Ir al contenido

Ir al índice

Koakolee kjoanda je xi xin naxinandále

Koakolee kjoanda je xi xin naxinandále

“Ali nichajinjion nga kʼoaiʼndelao je xi fichókonno” (HEBREOS 13:2).

KJOAJNDA 50, 20

1, 2. 1) Jmé kjoa xi faʼatojin je chjota xi xin naxinandále (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Jméni xi tsoná Biblia nga sʼiaan. 3) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

JE Osei jela tsʼato 30 nó nga kisikʼéjna naxinandále, yaa Ghana tsʼe kʼoa yaa Europa ki. [1] Nga kʼia, kjesa testigole Jeobá majin. Je Osei itso: “Me ngatsʼi chjota nga tsín kuenta kisʼinna. Kʼoati tsakʼetʼana nga nyʼán chon. Kʼianga jekitjoa ya aeropuerto tokʼiaa tsaʼbe joma nyʼán kʼoa ñaki kiskiʼndáña”. Kʼoa nga ñʼai koannile je én xi nokjoa ya Europa, tsʼato jngo nó kisokonile xá xi nda. Kʼoa nga kjin tjío xínkjín nʼio ba koanle, ñaki tojé tíjna koanle.

2 Tsa ñálani xi kʼoakoaan jokoan je Osei, jósʼin mená nga ni̱kaoná. Tochale kui xi mená nga nda katakjoéyaná chjota kʼoa nga katabakóná kjoatsjoacha. Kʼoa nga tsínkui katafini jñani tsaan kʼoa josʼin tsen yaoná. Je Biblia kʼoatsoná nga koakolee kjoanda je xi bichókonná, je xi xin naxinandále (Hebreos 13:2). I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayá jósʼin bekon je Jeobá chjota xi xin naxinandále. Jósʼin ʼyatokoán chjota jebi. Kʼoa jósʼin kuinyakoaa nga nda katasatío kon ya jinjtínná.

JÓSʼIN BEKON JEOBÁ JE CHJOTA XI XIN NAXINANDÁLE

3, 4. Tojo tso Éxodo 23:9, jósʼin koanmele Jeobá nga tsabekon chjota israelita je xi xin naxinandále, kʼoa ánni.

3 Kʼianga kisikatíondaí Jeobá je chjota israelita, kitsjoale kjoatéxoma xi kʼoatso nga katabakóle kjoanda je chjota xi kitjokao nga kitjo ya Egipto (Éxodo 12:38, 49; 22:21). Je Jeobá be nga tse kjoañʼai faʼá je chjota xi xin tsʼe kʼoa kuinga kisikuindani. Tobʼelañá, kʼoakitso nga koa̱n koaikʼéxkó tsojmi xi bʼangile je chjota kʼianga bʼéxkó tsojmintje (Levítico 19:9, 10).

4 Je Jeobá ali tokʼoajin kitsole je chjota israelita nga katabakóle kjoaxkóntokon je xi xin naxinandále. Kui xi mele Jeobá nga katasíkjaʼaitsjen jotjío kon je chjota xi xin naxinandále (tʼexkiai Éxodo 23:9). * Je chjota xi ya tsʼe Egipto tokʼoa jebʼasjengi je chjota israelita nga kjesa choʼnda majin (Génesis 43:32; 46:34; Éxodo 1:11-14). Tse kjoañʼai tsakjaʼá je chjota israelita nga xin naxinandá tsakatio. Kui xi koanmele je Jeobá nga katasíkjaʼaitsjen josʼin tsakatio kʼoa nga tjao katamale je chjota xi xin naxinandále xi ya tjíokao (Levítico 19:33, 34).

