Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 48

Nda tikjaʼaitsjain josʼiain kʼianga chótʼayakaoli tsa kixi tiʼmitʼalai Niná

Nda tikjaʼaitsjain josʼiain kʼianga chótʼayakaoli tsa kixi tiʼmitʼalai Niná

“Nda tikjaʼaitsjain ngayeje jme xi nʼiai” (2 TIM. 4:5, TNM).

KJOAJNDA 123 Si̱tjosonlee jtínle Niná kʼoa kixi kjuintʼalee

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jósʼin tíjna nga nda nikjaʼaitsjeen (2 Timoteo 4:5).

 KʼIANGA ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan kʼiaa ʼyale tsa kixi timangíntʼalee Jeobá kao naxinandále. Xi koasenkaoná nga chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan, kʼiaa nga nda si̱kjaʼaitsjeen, nga tjenyatokon kuiyoaa kʼoa nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (tʼexkiai 2 Timoteo 4:5). b Nda nikjaʼaitsjeen nga tsín yaoná nijtilee, nga chosonnilee jonʼia kʼoa nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, alikui tokui kjuinñá josʼe tokoán.

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Ya kjoaʼmiya xi jaʼato jan koya tjínni kjoa xi bitjatojiaan tsaʼyaa. I̱ kjoaʼmiya jebi ngijan koya tjínni kjoa chótʼayajiaan xi sakʼoa sʼe ya jinjtín, kʼoa tsakui nichxin kjoa jebi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee Jeobá. Tobʼelañá, tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi kasíkaoná je ndsʼee, kʼianga bichakjáyaná kʼoa kʼianga ñʼai maná nga nitjosoán jmeni xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná. Tsakui kjoa jebi tibitjatojiaan, jméni xi sʼiaan nga nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga tosi tonda kixi kjuintʼalee Jeobá kao naxinandále.

KʼIANGA KʼOASʼIN NIKJAʼAITSJEEN NGA TJÍN XI KASÍKAONÁ JNGO NDSʼEE

3. Jósʼe̱ tokoán tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna jme xi kisikaoná jngo ndsʼee.

3 A sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna jme xi kisikaoná jngo ndsʼee xi xá tjínle ya jinjtín. Tonga tsínjin kʼoatjín kon je ndsʼee nga josikaoná (Rom. 3:23; Sant. 3:2). Ninga kʼoalani, aonjin koanná kʼoa tsakui nichxin tokui nikjaʼaitsjen ʼndeʼndee kʼoa i̱ bixoán: “Tsa kʼoasíkaoná je ndsʼee, a naxinandále Niná tsokʼoa xi tiyojiaan”. Kuikjoán xi mele Na̱i nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen (2 Cor. 2:11). Kʼiatsa kʼoasʼe tokoán kui xosikaoná nga si̱kjinlee Jeobá kao naxinandále. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi kisikaoná kʼoa tsa tjín xi kitsoná jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa, jmé xi sʼiaan nga tsín chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe.

4. 1) Jmé xi kisʼin José nga tsín yaole kisijtile kʼianga totaon tsaʼya (Génesis 50:19-21). 2) Jmé xi bakóyaná jokisʼin José.

4 Ali yaolijin nijtilai. Kʼianga sʼa ti José, je xtindsʼe̱ xi majchínga totaon tsabe, jtike koan kʼoa tjínkʼa xi koanmele kisikʼien (Gén. 37:4, 18-22). Jo choʼnda sʼin tsakaténa. Tejanla nó nga tse kjoa jaʼatojin je José. Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tsjoake je Jeobá kʼoa nga tsín tsakasenkao nga tse kjoa jaʼatojin. Tonga tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa tsín yaole kisijtile. Kʼianga jeki nichxin alikui kisijndangajaoni jmeni xi kisikao je ndsʼe̱, tosaa tsakakóle kjoatsjoacha kʼoa kisichatʼale (Gén. 45:4, 5). Kui kʼoakisʼinni nga̱ ndasʼin kisikjaʼaitsjen je José. ʼNdele nga tokui sikjaʼaitsjen kjoa xi jaʼatojin, tosaa kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi mele Jeobá (tʼexkiai Génesis 50:19-21). c Jmé xi bakóyaná jebi. Kʼiatsa ʼya xi josikaoná alikui koa̱n nga yaoná si̱jtilee kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá tjínle jée kʼoa tsa jetítsjionkonnáje̱. Tosa kui si̱kjaʼaitsjeen josʼin tíbasenkaoná Jeobá nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Si̱chatʼalee xíngiaa kʼoa kuenta sʼiaan nga “nkjín kjoatsʼen bʼéʼmatʼain kjoatjaochabe” (1 Ped. 4:8).

