Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 45

KJOAJNDA 138 Je ntsja̱chxoa mangóson jngo corona

Jmé xi bakóyaná jokitso chjota xi kixi kitʼale Niná

Jmé xi bakóyaná jokitso chjota xi kixi kitʼale Niná

“A tsí tjínle kjoachjine je chjotajchínga. A tsí tjínle kjoafaʼaitsjen xi jetjínle nó” (JOB 12:12).

XI TÍNCHJA̱NI

Nga nitjosonlee Jeobá nda biyoaa ndʼaibi kʼoa nichxin xi nroaján koaan kuiyoaa ngantsjai.

1. Ánni machjénniná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná ndsʼee xi jejchínga.

 NGATSʼIÑÁ nga kjoafaʼaitsjen machjénná nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan, kʼoa koaan kuinyakaoná je xi chjotajchínga sʼin tjío kao ndsʼee xi nda tjíosíxále Niná. Ninga jenʼio jchínga je ndsʼee xi kjoafaʼaitsjen tsjoáná, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín koa̱nchjénná jmeni xi kuitsoná. Kui xi mele Jeobá nga si̱tjosoán jme xi tsoná je ndsʼee xi jejchínga, nga̱ jengisa tse xi majinle nga jenkjín nóle (Job 12:12).

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Nichxin kjoatse, jé chjota xi jejchínga kisichjén Jeobá nga tsakándiaale naxinandále, jolani Moisés, David kao pastro Juan. Chjota jebi kjaʼaí kjaʼaí nó tsakatio kʼoa kjaʼaí kjaʼaí kjoa jaʼatojin nga jngó jngó, kʼoa nga jenʼio jchínga kitsjoale kjoafaʼaitsjen je xi sʼa xti. Kui ngisa kinchja̱ni jokji chjíle nga nitjosonlee Niná. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga ya Biblia kisʼetʼa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa. Ni sʼa xtiaa kʼoa ni jejchíngaa nʼio nda kuinyakaoná kjoafaʼaitsjen jebi (Rom. 15:4; 2 Tim. 3:16). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Moisés, David kao pastro Juan, kʼoa jósʼin basenkaoná jmeni xi kitso.

“TSEE KUIYO”

3. Jmé xá xi kitsjoale Jeobá je Moisés.

3 Jokjitse tsakʼejna Moisés nda kisixále Jeobá, profeta koan, juez koan, jé kiski kʼa libro xi faʼaitʼa Biblia kʼoa jé tsakasentítjonle naxinandá Israel nga ki kjoajchán. Nʼio tse jmeni xi koanjinle Moisés nga tsakándiaale chjota israelita nga kitjoni ya Egipto kʼoa nga tsabe je kjoaxkón xi tsakatío Niná. Jé Jeobá tsakándiaale Moisés nga kiski libro xi aon tjíotítjon. Jé kiski Salmo 90 kʼoa tsakui nichxin kʼoati je kiski Salmo 91 kao libro xi tsʼe Job.

4. ʼYáni xi tsakjákaonajmí Moisés, kʼoa ánni.

4 Kʼianga jejngo siento kao kan nóle Moisés, kʼianga tojeme kuiyá, kisikatíoxkó chjota israelita nga tsakʼéyanajmíle josʼin tsakʼasjentjai Jeobá. Tjínkʼa xi tsabe je kjoaxkón xi tsakatío Jeobá kao kjoañʼai xi tsakʼaile chjota egipcio (Éx. 7:​3, 4). Kʼoati tsabe josʼin kisijaoya Jeobá je ndáchikon Ní nga koan jaʼa, kʼoa nga ya kʼienjin faraón kao chjotakjoajchánle (Éx. 14:​29-31). Kʼianga jeya ʼndekixí tjío tsabe josʼin kisikuinda Jeobá (Deut. 8:​3, 4). Kʼoa kʼianga tojeme kjoaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je Moisés tsakjákaonajmí naxinandá nga kisinʼiojin. a

5. Jmé xi kitsole Moisés je chjota israelita josʼin koatio ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Deuteronomio 30:​19, 20).

5 Jméni xi kitso Moisés (tʼexkiai Deuteronomio 30:​19, 20). b Je Moisés kʼoakitsole chjota israelita nga tse kjoanda kitsjoale Jeobá, koan ya tsakatio josaʼnda nga kʼien ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, kʼoa ʼnde jebi nda chon kʼoa nkjín tsojmi majchá. Je Moisés kʼoakitsole chjota israelita jochon ʼnde jña kjoaʼasʼen. I kitsole: “Jngo naxinandá jñani nda chon xi tsín jon kinindachon, ndʼia xi tsín jon tsakʼendao, na̱ndá xi tsín jon kichjonʼngio, xka̱totsee kao yá olivo xi tsín jon tsakʼentjao” (Deut. 6:​10, 11).

