̱i alikui mele nga je Niná si̱nʼiotʼaa. I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya tjínni xi chótʼayajiaan jmeni xi síchjén je Na̱i nga tsín tije Niná si̱nʼiotʼañá, kʼoati chótʼayajiaan jmeni xi sʼiaan nga tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa kao naxinandále.

b Salmo 31:13, 14: “Chʼao tso én tinrʼoe xi tʼatsʼan; kjoajkon tjín ngakjijnda. Kʼianga tojngo sʼín yaole nga kontra bationa, bʼéndajin nga sikʼienna. 14 Tonga an, ji sinʼiotʼale Jeobá. I xian: Jiní Ninána”.

c Habacuc 3:17-19: “Ninga tsín kuitjole naxó je yá higo kʼoa ninga tsín sʼe̱le to je xka̱totsee, ninga tsín sʼe̱ aceituna kʼoa ninga tsín koa̱n tsojmi xi ma chine ya jinxjóe, ninga sʼe̱tia je nyʼoábarré kʼoa ninga koa̱ntsín nra̱ja̱ ya nyʼoále, 18 ninga kʼoalani koa̱n, koayatsjoaña tokoan xi totʼatsʼe Jeobá, tsjoa sʼe̱ tokoan xi totʼatsʼe Niná xi kʼoasjentjaina. 19 Jé tsjoána nganʼio je Jeobá xi batéxomale ngayeje; tsjoána nganʼio nga tóka joni jngo naxínchxoa̱, jé xosʼin nga ya koatejna ʼnde jñani ngʼa chon”.

d Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

e 2 Timoteo 1:16-18: “Je Nainá katamamake chjota xi tsʼe ndʼiale Onesíforo. Kjaínga nkjín kʼa kisikʼéjnakonna. Likui koansoale nga kjoañʼai tijna. 17 Tosa kʼia nga jicho Onesíforo ya Roma, kjaínga xítíya tsakásjaina. Koansjaile. 18 Je Nainá katamamake nga je kʼia nichxinbe. Ali tokʼoakji nda tsakasenkao ya Efeso, ji ní xi ngisa nda ʼyai”.

f Salmo 119:50-52: “Kui jebi xi sínʼio tokoan kʼianga kjoañʼai faʼa̱, nga̱ kui je énli xi síkʼéjnakonna. 51 Ninga nʼio besinna je chjotangʼakon, alikui xin ndiaa file je kjoatéxomali. 52 Faʼaitsjenna josʼin tsakʼendajin kjoa nichxin kjoatse, ji Jeobá, kʼoa sínʼio tokoan”.