5. Jókisʼin je Miqueas nga tsín yaole kisijtile kʼianga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga totaon tsaʼya.

5 Kataʼyala xi tʼatsʼe Miqueas, jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna, xi Sudamérica tsʼe. d Ñandia nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga totaon tsabe kʼa je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín. Itso: “Nʼio kisikjáojian. Alikui tikisʼefeña kʼoa saʼnda kinroajen ndáxkoan nga̱ tsín titsaʼbeña jokisʼian”. Ninga kʼoakoantʼain je Miqueas alikui yaole kisijtile kʼoa tsín chʼao tsakʼé kon. Tsakʼétsʼoale Jeobá, kisijéle nganʼiotsjele kʼoa kisijéle nganʼio nga katachókjoajinle kjoa xi tífaʼatojin. Tsakásjaiya ya xo̱n xi Énle Niná yʼangini je kjoafaʼaitsjen xi koasenkao. Jmé xi bakóyaná jebi. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga totaon tsabená jngo ndsʼee, alikui yaoná si̱jtilee kʼoa tsín chʼao kʼoé tokoán. Tsakui nichxin tsín ʼyaa jme kjoa xi tífaʼatojin je ndsʼee kʼoa kuinga kʼoakatsoni. Kʼoéyanajmílee Jeobá jotjín tokoán kʼoa kʼoakʼuínlee nga katabasenkaoná nga si̱jinlee yaoná josʼin síkjaʼaitsjen je ndsʼee. Tsa kʼoasʼiaan, alikui chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen xi tʼatsʼe ndsʼee kʼoa si̱chatʼalee (Prov. 19:11). Je Jeobá kuenta sʼín kjoa xi bitjatojiaan kʼoa koasenkaoná nga chókjoajinná (2 Crón. 16:9; Ecl. 5:8).

KʼIANGA BICHAKJÁYANÁ

6. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kuinga batekjáyaniná Jeobá nga tsjoakená (Hebreos 12:5, 6, 11).

6 Tsakui nichxin aon koa̱nná kʼianga kuichákjáyaná. Tsa tokui kuenta sʼiaan josʼe tokoán tochale kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kixi tíjna nga kabichakjáyaná. Tsa tsín tikʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenñáje̱ nga kuinga tsjoakená Jeobá nga batekjáyaniná (tʼexkiai Hebreos 12:5, 6, 11). e Tsa tokui kjuinñá josʼe tokoán nga bichakjáyaná, kui kʼoangini je Na̱i nga kʼoetʼaná. Kui xi mele nga tsín chʼa̱ʼén nga bichakjáyaná, nga si̱kjinlee Jeobá kao je jtín. Kʼiatsa tsakichakjáyaná, jmé xi sʼiaan nga tsín chʼao kʼoé tokoán.

Je Pedro nangitokon koan kʼoa tsakʼaʼén nga tsakichakjáyale. Nga kʼoakisʼin, je Jeobá ngisaa tse xá tsakánele (Chótsenlai párrafo 7)

7. 1) Tojosʼin matsen je sén xi faʼaitʼa, jmé xá xi kitsjoale Jeobá je Pedro kʼianga tsakʼaʼén nga tsakichakjáyale. 2) Jmé xi bakóyaná jokisʼin Pedro.

