Ir al contenido

Ir al índice

Ali nichajin kjoamiyoli kao Jeobá tsa kjaʼaí én nokjoa ya jtín jña tibʼainganʼiui

Ali nichajin kjoamiyoli kao Jeobá tsa kjaʼaí én nokjoa ya jtín jña tibʼainganʼiui

“Yaa jinni̱ma̱na tibʼejnatjoa je énli” (SALMO 119:11).

KJOAJNDA 142, 47

1-3. 1) Jméni xi ngisa tjínnele koa̱nndosinná. 2) Jméni xi ñʼai male je xi kjaʼaí én tjíokotʼaya. 3) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín testigole Jeobá xi tjíotsjoánganʼio nga tíbitjoson je én xi faʼaitʼa ya Apocalipsis 14:6. Testo jebi kʼoatso nga kʼuínyasonle Énle Niná “ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá”. Nʼio nkjín testigole Jeobá xi kjaʼaí én tjíokotʼaya. Tobʼelañá, je xi misionero ma kʼoa tsa je ndsʼee xi ya tjíofitsjoánganʼio jñani ngisa machjén xi tsoyason. Kʼoa tjínkʼa ndsʼee xi tosʼa tjíobʼétsʼiakao nga tjíofi kjoajtín ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa xi tiyani naxinandále.

2 Je xi ngisa tjínnele koa̱nndosinná ngatsʼiaa xi choʼndale Niná maa kui je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá kao je kjoamiyo xi tjínle familianá kao Jeobá (Mateo 5:3, TNM). Tsakui nichxin sakʼoa nʼio tse xá tjínná kʼoa ñʼai maná nga nda chotʼayá je Biblia. Tonga je ndsʼee xi ya fi je jtín jñani kjaʼaí én nokjoa tjínsa jme xi ñʼai male.

3 Je ndsʼee xi ya tjíotsjoánganʼio ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa, tjínnele nga skótʼaya je én xi tjíojin, tonga kʼoati tjínnele nga skótʼaya jmeni xi ñʼai tjín xi tsoya Énle Niná (1 Corintios 2:10). Kataʼyala jméni xi sʼin ndsʼee jebi nga skótʼaya je xi ñʼai tjín xi tsoya Énle Niná tsa tsín nanda majinle jmeni xi faʼa ya kjoajtín. Kʼoa je xi xijchá ma, jméni xi sʼin nga kuichokajin ni̱ma̱le ʼndíxtile kʼianga kuitsoyale Biblia.

XI KʼOECHJOANÁ NGA TOSI TONDA SI̱MIYOAA JE JEOBÁ

4. Jméni xi kʼoechjoaná nga tsín tisi̱miyoñá je Jeobá, jngo choa̱ tʼejnai.

4 Tsa tsín majinná jmeni xi ʼmiyaná tʼatsʼe Biblia nga kjaʼaí én faʼa kui xi kʼoechjoaná nga tsín tisi̱miyoñá je Jeobá. Tobʼelañá, nichxin kjoatse, kʼianga kichoni Nehemías ya Jerusalén, tsabee nga tjín xtiʼndí xi tsín male én hebreo (tʼexkiai Nehemías 13:23, 24). * Kʼoa nga tsín male én hebreo alikui koanjinle Énle Niná kʼoa kuinga tsín nʼio koanmiyoni je Jeobá (Nehemías 8:2, 8).

5, 6. Jótso kʼa xijchá xi ya tjíotsjoánganʼio jtín jña kjaʼaí én nokjoa, kʼoa ánni.

5 Tjínkʼa xijchá xi ya tjíotsjoánganʼio ya jtín jña kjaʼaí én nokjoa xi kʼoatso nga tsín tinanda tjíosímiyoni Jeobá je ʼndíxtile. Ánni nga kʼoakjimani. Kuinga tsín nda majinle je ʼndíxti jmeni xi faʼa ya kjoajtín. Kʼoa nga tsín majinle alikui bichókajin ni̱ma̱le kʼoa kuinga tsín binyakaoni. Jngo nʼai xi Pedro ʼmi, xi Sudamérica tsʼe, yaa kikatio ya Australia kʼoa itso: “Alikui tsa to kjoankjíntokon xi machjén, kʼoati machjén nga kuichokajin ni̱ma̱ná je Énle Niná ánni nga si̱tjosonñá” [1] (Lucas 24:32).