6. Ánni kitsjoaʼndeni Jeobá nga kjaʼaí naxinandá kichosíkjeson chjota israelita.

6 Je Moisés kʼoakitsole chjota israelita nga tjínnele sitjoson jme xi kuitsole Jeobá kʼiatsa mele nga tosi tonda ya koatio ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼoati kitsole nga tjínnele “kjoabijnachon” skoéjin, xi tsonile, nga sitjosonle ngantsjai je Jeobá kʼoa nga je sinʼiotʼa. Tonga je chjota israelita alikui tsakʼaʼénle. Kuinga kitsjoaʼndeni Jeobá nga koanskanni nga je chjota asirio kao chjota babilonio kichosíkjeson, kʼoa je xi kinjengi yaa naxinandále kisikatíonʼio (2 Rey. 17:​6-8, 13, 14; 2 Crón. 36:​15-17, 20).

7. Jméni xi bakóyaná jokitso Moisés (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

7 Choa̱ jebi kui bakóyaná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai tsa si̱tjosonlee Jeobá. Tojo koan chjota israelita nga jeya kichochrian ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, ñá kʼoatisʼin tiyoaa ndʼaibi, jechrian tiyolee sonʼnde chjotse nga̱ tojeme ʼndenaxó si̱kao Niná Sonʼnde (Is. 35:1; Luc. 23:43). Kʼianga jekʼoakoa̱n, alikui tikʼoéjnani Na̱i kao sénnichxin xi chʼaokjoan (Apoc. 20:​2, 3). Alikui tisʼe̱ni religión ndiso (Apoc. 17:16). Alikui tiʼya chjotaxá sʼe̱ni xi totaon skoe̱ chjota (Apoc. 19:​19, 20). Kʼoa alikui tisʼe̱ni chjota xi xíjin (Sal. 37:​10, 11). Kui kjoatéxomale Jeobá sitjoson ngatsʼi chjota, nga̱ kui xi nda síkatíoná kʼoa xi jtín síkatíoná. Tsjoake koa̱n xínkjín kʼoa sinʼiotʼa xínkjín (Is. 11:9). Kʼiatsa tosi tonda si̱tjosonlee Jeobá nga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin (Sal. 37:29; Juan 3:16).

Kʼiatsa si̱tjosonlee Jeobá koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin nga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde (Chótsenlai párrafo 7)


8. Jósʼin tsakasenkao jngo ndsʼee nga kui kisikjaʼaitsjenjin je kjoachoya xi tjínná (Judas 20, 21).

8 Chókjoajinná kjoa xi bitjatojiaan kʼianga kui nikjaʼaitsjenjiaan nga kʼoatsoná Niná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (tʼexkiai Judas 20, 21). c Jmeni xi tso Énle Niná kʼoati basenkaoná nga nindayaa yaoná jñani ñʼai maná. Kʼoakoan jngo ndsʼee xi nkjín nó nga misionero koan ya África, kui koanmele kʼoakisʼin xi tsín sasénle Jeobá. I kitso: “Koanjinna nga tsínni kui kjoanda sʼe̱na nga koatejna ngantsjai nga kui tisimekoan xi chʼaotjín, tsakʼetsʼoale Jeobá kʼoa kʼoakixinle nga katabasenkaona jñani ñʼai kjimana. Nga tsakasenkaona Jeobá, ndatjín tokoan ndʼaibi nga je tisixále”.

“NDASʼIN KUICHOMANI JMENI XI SʼIAIN”

9. Jmé kjoa xi jaʼatojin David.

9 Je David nda tsakatéxoma, kʼoati koanle kisikjane, nkjín poesía kiski, nkjín kʼa kinjele kjoajchán kʼoa profeta koan. Tonga kʼoati tse kjoa jaʼatojin, nkjín nó nga tsakʼamjechjinga nga je rey Saúl kitjenngike. Kʼoa kʼianga jetíbatéxoma, tikitokachjingangáni nga koanmele tsakjáʼale xále je tile xi Absalón tsakʼin. Ningalani tse kjoa jaʼatojin kʼoa ninga tsín nda kisʼin sakʼoa, kixi kitʼale Jeobá jokjitse tsakʼejnakon. Je Jeobá i kitso xi tʼatsʼe David: “Jngo chjotaxʼin xi tjínjngolekon ni̱ma̱na”. Kuinga nʼio machjénni nga si̱tjosoán je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa David (Hech. 13:22; 1 Rey. 15:5).