7 Chʼa̱ʼáin nga bichakjáyali kʼoa kʼoatʼiain jmeni xi ʼmili. Nkjín kʼa tsakatekjáyale Jesús je Pedro ngixko̱n pastro xi ngikʼa (Mar. 8:33; Luc. 22:31-34). Soajin koanle Pedro nga kʼoatsakʼinle. Tonga tosi tonda kixi kitʼale Jesús, tsakʼaʼén nga tsakichakjáyale kʼoa kisindayaa yaole. Je Jeobá kisichikontʼain nga kixi koan Pedro kʼoa tsesa xá kitsjoale ya jinjtín (Juan 21:15-17; Hech. 10:24-33; 1 Ped. 1:1). Jmé xi bakóyaná jebi. Ninga kjoasoa tjenkao nga bichakjáyaná, ngisaa nda nga chʼaʼén kʼoa nga nindayaa yaoná. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá ngisaa tse xá tsjoáná kʼoa kuinyakaoñá je ndsʼee.

8, 9. Jókisʼe kon Bernardo kʼianga tsakichakjáyale, kʼoa jmé xi tsakasenkao nga nda kisikjaʼaitsjen ijngokʼa.

8 Kataʼyala jokoan Bernardo, jngo ndsʼee xi Mozambique tsʼe. Chjotajchínga sʼin tíjna tsakai, tonga tsín tikʼoasʼin tsakʼejnani. Kʼoatso jokisʼe kon. Itso: “Aon koanna nga̱ tsín kisasenna nga tsakichakjáyana”. Kui kisikjáojin tsa chʼaosʼin sikjaʼaitsjen je ndsʼee xi tjío ya jinjtín xi tʼatsʼe. Je ndsʼee itsosa: “Nkjín sá jaʼato nga koanjinna nga ndani tjín nga tsakichakjáyana, kʼoa kisinʼiotʼa ijngokʼa je Jeobá kao naxinandále”. Jméni xi tsakasenkao je ndsʼee.

9 Je Bernardo kisindayaa yaole. Itso: “Kʼianga chjotajchínga sʼin tsakatejna, kui Hebreos 12:7 tsakakole je ndsʼee nga kʼoakixinle nga ndatjín nga je Jeobá batekjáyaná. Kʼoa kui kisikjaʼaitsjenjian ʼyáni xi tjínnele sitjoson jotso texto jebi. Ngatsʼi choʼndale Jeobá, kʼoa kʼoati tjínnena sitjosoan tsanda an”. Tonga ali tsa tokuijin jebi xi kisʼin je ndsʼee Bernardo nga tosi tonda kisinʼiotʼa Jeobá kao naxinandále. Ngisaa kisikʼaya nichxin nga tsakʼéxkia Biblia kʼoa nga kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi tsakʼéxkia. Ninga tojo koankjáojinle josʼin sikjaʼaitsjen ndsʼee xi ngikʼa xi tʼatsʼe, ñatjen kitsoyason kʼoa kitsjoa comentariole nga satío kjoajtín. Nga jeki nichxin, chjotajchínga sʼin tsakʼejna ijngokʼa. Kʼiatsa tsakichakjáyali joni Bernardo, ali tokuijin ʼmini je kjoasoa xi tjenkao, chʼa̱ʼain nga kuichákjáyali kʼoa tindayai yaoli (Prov. 8:33; 22:4). f Tsa kʼoasʼiain, je Jeobá sichikontʼainli nga tsín tinikjinlai kʼoa nga tsín tinikʼéjnai naxinandále.