6 Kʼianga kjaʼaí én tjítʼa jme xi bʼexkiaa, tsakui nichxin tsín kʼoasʼin majinná josʼin majinná kʼianga énná tjítʼa. Kʼianga ñʼai maná xi kjaʼaí én, tsakui nichxin chan bijtaná kʼoa tsín titjínniná nganʼio nga nixálee je Jeobá. Machjén nga tosi tonda nʼio si̱metokoán nga kʼoainganʼioá ya jtín jña kjaʼaí én nokjoa, tonga kʼoati machjén nga tosi tonda si̱kuindaa yaoná nga tsín si̱chaa je kjoamiyo xi tjínná kao Jeobá (Mateo 4:4).

CHOʼNDALE NINÁ XI TSÍN KISICHA KJOAMIYO XI KISʼELE KAO JEOBÁ

7. Jmé xi kisʼin je chjota babilonio nga tsakʼénele je Daniel nga kʼoati katasʼín josʼín je kʼoa nga kui relijiónle katabʼejnajin.

7 Kʼianga kikao chjota xi Babilonia tsʼe je Daniel kao xi ngikʼa miyole, je chjota babilonio tsakʼénele nga kʼoati katasʼín jmeni xi sʼín je kʼoa nga kui relijiónle katabatiojin. Jmé xi kisʼin chjota babilonio. Kui én xi nchja̱ kitsoyale Daniel kao miyole kʼoa kui jaʼaín xi ya tjín kitsjoale (Daniel 1:3-7). Je jaʼaín xi tsakʼaile Daniel yaa kinroani niná xi Bel ʼmi, xi ngisa bexkón je chjota babilonio. Tsakui nichxin kui xi koanmele je rey xi tsʼe Babilonia nga kʼoasʼin katamakjainle je Daniel nga ngisa tjínle nganʼio niná jebi tikʼoajinni je Jeobá, je Ninále Daniel (Daniel 4:8).

Je Daniel nʼio miyole koan Jeobá nga̱ kui kiskotʼaya je xo̱nle Niná xi én hebreo tjítʼa

8. Jmé xi tsakasenkao je Daniel nga tosi tonda miyole Jeobá koan.

8 Ya Babilonia, je Daniel kui tsakʼaile tsojmi xi kjine je rey. Tonga Daniel ñaki kʼoatsakʼé kon nga sitjoson je kjoatéxomale Niná (Daniel 1:8). Je Daniel nʼio miyole Jeobá koan ninga kjaʼaí naxinandá tsakʼejna. Jméni xi tsakasenkao. Kuinga kiskotʼaya je xo̱nle Niná xi én hebreo tjítʼa (Daniel 9:2). Nga jekicho 70 nó nga ya tíjna Babilonia tojo Daniel sʼin nchja̱jaʼaínle je chjota (Daniel 5:13).

9. Jósʼin tsabekon je Énle Niná je xi kiski Salmo 119.

9 Kʼoati tíjnaná choa̱le je xi kiski Salmo 119. Kiskale ninga tsín ndasʼin kisikʼaxki̱ je xi ya tjío ndʼiale rey. Tonga kui kisinʼiotʼa jme xi tso je Énle Niná kʼoa kui xi tsakasenkao nga tsín kʼoati kisʼin jotjíosʼín xi ngikʼa (Salmo 119:23, 61). Kʼoa kiskajin ni̱ma̱le jmeni xi tso je Énle Niná (tʼexkiai Salmo 119:11, 46). *

ALIKUI SI̱CHAA KJOAMIYO XI TJÍNNÁ KAO JEOBÁ

10, 11. 1) Ánni nga chótʼayasíñá je Énle Niná. 2) Jméni xi sʼiaan tsa mená nga koasenkaoná je Énle Niná, jngo choa̱ tʼejnai.