Je Jeobá bakóle kjoanda je xi xin naxinandále

5. Jmé xi koasenkaoná nga chjénngilee je Jeobá kʼoa koakolee kjoanda je chjota xi xin naxinandále.

5 Je Jeobá alikui tíbʼantjaiya. Tsa je chjota xi xin naxinandále bichó ya jinjtínná tjínnele si̱kjaʼaitsjeen nga mandosinle Jeobá xi tʼatsʼe (Deuteronomio 10:17-19; Malaquías 3:5, 6). Si̱kjaʼaitsjeen jme kjoa xi tjíofaʼatojin. Tobʼelañá, tsakui nichxin likui nʼio nda majinle je én xi nokjoaa kʼoa tsa totaon beje̱ chjota xi kjaʼaí. Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi, kui xi koasenkaoná nga kuinyakoaa kʼoa nga koakolee kjoanda (1 Pedro 3:8).

JÓSʼIN ʼYATOKOÁN JE CHJOTA XI XIN NAXINANDÁLE

6, 7. Jméni xi bakó nga je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni tsín titsakʼasjengini je chjota xi xin naxinandále.

6 Je chjotale Cristo xi chjota judío kitjenni, kisikʼantjaiya yaole, alikui titsakʼasjengini je chjota xi xin tsʼe. Kʼianga kisʼejna sʼuí Pentecostés nga nó 33, je chjotale Cristo xi ya tsʼe Jerusalén nda kiskoeya je chjota xi xin naxinandále, xi tokʼia chjotale Cristo koan (Hechos 2:5, 44-47). Jebi kui xi bakó nga nda koanjinle josʼin koakolee kjoanda je chjota xi xin tsʼe.

7 Nga kui nichxin, je chjotale Cristo xi én griego male kʼoakitso nga tsín nda kjimasinle je ʼndíyánchjínkʼan xi én griego male (Hechos 6:1). Je pastro tsakʼéndajin kjoa jebi, ñato chjotale Cristo xi jaʼaín griego tjínle kisikasén. Ánni nga je kiskoejinsíni xi jaʼaín griego tjínle. Tsakui nichxin kuinga ngisa nda sa̱tío kon je ʼndíyánchjínkʼan (Hechos 6:2-6).

8, 9. 1) Jméni xi chjónangilee yaoná nga jchaa tsa xíngiaani jetichʼasjengiaa. 2) Jméni xi tjínnele sʼiaan (1 Pedro 1:22).

8 Sakʼoaa likui ʼyaa nga nʼio bʼetʼaná josʼin síkjaʼaitsjen chjota xi ya tsʼe jñani tsaan (Romanos 12:2). Tsakui nichxin je chjota ndaindʼianá, je chjota xi ñatjen nixá, kʼoa tsa je xi ñatjen mangián skuela chʼaosʼin síkʼaxki̱ je chjota xi xin naxinandále kao xi kjaʼaísʼin tsen yaole. A kʼoatisʼin nikjaʼaitsjeen tsanda ñá. Jóbixoán kʼianga ʼya xi besin je naxinandáná kʼoa jñani kitjenñá.

9 Je pastro Pedro ñandia kʼianga tsakʼasjengi je chjota xi tsín judío. Tonga nga koanskanni alikui tikʼoakisʼinni (Hechos 10:28, 34, 35; Gálatas 2:11-14). Kʼoa ñá, jósʼiaan tsa tsen maná nga chʼasjengi kʼaa je chjota kao chjota xi kjaʼaísʼin tsen yaole. Machjén nga si̱kʼantjaiyaa yaoná (tʼexkiai 1 Pedro 1:22). * Je xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjeen nga chjotajée maa ngatsʼiaa kʼoa nga tsín bakinná kuitjontjé tojñani tsaan (Romanos 3:9, 10, 21-24). Lijme xi tjínná xi ngisa ngʼa chʼa̱sjeñá yaoná (1 Corintios 4:7). Kʼoati kuixoán jokitsole Pablo je xi xin naxinandále. Kitsole: “Alikui tichjotakjaʼaínio, nitotimajion. Tojngo naxinandá bʼakaono kao chjotale Cristo, kʼoa xíngi mao chjotale Niná” (Efesios 2:19). Ngatsʼiaa tjínnele nga si̱kʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná kʼoa nga tsín xíngiaa chʼa̱sjengiaa (Colosenses 3:10, 11).