KʼIANGA JME XI BʼANTJAIYAJIN NAXINANDÁLE NINÁ

10. Jméni xi tsʼantjaiyajin xi ñʼai koanle chjota israelita nga kisitjoson.

10 Kʼianga jme xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná yaa bakoñá tsa kixi mangíntʼalee Jeobá. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tsakui nichxin saʼnda si̱kjinlee Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan je chjota israelita kʼianga jetsakʼaile kjoatéxoma. Kʼianga kjesa bʼaijinle kjoatéxoma, je xi jko̱ tsakatiole nga jngó jngó yaniʼya jé xi naʼmi sʼin tsakatiole je familiale, tsakʼéndaa sonxta kʼoa jé tsakakále cho̱ Jeobá xi totʼatsʼe familiale (Gén. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Job 1:5). Tonga kʼianga jetsakʼaile kjoatéxoma, alikui tije xi jko̱ tjíole yaniʼya kʼoakisʼinni. Jé Jeobá tsakasénnda Aarón kao xtile nga naʼmi sʼin koatio kʼoa nga je tsjoátʼa jmeni xi bʼaitʼale Jeobá. Nga kʼia, tsa jngo xi jko̱ tíjnale yaniʼya xi tsín ya ntje̱le Aarón kitjenni xi kui xá sʼin je xá xi sʼín je naʼmi, kinikʼieen (Lev. 17:3-6, 8, 9). g A kui kʼoakisʼinni tsokʼoa je Coré, Datán, Abiram kao xi 250 chjota xi tsakinyatítjonle naxinandá nga kontra tsakationile Moisés kao Aarón (Núm. 16:1-3). Alikui ʼyaa. Je xi ʼyaa kuinga tsín kixi kitʼale Jeobá je Coré kao chjota xi ya kitsjoanganʼiole. Jméni xi sʼiaan tsa ñʼai maná nga jme xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná.

Kao kjoatsjoa kisitjoson je chjota cohatita nga tsʼantjaiya je xá xi kisʼin. Tjínkʼa xi kisʼe, tjínkʼa xi xo̱ntjoa kisikuinda kʼoa tjínkʼa xi je kisʼenele kisikuinda jñani xinyá tsojmi (Chótsenlai párrafo 11)

11. Jmé xi bakóyaná jokisʼin kʼa je chjota cohatita.

11 Tʼainganʼiui nga jme xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná. Kʼianga tsakʼema ya ʼndekixí je chjota israelita, je chjota levita xi ya kitjenni Cohat nʼio chjíle je xá xi kisʼin. Nga xin fikatio chjota israelita, tjínkʼa chjota cohatita xi je tsakʼa kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin (Núm. 3:29, 31; 10:33; Jos. 3:2-4). Tsee kjoanda kisʼele chjota jebi. Tonga kʼianga jekicho chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile alikui tikui xá kisʼinni je chjota cohatita, nga̱ tsín tixin kikaoni je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin. Kʼianga tsakatéxoma Salomón, tjínkʼa chjota cohatita xi kise, tjínkʼa xi xo̱ntjoa kisikuinda kʼoa tjínkʼa xi je kisʼenele kisikuinda jñani xinyá tsojmi (1 Crón. 6:31-33; 26:1, 24). Je Biblia alikui kʼoatso tsa tsín kisasenle chjota cohatita je xá xi kisʼin kʼoa tsakui xá xi ngʼa tíjna kisijé tokuini nga nda xá kisʼele nga títjon. Jmé xi bakóyaná jebi. Ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga si̱tjosoán jmeni xi bʼantjaiyajin naxinandále Niná ninga tsín tikui xá sʼe̱niná jmeni xi nʼia tsakai. Kao kjoatsjoa si̱tjosoán tojme xá xi sʼe̱nená. Kuenta sʼiaan nga kui xi ngisa chjí be Jeobá nga nitjosonlee tikʼoajinni jme xá xi sʼená jinnaxinandále (1 Sam. 15:22).