10 Ninga nʼio tse xá tjínná ya jinjtín kao ya tʼaxáná machjén nga chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá toñá kʼoa nga chótʼayajtián kao familianá (Efesios 5:15, 16). Kʼianga chótʼayá ali tsa tokuijin xi sʼiaan nga nʼio nkjín pájina kʼoéxkiaa tsa Biblia kʼoa tsa xo̱n xi kjioná kʼoa tsa tokui kʼoéndaa jme xi kuixoán ya jinjtín. Je xi mená kuinga katakajin ni̱ma̱ná je Énle Niná kʼoa nga katasítaja je kjoamakjainná.

11 Kʼianga chótʼayá tjínnele si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi machjénná ñá kʼoa tsín tokui si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi machjénle xi ngikʼa (Filipenses 1:9, 10). Ánni nga kʼoasʼianñá. Kuinga sakʼoa likui nikjaʼaitsjeen jósʼin koasenkaoná jme xi tichotʼayá kʼianga tibiyondalee jme xi kuixoán nga mangínkʼinyasoán, nga tibiyondalee kjoajtínná, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bʼendaa kjoanokjoaya xi bʼakaoná. Tobʼelañá, jngo chjota xi tsojmi bʼénda, ninga kotʼa jochine tsojmi xi bʼénda, alikui tokui koa̱nskini nga toskótʼa, tsa mele nga tsín so̱kochʼinle tjínnele nga kjitʼa kʼoendale yaole je tsojmi xi ski̱ne. Tikʼoasʼinni tsanda ñá. Tsa mená nga tosi tonda miyoná koa̱n je Jeobá, tjínnele nga kjitʼa chótʼayá Biblia ánni nga koasenkaoniná jñani machjénná.

12, 13. Ánni nga nkjín ndsʼee xi kʼoatsosíni nga ngisa nda nga kui chótʼayá je Biblia xi énná tjítʼa.

12 Nʼio nkjín je ndsʼee xi tjío ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa xi kʼoatso nga ndatjín kʼianga kui chotʼayá je Biblia xi énná tjítʼa (Hechos 2:8). Saʼnda je xi misionero ma kʼoatso nga kui xi binyakao nga tsín nroajen kjoamakjainle ya jñani tjío kʼoa nga tsín tokui bʼéjngoni kon jmeni xi faʼa ya kjoajtín.

13 Je ndsʼee xi Alain ʼmi jejinle nó nga én persa tíkotʼaya. Kʼoa itso: “Kʼianga batejnandale kjoajtín nga kao én persa kui ngisa fiña josʼin nokjoa. Nga kui jkoa xi ngisa sichjén, alikui bichókajin ni̱ma̱na jmeni xi bʼexkia. Kuinga kui kotʼayasíña je Biblia kao xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná xi énna tjítʼa”.

KATABICHÓKAJIN NI̱MA̱LE ʼNDÍXTINO JME XI ʼMIYALAO

14. Jméni xi tjínnele sʼin je xi xijchá ma, kʼoa ánni.

14 Je xijchá xi chjotale Cristo ma tjínnele nga kuinyakao je ʼndíxtile nga katamajinle kʼoa katamatsjoake je Énle Niná. Tobʼelañá, je Serge kao Muriel tsʼato jan nó nga ya kitsjoanganʼio ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa. Tochan tsabe nga tsín tinanda tsjoakeni je tile xi 17 nóle kʼianga tsoyason kʼoa nga fi kjoajtín. Je Muriel itso: “Alikui koanmele nga kjaʼaí én kitsoyason ninga nʼio tsjoake tsakai kʼianga tsoyason nga én francés, je én xi nokjoaijin”. Je Serge kʼoatso nga tsín tinanda kisixánile Niná je tile kʼianga kjaʼaí én nokjoa ya jtín jñani tsakatiojin. Kuinga ki ijngokʼasíni ya jtín jñani tjío tsakai.