10. Ánni nga kjoafaʼaitsjen kitsjoanile David je Salomón.

10 Tsee xi bakóyaná jmeni xi kitsole David je tile xi Salomón tsakʼin. Jé Jeobá kiskoéjin Salomón nga rey koan kʼoa nga je tsakʼénda yo̱ngo̱ jñani tsaʼyaxkón Jeobá (1 Crón. 22:5). Tonga kʼoati tse kjoa jaʼatojin. Kataʼyala je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale David.

11. Tojo tso 1 Reyes 2:​2, 3, jókitsole David je Salomón, kʼoa jósʼin kitjoson jmeni xi kitso (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

11 Jméni xi kitso David (tʼexkiai 1 Reyes 2:​2, 3). d Je David kʼoakitsole Salomón nga ndasʼin kuichomani jmeni xi sʼin kʼiatsa sitjosonle Jeobá. Kʼoa nkjín nó nga ndasʼin tsakʼejna (1 Crón. 29:​23-25). Síxkónkjije yo̱ngo̱ tsakʼénda, nkjín libro xi tsʼe Biblia kiski, kʼoa jmesani xi kitso yaa faʼaitʼa xi kjaʼaísa libro xi tsʼe Biblia. Nʼio tsaʼyale nga nyiná koan kʼoa nga chjine koan (1 Rey. 4:34). Tojo kitso David, tokʼiaa nga ndasʼin kʼoéjna tsa sitjosonle Jeobá. Tonga kʼianga jekoanjchínga Salomón kjaʼaí niná tsakʼétsʼoale. Nga kʼoakisʼin, alikui tikisichikontʼainni Jeobá kʼoa tsínti nda tsakatéxomanile naxinandá (1 Rey. 11:​9, 10; 12:4).

Jmeni xi kitsole David je Salomón kui bakóyaná kʼiatsa si̱tjosonlee Jeobá, tsjoáná kjoachjine nga kui kʼoasʼiaan xi ndatjín (Chótsenlai párrafo 11, 12) f


12. Jmé xi bakóyaná jokitso je David.

12 Tojo kitso David, kʼianga nitjosonlee Jeobá síchikontʼainná kʼoa ndasʼin biyoaa (Sal. 1:​1-3). Ningalani tsín kjoanyiná tsjoáná jokisikao Salomón, tsjoáná kjoachjine nga kui kʼoasʼiaan xi ndatjín kʼiatsa si̱tjosoán jme xi tsoná (Prov. 2:​6, 7; Sant. 1:5). Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná kʼoati basenkaoná nga nda chjoejiaan je xá xi nʼia, nga chosonnilee jokji tjen chotʼayá, jme xi bʼetsaojinkoaa kʼoa josʼin ʼyatokoán tao̱n. Kʼianga nitjosoán jme xi tsoná Jeobá alikui jme kjoañʼai biyojiaan (Prov. 2:​10, 11). Kʼoati nda miyo sʼená kʼoa nda biyoaa ya yaniʼyaná.

13. Jmé xi tsakasenkao tichjaa Carmen nga je Jeobá kisixále.

13 Jngo tichjaa xi Carmen ʼmi, xi Mozambique tsʼe, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ndasʼin kʼoéjna kʼiatsa tsesa skótʼaya, kuinga ya universidad kiskotʼayani. Itso: “Nʼio tsjoake̱ koan jmeni xi kiskotʼaya, tonga tsee nichxin kisikʼayale nga̱ 7:30 faʼasʼen nga tanjio kʼoa saʼnda las 6 bitjoa nga maxon. Alikui tikoanʼanina nga kia kjoajtín kʼoa tsínti nda kisixánile Jeobá. Kʼiaani koanjinna nga jaoni ma nai xi tisixále” (Mat. 6:24). Nga kʼoakoan tichjaa, tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa tsakásjaiya ya xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná nga skoe̱ jmeni xi sʼin. Itsosa: “Nga nda kjoafaʼaitsjen kitsjoana mana kʼoa nga tsakjákaonajmína je ndsʼee xi nda tjíosíxále Niná, alikui tikiña ya universidad, tosaa ñaki to xále Niná kisʼian kʼoa tsjoa tjín tokoan ndʼaibi nga je Jeobá tisixále”.

14. Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Moisés kao David.

14 Je Moisés kao David tsjoake koan Jeobá kʼoa koanjinle nga nʼio tjínle kjoandosin nga nitjosonlee. Kʼianga jenʼio jchínga, kʼoakitsole xi ngikʼa nga tosi tonda kixi katafitʼale Jeobá. Kʼoati kitso nga tsín tinda bationi ngixko̱n Jeobá je xi binyatʼaxinle kʼoa tsínti machikontʼainni. Je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Moisés kao David tojo machjénná ndʼaibi. Kʼianga jenkjín siento nó jaʼato, kʼoati tsakatiosa choʼndale Niná xi kʼoakitso nga nʼio chjíle nga kixi mangíntʼalee Niná.

TSJOA SʼE TOKOAN

15. Jmé kjoanda xi kisʼele Juan nga ya tsakʼamjekao Jesús.

15 Je Jesús nʼio tsjoake koan je pastro Juan (Mat. 10:2; Juan 19:26). Je Juan yaa tsakʼamjekao Jesús nga kitsoyason, tsabe je kjoaxkón xi tsakatío kʼoa nga tse kjoañʼai kinikjaʼá. Yaa tíjnabasen nga kinikʼien Jesús kʼoa kʼoati tsabe nga jaʼáyanile. Je Juan tsabe Juan josʼin koannkjínya chjotale Cristo kʼianga siglo 1 kʼoa josʼin tsakʼinyason Énle Niná ngakjijnda Sonʼnde (Col. 1:23).

16. ʼYáni xi tjíobinyakao je carta xi kiski pastro Juan.

16 Kʼianga jenʼio jchínga pastro Juan kʼiaa kiski je libro xi tsʼe Apocalipsis (Apoc. 1:1). Kʼoati je kiski libro xi jaʼaínle yʼa kʼoa jan carta kiski. Je carta xi majanni, jé kiskile chjotale Cristo xi Gayo tsakʼin nga̱ nʼio tjao koanle (3 Juan 1). Kʼoa nkjínsa chjotale Cristo xi tjao koanle. Jmeni xi kiski pastro Juan nda tjíobinyakao chjotale Cristo saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

17. Tojo tso ya 3 Juan 4, jméni xi tsjoa bʼé tokoán.

17 Jméni xi kitso Juan (tʼexkiai 3 Juan 4). e Je Juan kʼoakitso nga tsjoa satío tokoán nga nitjosonlee Niná. Kʼianga kiski carta xi majanni, tjínkʼa chjotale Cristo xi to énndiso tjíotsoya kʼoa xkoa̱ya tjíosíkatío je jtín. Tonga kʼoati tsakatio je chjotale Cristo xi kixi kitʼale Jeobá kʼoa xi kisitjoson kjoatéxomale (2 Juan 4, 6). Nga tsakatio chjotale Cristo xi kixi koan tsjoa kisʼe kon Jeobá kʼoa kʼoati tsjoa kisʼe kon je pastro Juan (Prov. 27:11).

18. Jméni xi bakóyaná jokitso je pastro Juan.

18 Kʼianga kixi mangíntʼalee Jeobá tsjoa sʼe tokoán kʼoa kʼoati tsjoa satío kon xi ngikʼa (1 Juan 5:3). Nda sʼe kon Jeobá kʼianga tsínkui kʼoanʼia xi chʼaotjín kʼoa nga nitjosoán je kjoatéxomale (Prov. 23:15). Tsjoa satío kon je ánkje xi tjío ngʼajmi (Luc. 15:10). Kʼoati tsjoa satío tokoán nga chókjoajinle je ndsʼee jme kjoa xi faʼatojin kʼoa nga tosi tonda kixi fitʼale Jeobá (2 Tes. 1:4). Kʼianga jetjóxin jmeni xi chonle sonʼnde je Na̱i tsjoa sa̱tío tokoán nga kixi timangíntʼalee Jeobá.

19. Jókisʼe kon jngo tichjaa nga estudio kitsjoale chjota (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

19 Tsjoa satío tokoán kʼianga ʼmiyalee Énle Niná je chjota. Je tichjaa Rachel, xi República Dominicana tsʼe, kʼoatso jokji tsjoa sʼe kon nga tsoyale xi tʼatsʼe Jeobá je chjota. Itso: “Kʼianga síkʼantjaiya yaole chjota xi tsjoale estudio nga tsjoake ma Jeobá kʼoa nga je sínʼiotʼa, nʼio tsjoa sʼe tokoan ningalani tse kjoama̱ bʼengia nga fixinyale”.