12. Jókisʼe kon Zaira nga tsín tiya Betel tsakʼejnani.

12 Kataʼyala jokoan Zaira, jngo tichjaa xi Oriente Medio tsʼe. Nʼio chjí tsabe nga ya Betel kisixá kʼoa tsʼato 23 nó ya tsakʼejna. Nga tsín tiya tsakʼejnani, precursora especial sʼin kinikasén. Itso: “Nga tsín tiya Betel tsakatejnaña kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme chjína, kʼoa kʼoati kui kisikjaʼaitsjen jméni xi kisʼian”. Tjínkʼa je ndsʼee kao tichjaa xi tjío ya jinjtín xi i̱ kitsole: “Tsa ngisa nda kinixái alikuijin kinikitjoli”. Alikui nda kisʼe kon Zaira nga kʼoatsakʼinle kʼoa kiskiʼndá nga njio. Itso: “Alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen tsa tsín tsjoakena je Jeobá kʼoa tsínkʼia jao kisʼe tokoan xi tʼatsʼe naxinandále”. Jmé xi tsakasenkao je tichja nga tsín chʼao tsakʼé kon.

13. Jméni xi kisʼin Zaira nga tsín chʼao kisʼe kon.

13 Nga tsín chʼao sʼe̱ kon je Zaira, kui tsakʼéxkia xo̱n xi Énle Niná yʼangini xi kui nchja̱ni tʼatsʼe kjoa xi tífaʼatojin. Je xi nʼio tsakasenkao kui je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de febrero de 2001, jñani tso: “Usted puede afrontar el desánimo”. Revista jebi kui nchja̱ni xi tʼatsʼe Marcos, xi bʼaxki̱ ya Biblia. Tsakui nichxin kui kjoa jaʼatojin jokoan je tichjaa nga tsín tikʼoasʼin kisixánile Jeobá josʼin tísíxále tsakai. Je Zaira itso: “Je choa̱le Marcos nʼio tsakasenkaona nga kinroajen tokoan”. Je tichjaa jé miyole kisinʼiotʼa kʼoa tsín kisikjinle ndsʼee. Tsín tokui kuenta kisʼin je kjoaba xi tíjnajin. Koanjinle nga kui nganʼiotsjele Jeobá bándiaale naxinandále kʼoa nga mandosinle xi tʼatsʼe Zaira je ndsʼee xi xá kjinele. Kʼoati koanjinle nga kui xi ngisa chjí be je naxinandále Jeobá nga katabitjoson je xá xi je Jeobá tíbánele.

14. Jméni xi ñʼai koanle nga kisitjoson je Vlado, kʼoa jmé xi tsakasenkao.

14 Jngo ndsʼee xi 73 nóle xi Vlado ʼmi, chjotajchínga sʼin tíjna ya Eslovenia. Alikui kisasenle nga koanjngo kao xi kjaʼaí jtín ya jtín jña fi kʼoa tsín kisasenle nga kisʼechjoa Ndʼia jña chotʼayá jñani fi kjoajtín. Itso: “Alikui koanjinna ánni nga kisʼechjoani ya ndʼia jña biyojtínjin nga̱ naskánakji kʼoa chriansʼaa tsakʼendayaijin. Chjineyáña kʼoa an kisinda kʼa je yá xi ya machjén. Kʼianga kʼoasʼin koanjngole xínkjín je jtín, ñʼai koannajin xi jechjotajchíngaijin”. Jméni xi tsakasenkao je ndsʼee. Itsosa: “Basenkaoná nga nitjosoán josʼin bʼéndajin naxinandále Jeobá. Tsa nitjosoán ndʼaibi, kʼoati si̱tjosoán jmeni xi kʼuínná nichxin xi sʼa nroa”. Je Jeobá majinle jotjín tokuin tsa ñʼai kjimali nga koanjngo je jtín jñani ʼmi kao xi kjaʼaí jtín, kʼoa tsa tsʼantjaiyaje̱ josʼin tinixálai Jeobá. Tsa tosi tonda kixi kʼuíntʼalai Jeobá kao naxinandále ninga bʼantjaiyajin jmeni xi tso, tsee kjoanichikontʼain sʼe̱li (Sal. 18:25).