Tinyakao je ʼndíxtino nga katatsaojin ni̱ma̱le je Énle Niná (Chótsenlai párrafo 14 kao 15)

15. 1) Jméni xi kuenta sʼin je xi xijchá ma tsa mele nga kjaʼaí jtín koai. 2) Jmé kjoafaʼaitsjen tsjoále je xi xijchá ma Deuteronomio 6:5-7.

15 Tsakui nichxin tjínkʼa xijchá xi tjíosíkjaʼaitsjen nga koai ijngokʼani ya jtín jñani kui nokjoa je én xi ngisa majinle je ʼndíxtile. Jméni xi tjínnele kuenta sʼin. Xi títjon, kui tsa tjínle nichxin kʼoa tsa chókjoale nga kuitsoyale ʼndíxtile nga tsjoake katama Jeobá kʼoa nga kjaʼaí én kuitsoya kaonile. Xi majaoni, tjínnele kuenta sʼin tsa mele ʼndíxtile nga fitsoyason, nga fi kjoajtín kʼoa tsa mele ya koatio ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa. Kʼianga jenda kasíkjaʼaitsjenjin jebi je xi xijchá ma, tsakui nichxin koai ijngokʼani ya jtín jñani kui nokjoa je én xi ngisa majinle je ʼndíxtile. Kʼoa kʼianga ñaki jemiyole Jeobá ma ʼndíxtile, tsakui nichxin kʼia koai ijngokʼa ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa (tʼexkiai Deuteronomio 6:5-7). *

16, 17. Jméni xi sʼín kʼa je xijchá nga tsoyale tʼatsʼe Jeobá je ʼndíxtile.

16 Tjínkʼa je xijchá xi kjimale josʼin tjíotsoyale ʼndíxtile xi tʼatsʼe Jeobá ninga kjaʼaí én nokjoa je jtín xi tjíojin. Tobʼelañá, je Charles jan mani ʼndíxtiyánchjínle, jngo xi ñajan nóle, jngo xi 12 nóle kʼoa jngo xi 13 nóle. Ngatsʼi yaa tjíojin je jtín xi én lingala nchja̱. Je Charles itso: “Kʼoasʼin tsakʼendajinjin nga kui én xi nokjoaijin si̱chjainjin kʼianga chótʼayaijin Biblia kao ʼndíxtinajin kʼoa nga chótʼayajtínjin ngatsʼijin. Tonga kʼoati chotʼayaijin je én lingala kʼoa niskákaonijin nga chotʼayaijin én jebi ánni nga koa̱nsínile”.

Tʼenelai yaoli nga chótʼayai je én xi nokjoa ya jtín jñani tijnai kʼoa tʼai énli ya kjoajtín (Chótsenlai párrafo 16 kao 17)

17 Kʼoa je Kevin jao mani ʼndíxtiyánchjínle, jngo xi aon nóle kʼoa jngo xi jin nóle. Je Kevin bʼénele yaole nga tsoyale Biblia je ʼndíxtile nga̱ kje nanda majinjinle je én xi nokjoa ya jtín jñani tjío. Je Kevin itso: “Je chjoónna kao an én francés chotʼayaijin Biblia kao ʼndíxtinajin, nga̱ kui je én xi nchja̱. Kʼoati tibʼenelaijin yaonajin nga ñandia mangínjin kjoajtín xi én francés kʼianga xki̱ sá. Kʼoa kʼianga vacación kʼiaa mangínjin kjoajtíntse xi jan nichxin sʼejna nga én francés”.

18. 1) Jósʼin koasenkao xi xijchá ma jmeni xi tso Romanos 15:1, 2 nga skoe̱ jmeni xi ngisa kuinyakao je ʼndíxtile. 2) Jméni xi binyakao kʼa je xijchá (chótsenlai nota xi tíjna fetʼani kjoaʼmiya jebi).