JÓSʼIN KOAKOLEE KJOANDA JE XI XIN NAXINANDÁLE

10, 11. Nga je Jeobá kiskenngile Boaz, jósʼin tsabekon je chjota xi xin naxinandále.

10 Ya Biblia síkʼaxki jngo chjota xi Boaz tsakʼin, xi kixi kitʼale Niná. Chjota jebi kʼoasʼin tsabekon je chjota xi xin naxinandále josʼin bekon je Jeobá. Ñandia kʼianga kikotsenle choʼndale nga tjíobʼéxkó tsojmintje, jngo chjoón xi ya Moab tsʼe tsabe, xi Rut ʼmi. Je Rut nʼio tísíxá nga tíbʼéxkó je tsojmintje xi tínjengi. Ninga kʼoatso je Kjoatéxomale Moisés nga tjínle ʼnde je Rut nga kʼoexkó tsojmi xi bʼangi, je Rut kisijékjoaa nga kʼoakisʼin (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Kʼianga kisʼejinle Boaz nga kisijékjoa je Rut, tokʼoakoanle kʼoa kʼoakitsole nga kʼoati katakjoé je xi jetsakate choʼndale (tʼexkiai Rut 2:5-7, 15, 16). *

11 Je Boaz tsakakó nga koanndosinle je kjoa xi tífaʼatojin Rut nga xin naxinandále. Kʼoakitsole nga ya katasíxá jña tjíosíxá je xtiyánchjín choʼndale ánni nga tsín je chjota xi ya tjíosíxá totaon skoe̱ni. Kʼoati kitsjoale tsojmi xi kiskine kao nandá xi tsakʼi, tojo síkao choʼndale. Je Boaz tsakakóle kjoaxkóntokon je Rut ninga xin tsʼe kʼoa kitsjoanganʼiole (Rut 2:8-10, 13, 14).

12. Jósʼin kuichotsjoá tsa koakolee kjoanda je chjota xi xin naxinandále.

12 Je Boaz tsakakóle kjoanda je Rut nga̱ je Rut tsakakóle kjoatsjoacha je Noemí, xi na̱chále koan. Tonga kʼoati kuinga tsakakónile kjoanda nga je Jeobá jetíbexkón je Rut kʼoa nga je tísínʼiotʼa yaole. Jé kjoatsjoacha xi bakó Jeobá kiskenngile je Boaz nga tsakakóle kjoanda je Rut (Rut 2:12, 20; Proverbios 19:17). Kʼoatisʼinni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼianga koakolee kjoanda “ngatsʼi chjota” koaan kuinyakoaa nga katabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga katabe nga nʼio tsjoake (1 Timoteo 2:3, 4).

A chjakaonajmíñá je xi xin naxinandále xi bichó ya Ndʼia jña chotʼayá (Chótsenlai párrafo 13 kao 14)

13, 14. 1) Ánni nga tjínnenile nda chjoéyaa je xi xin naxinandále xi bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. 2) Jméni xi koasenkaoná nga ngisa nda chja̱kaonajmiá je xi xin naxinandále.

13 Jngo koya josʼin koa̱n koakolee kjoanda je xi xin naxinandále kuinga nda chjoéyaa kʼianga bichó ya Ndʼia jña chotʼayá. Je xi xin naxinandá fikatio sakʼoaa tsín tso kon nga nchja̱najmí kʼoa tsín síchriantʼale chjota xi ya tsʼe. Tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nangi tíjna naxinandále, josʼin tsen yaole kʼoa josʼin tjío. Kuinga chja̱kaonajmísíñá, koakolee kjoanda kʼoa koakolee nga mandosinná. Tsa tíjnaná aplicación JW Language koaan chótʼayá jokʼuínlee nga kao én xi nchja̱ si̱tiʼndañá (tʼexkiai Filipenses 2:3, 4). *

14 Tsakui nichxin sakʼoa likui ʼyaa jokʼuínlee nga chja̱kaonajmiá je xi xin tsʼe. Jméni xi koasenkaoná. Koaan kʼoéyanajmílee tʼatsaan. Tsa kʼoasʼiaan jchañá nga nʼio tse xi mangósoán kao je. Nga jngó jngoá tsen tjín jmeni xi ñʼai maná.