NDA SI̱KJAʼAITSJEEN JOSʼIAAN

15. Jméni xi sʼiaan nga tsín chʼaosʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼianga kjoa sʼe ya jinjtín.

15 Kʼianga to jetífikjetʼa jme xi chon sonʼnde xá sʼeeni kjoa ya jinjtín xi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee Jeobá. Kuinga machjénni nga nda si̱kjaʼaitsjeen. Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjín xi kasíkaoná jngo ndsʼee, alikui yaoná si̱jtilee. Tsa kuichákjáyaná alikui tokui kjuinñá je kjoasoa xi biyojiaan, chʼa̱ʼén je kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá kʼoa si̱ndayaa yaoná. Kʼoa kʼianga kʼoatsoná je naxinandále Niná nga jme xi bʼantjaiyajin, kʼoainganʼiolee kʼoa si̱tjosoán josʼin bándiaaná.

16. Jméni xi sʼiaan nga tosi tonda si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao naxinandále.

16 Tosi tonda je Jeobá si̱nʼiotʼaa kao naxinandále kʼianga kui kjoa kuitjátojiaan xi skótʼayakaoná tsa kixi timangíntʼalee. Je xi koasenkaoná kuinga chósonnilee josʼiaan kʼoa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Chótʼayajiaan tʼatsʼe choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse xi kʼoati kui kjoa jaʼatojin kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jokisʼin. Kʼoakʼuínlee je Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa tsín si̱kjinlee je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Tsa kʼoasʼiaan, je Na̱i alikui kʼoakoa̱nle nga sikinyátʼaxinná Jeobá kao naxinandále (Sant. 4:7).

KJOAJNDA 126 Tajajin, kixi kʼoa nʼiojin katamaa

a Kʼianga ñʼai tjín kjoa sʼe ya jinjtín yaa bakoñá tsa kixi timangíntʼalee Jeobá kao naxinandále. I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni kjoa xi sʼe ya jinjtín chótʼayajiaan kʼoa jchañá jméni xi sʼiaan nga tosi tonda kixi kjuintʼalee Jeobá.

b 2 Timoteo 4:5 (TNM): “Tonga ji nda tikjaʼaitsjain ngayeje jme xi nʼiai, katachókjoajinli kjoa, tosi tonda tʼinyasuin kʼoa nda titjosuin xále Niná”.

c Génesis 50:19-21: “Je José i kitsole: Ali nokjonjion, nga̱ tsín Niná tijnangajaole. 20 Ninga kui xi chʼaotjín koanmeno kinikaonáo, tonga je Niná kui xi ndatjín kisikjaʼaitsjen nga nkjín chjota kʼoangile yaole. Kʼoa kʼoatísʼín ndʼaibi. 21 Kuinga tsín koa̱n kuinókjonño. Tosi tonda tsjoano tsojmi xi chi̱nao kao ʼndíxtino. Kʼoasʼin kisinʼioni kon nga nda tso én tsakjákao”.

d Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

e Hebreos 12:5, 6, 11: “A jekʼoasʼin kichajinno josʼin nga bʼéneno xi fákaono joni tsa xi kao xtile, nga tso: ʼndína, ali taonjin ʼyai je kjoanikixile Nainá, nimaʼindajinjin kʼia nga je síkixili. 6 Je Nainá tsjoále kjoañʼai je xi tsjoake, kʼoa bále ngatsʼi ʼndíle xi kjoétjao. 11 Kjoakixiní, kʼia nga sʼe kjoañʼai, nijmejin kjoañʼai xi tsjoá kjoatsjoa, tokjoaba xi tsjoá, tonga skanni tsjoále kjoakixi xi nyʼán tjín je xi tínikinyákixi”.

f Yaa tsoyasa xi tʼatsʼe jebi jñani “¿Le gustaría recuperar su privilegio de servicio?” tso, xi faʼaitʼa revista La Atalaya xi tsʼe 15 de agosto de 2009.

g Je kjoatéxoma xi tsakʼaile chjota israelita kʼoatso kʼiatsa jngo xi jko̱ tíjnale yaniʼya jngo cho̱ sikʼien nga ski̱ne, tjínnele ya ndʼianajño kikao. Tokʼiaa nga tsín ya ki tsa nʼio kjin jñani tjío (Deut. 12:21).