18 Jé xi kuitsoni xi xijchá ma jméni xi ngisa nda kuinyakao je ʼndíxtile nga koa̱nmiyo je Jeobá [2] (Gálatas 6:5). Je Muriel xi jenása kanikʼaxkiaa kʼoatso nga mele ya koatio tsakai ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa. Ninga kʼoalani, kini ya jtínle nga̱ kui xi mele nga koasenkao je tile nga katamatsjoake Jeobá (tʼexkiai Romanos 15:1, 2). * Ndʼaibi, je Serge kʼoatso nga nda kisʼin. Kʼianga jekicho ijngokʼani ya jtín xi én francés nchja̱, je tile ijngokʼa koa̱nmiyo je Jeobá kʼoa kisʼenngindá. Ndʼaibi je tile precursor regular sʼin tísíxá kʼoa kʼoatso nga saʼnda mele koai ijngokʼa ya jtín jñani kjaʼaí én nokjoa.

KATAKAJIN NI̱MA̱NÁ JE ÉNLE NINÁ

19, 20. Jósʼin koakoá nga tsjoachaa je Énle Niná.

19 Je Jeobá tsjoake ngatsʼi chjota. Jé xi kʼoasʼin mele nga nkjín siento én jejaʼatoya Biblia. Kui xi “mele nga ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Timoteo 2:4). Je Jeobá bení nga ngisa mamiyoaa kʼianga kui bʼexkiaa je Biblia xi kui tjítʼa je én xi ngisa nda majinná.

20 Ngatsʼiaa tjínnele nga kʼoénelee yaoná nga si̱miyoaa je Jeobá. Kʼianga koa̱nmiyoaa tjínnele nga si̱ngalee yaoná nga chótʼayá je Biblia xi kui tjítʼa je én xi ngisa majinná. Tsa kʼoasʼiaan koaan kuinyakoaa je familianá nga miyole Jeobá katama kʼoa koakoñá nga nʼio tsjoachaa je Énle Niná (Salmo 119:11).

^ [1] (párrafo 5): Ali tsa ñaki kʼoaʼmi je chjota xi síkʼaxki̱ kjoaʼmiya jebi.

^ [2] (párrafo 18): Chótsenlai jñani “La crianza de los hijos en un país extranjero: desafíos y galardones” tso, xi faʼaitʼa rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de octubre de 2002. Yaa koa̱nsjaili je kjoafaʼaitsjen xi koasenkao familiali.

^ párr. 4 Nehemías 13:23, 24: “Kʼoa nga kui nichxin kʼoati tsaʼbe je chjota judío nga je chixankao je yánchjín asdodita, ammonita kʼoa kao moabita. Kʼoa je xtile, basen xi én asdodeo nchja̱ kao én xi nokjoa jñani xin ʼnde, tonga nijngojinla xi énle chjota judío male”.

^ párr. 9 Salmo 119:11, 46: “Yaa jinni̱ma̱na tibʼejnatjoa je énli ánni nga tsín koanjngijéesíña xi kao ji. Kuinchjaña tʼatsʼe kjoatéxomali ngixko̱n rey, kʼoa alikui koa̱nsoana”.

^ párr. 15 Deuteronomio 6:5-7: “Kʼoa tjínneli nga katamatsjoachai Jeobá Nináli kao ngayeje ni̱ma̱li, kao ngayeje kjoabijnachonli kʼoa kao ngayeje nganʼioli. Je én jebi xi kʼoasʼin tibʼenele ndʼaibi tjínneli ya kʼoéjnajin ni̱ma̱li, kʼoa tjínneli nga koakoya kjitʼalai je xtili kʼoa nga kui cho̱bayaño kʼianga tijnai niʼyali, kʼianga ndiaa titomjeyai, kʼianga sojnai kʼoa kʼianga bisotjain”.

^ párr. 18 Romanos 15:1, 2: “Kʼoasʼin ñábi xi tjínná nganʼio, tjínnená nga kuinyakoaa kjoaʼindajinle xi tsínle nganʼiojin, kʼoa likui si̱tsjoayalee yaoná xi tiñánía. Nga jngójngoábi si̱tsjoayalee xíngiaa xi tʼatsʼe nga ngisa nda koa̱nle kʼoa nga kuinngʼasa”.