KUINYAKOAA NGA NDA KATASATÍO KON

15. Jmé xi koasenkaoná nga koa̱njinná jotjío kon je xi tosʼa kjimangale ya naxinandáná.

15 Jósʼin kuinyakoaa xi ngikʼa nga nda katasatío kon ya jinjtín. Machjén nga chjónangilee yaoná: “Tsa anlaña xi xin naxinandá tijna, jósʼin mena nga sikaona xi ngikʼa” (Mateo 7:12). Tsejta katamaa kao xi tosʼa kjimangale ya naxinandáná. Tsakui nichxin likui koa̱njinná nga tosʼa títjon josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jmeni xi sʼín. Tonga alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tjínnele kʼoati sʼin jonʼia ñá. Ngisaa nda nga si̱jinlee yaoná jotjío kon kʼoa tsín jokʼuínlee (tʼexkiai Romanos 15:7). *

Tsejta katamaa kao xi tosʼa kjimangale ya naxinandáná

16, 17. 1) Jmé xi koasenkaoná nga ngisa nda jchaxkoaan je xi xin naxinandále. 2) Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je xi xin naxinandále xi tjío ya jinjtínná.

16 Jméni xi sʼiaan nga ngisa nda jchaxkoaan je chjota xi xin naxinandále. Jngo koya josʼiaan kuinga chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá tʼatsʼe naxinandále kʼoa jme kostumbre xi tjínle. Kʼianga chótʼayajtían ya niʼyaná, koaan kui chótʼayá jmé kostumbre xi tjínle je chjota xi xin naxinandále xi bichó ya jinjtínná kʼoa xi ya tjío jñani ʼmiyasoán. Ijngosa koya xi koasenkaoná kuinga kʼoakʼuínlee nga katafikonná ya niʼyaná. Je Jeobá “kiskoʼaiʼndele chjota xi li judíojin nga koa̱nkjainle” (Hechos 14:27). Chjénngilee je Jeobá, kuinókjoalee niʼyaná je xi xin naxinandále xi ndsʼee mani (Gálatas 6:10; Job 31:32).

A bakolee kjoanda je xi xin naxinandá faʼaini (Chótsenlai párrafo 16 kao 17)

17 Tsa chja̱kaonajmiá je familia xi xin naxinandále ngisaa koa̱njinná jotjío kon kʼoa ngisaa jchachjiá jme xi tjíosʼín nga tjíosíngale yaole josʼín chjota ya jñani tsaan. Tsakui nichxin koa̱n kuinyakoaa nga katamale je én xi nokjoa jñani tsaan. Kʼoa tsa koa̱nje̱ nga kuinyakoaa nga katasokóle niʼya jñani koa̱n koatio kʼoa kuinyakoaa nga katabásjai jngo organización jñani bajngile xá je chjota. Tsa kʼoasʼiaan nʼio kuinyakoaa je ndsʼee (Proverbios 3:27).

18. Jmé choa̱ xi koa̱n koaitjenngi je xi xin naxinandále.

18 Je xi xin naxinandále kʼoati tjínnele nga singale yaole jmeni xi sʼín je chjota xi ya tsʼe jñani bichókatio. Koaan skénngi je choa̱le Rut. Tobʼelañá, je Rut kitjenngi je kostumbre xi tjínle chjota ya naxinandá jñani kicho kʼoa kisijékjoaa nga tsakʼéxkó tsojmintje xi bʼangi (Rut 2:7). Alikui tokui kini nga tjínle ʼnde nga kʼoexkó tsojmi kʼoa alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tjínnele kuinyakao je chjota xi ya tsʼe. Xi ijngosani, kitsjoa kjoanda kʼianga tsakʼainganʼiole (Rut 2:13). Tsa kʼoati sʼin je xi xin naxinandále jokisʼin je Rut, je ndsʼee kao chjota ngisaa koakole kjoaxkóntokon.