Tsjoa satío tokoán nga ʼmiyalee xi kjaʼaí xi tʼatsʼe Jeobá (Chótsenlai párrafo 19)


BASENKAONÁ JE KJOAFAʼAITSJEN XI KITSJOA NGA JAN CHJOTA JEBI

20. Tojo kisʼin Moisés, David kao Juan, jméni xi kʼoati nʼia ñá ndʼaibi.

20 Nga tsakatio Moisés, David kao Juan alikui kʼoachon jochon ndʼaibi. Ninga kʼoalani, kʼoati je Jeobá kisixále tojo nʼia ñá, nga je Jeobá bʼetsʼoalee, nga je ninʼiotʼaa kʼoa nga nitjosoán kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Tojo kisʼin chjota jebi, kʼoati ñaki tjíojngo tokoán nga síchikontʼain Jeobá je xi sítjosonle.

21. Jmé kjoanda xi so̱koná kʼiatsa kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Moisés, David kao Juan.

21 Ndasʼin kuichomani jmeni xi sʼiaan kʼoa koaan kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼiatsa tosi tonda si̱tjosoán jmeni xi tsoná Jeobá kʼoa tsa kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Moisés, David kao Juan (Deut. 30:20). Tsjoa sa̱tío tokoán nga kʼoasʼiaan jotsoná Jeobá, nga̱ sítjoson jmeni xi tso kʼoa tsee kjoanda tsjoáná nichxin xi nroaján (Efes. 3:20).

KJOAJNDA 129 Kao kjoaka si̱xálee Niná

a Me tongatsʼi chjota israelita xi tsabe je kjoaxkón xi tsakatío Jeobá ya ndáchikon Ní xi tsín jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Núm. 14:​22, 23). Je Jeobá kʼoakitso nga je chjota xi 20 nóle kʼoa tsa xi nkjínsa nóle kʼoa kao xi kjia xo̱n nga ya kuiyá ya ʼndekixí (Núm. 14:29). Tojé Josué, Caleb kao xi nʼio sʼa xti kʼoa kao ntje̱le Leví xi tsabe josʼin kitjoson jmeni xi kitso Jeobá, jaʼatondá ya xo̱ngá Jordán kʼoa jaʼasʼen ya Canaán, ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Deut. 1:​24-40).

b Deuteronomio 30:​19, 20: “Kʼoasʼin testigo tisikoa ndʼaibi je ngʼajmi kao sonʼnde nga tisikatíobasenno kjoabijnachon kao kjoabiya, kjoanichikontʼain kao kjoañʼai. Kʼoa nga kuiyochon jon kʼoa kao ntje̱no 20 tjínnele tsjoacha koa̱on je Jeobá Nináno, nga kuinóʼyao énle kʼoa nga je koanngíntʼalao, nga̱ jéní xi sikatíokonno kʼoa tsee kuiyo ya nangi xi kitsole nga tsjoále je Abrahán, Isaac kao Jacob, je chjotajchíngano xi tsakatio ngasʼa”.

c Judas 20, 21: “Tonga jon, xi tsjoake̱no, ñaki tijchájion yaono xi kjaínga tsje xi makjainno, tʼetsʼoao kao je Espíritu Santo. 21 Totʼatsʼe kjoatjaochale Niná chjoétjao yaono, nga tichoyalao kjoamatakonle Nainá Jesucristo jatʼatsʼe kjoabijnachon ngantsjai”.

d 1 Reyes 2:​2, 3: “Ndʼaibi tojeme kuiyáa, nʼiojin katamai kʼoa nda tʼiain. 3 Titjosuin je xá xi tíbáneli je Jeobá Nináli, kʼoasʼin titómjeyai je ndiaale josʼin mele kʼoa titjosuin je kjoatéxomale tojo tso je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés. Tsa kʼoasʼiain, ndasʼin kuichomani jmeni xi sʼiain kʼoa nda kuijnai”.

e 3 Juan 4: “Tsínna kjoajin xi ngisa sʼe̱na kjoatsjoa joni tsa jebi, nga nrʼoenia nga je xtina kao kjoakixi tjíomani”.

f XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Sén xi títjon: Kʼianga jenʼio jchínga David kitsjoasale kjoafaʼaitsjen je Salomón. Sén xi majaoni: Nkjín ndsʼee xi ya tjío nga tísʼejna je Skuela xi tsʼe precursor.