19. Ánni nga kuinyakaosíñá je xi xin naxinandále nga nda katasatío kon.

19 Nʼio tsjoa tjío tokoán nga bakóle kjoanda Jeobá ngatsʼi chjota kʼoa nga tsjoáʼndele nga nrʼoé je énnda chjotse. Nʼio nkjín chjota xi tsín koan kiskotʼaya Biblia kʼianga ya sʼa tjío naxinandále kʼoa tsín ki kjoajtín, tonga ndʼaibi nga fi kjoajtín, koaan kuinyakoaa nga nda katasatío kon kʼoa nga tsín tsen katamale nga xin naxinandále. Tsakui nichxin tsín tse tao̱n tjínná kʼoa tsín kʼoakoa̱nná nga nʼio tse kuinyakoaa, tonga tsa koakolee kjoanda, kui kjoatsjoacha xi tjínle Jeobá tichjenngilee. Kuinga tosi tonda chjénngisínilee je Jeobá kʼoa kʼoénelee yaoná nga nda chjoéyaa je xi xin naxinandále (Efesios 5:1, 2).

^ [1] (párrafo 1): Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.

^ párr. 4 Éxodo 23:9: “Ali totaonjin ʼyao je xi xin naxinandále, jeʼyao josʼe kon jngo xi xin naxinandále, nga̱ kʼoasʼin tsakiyo jon ya naxinandá Egipto”.

^ párr. 9 1 Pedro 1:22: “Kinitsjao ni̱ma̱no nga kinitjosonlao xi kjoakixi xi totʼatsʼe je Espíritu Santo, nga ñaki kjoakixi matsjoachao ndsʼao. Nʼio nda katamatsjoachao xíngio kao ni̱ma̱no xi tsje tjín”.

^ párr. 10 Rut 2:5-7, 15, 16: “Je Boaz i kitsole je ti xi kjinentsja je chjota xi tjíobʼéxkó tsojmintje: ʼYá tsʼe tsoti xokji. Kʼoa je ti xi kjinentsja je chjota xi tjíobʼéxkó tsojmintje i kitso: Yaa Moab tsʼe kʼoa yaa tjenkao Noemí nga jaʼaini ya nangile chjota Moab. Kʼoa i katso: A koaan kʼoexkoa je cebada xi tjíosíkʼangi je chjota xi tjíobʼéxkó. Kʼoa i tísíxá saʼnda nati tanjio nga kafaʼai kʼoa tosʼaa saʼnda ndʼaibi tsakʼejnakjáya ngotjo ya jña tíjna niʼya. Kʼianga tsakisótjen je Rut kʼoa ijngokʼa tsakʼéxkóngáni cebada, je Boaz i kitsole je xti choʼndale: Tʼaiʼndelao nga katabʼéxkó xi jekati kʼoa ali totaonjin ʼyao. Kʼoa kʼoati chʼa̱sjejin jotjínlao xi jekjionʼio kʼoa ya tikatíotsʼotjenlao ánni nga je kʼoexkósíni, kʼoa alijojin ʼmilao”.

^ párr. 13 Filipenses 2:3, 4: “Ali kʼoa tochʼaondai mao. Ali kʼoajin tongʼatakon mao. Tosa kjoayo̱ma̱ kjiatakon nga chósonnilao nga xikʼa ngisa nda male kjoa xi tjín kaoni tsa jon. Ali kuindajin nʼiao xi totsaon kjoa, tonga kʼoati tʼiaon kuinda tsʼe xi kjaʼaí chjota”.

^ párr. 15 Romanos 15:7: “Kui kjoa nga kʼoasʼin chjoétjao xíngio, josʼin nga Cristo kiskoétjaoná xi tʼatsʼe kjoajeyale Niná”.