Ir al contenido

Ir al índice

Kao jmeni xi nʼia bakoñá tsa tjínná kjoatsjoacha

Kao jmeni xi nʼia bakoñá tsa tjínná kjoatsjoacha

“Ñaki nda tjaocha katama xíngiaa. Ali toʼén kuinókjoaa, tongaje kjoatjaocha xi kjoakixi xi sʼiaan” (1 JUAN 3:18).

KJOAJNDA 3, 50

1. Jñánile je kjoatsjoacha xi ngisasa ngʼa tíjna, kʼoa ánni (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

TʼATSʼE Jeobá nroani je kjoatsjoacha (1 Juan 4:7). Ya Biblia, kui én griego xi agápe tso síchjén kʼianga kui nchja̱ni nga kʼoasʼin koakoá je kjoatsjoacha josʼin mele Jeobá, kʼoa kui kjoatsjoacha jebi xi ngisasa ngʼa tíjna. Ali tsa tokuijin tínchja̱ni josʼe tokoán, kao xáná bakoñá nga ñaki tsjoacha kjoaixiaa je xíngiaa. Jngo diccionario xi kʼoatso nga kʼia ʼyale tsa ñaki tjínná kjoatsjoacha kʼianga jme xi nʼia tʼatsʼe xi kjaʼaí. Kʼoa nga kʼoanʼia tsjoa satío tokoán kʼoa ndasʼin biyoaa.

2, 3. Jósʼin tíbakó Jeobá nga tsjoake je chjotasonʼnde.

2 Je Jeobá tongini tsakakóle kjoatsjoacha je chjotasonʼnde nga kjesa síndajin je Adán kao Eva. Tobʼelañá, kisinda je Sonʼnde nga koa̱n i̱ kuiyoaa ngantsjai nichxin kʼoa kao ngayeje xi machjénná nga ndasʼin kuiyoaa. Kʼoa ngayeje xi kisinda Jeobá kjoanda tsaanñá. Xi ijngosani, kʼoati kui kjoanda kitsjoaná nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin ya jngo sonʼndenaxó.

3 Kʼianga jetsakajngijée Adán kao Eva, je Jeobá tsakakó nga ñaki tjínle kjoatsjoacha. Alikui jao kisʼe kon nga koatio kʼa je ntje̱le Adán xi tsjoake koa̱n, kuinga tsakásjainile josʼin nga kʼoasjentjai (Gén. 3:15; 1 Juan 4:10). Kʼianga kʼoakitso je Jeobá nga tsjoá xi kʼoasjentjai je chjotasonʼnde, joxi kʼiakjoanni kitsjoa je ʼNdíle. Kʼoa ñola jmi nó jaʼato kʼianga kitsjoa Jeobá je ʼNdíjngole nga kʼienntjainá, ninga nʼio aon koanle nga kʼoasʼin kinikʼien je ʼNdíle (Juan 3:16). Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga kʼoakisʼin.

4. Jómani ʼyaa nga koa̱nná koakoá kjoatsjoacha ninga chjotajée maa.

4 Kʼianga kisindaná je Niná sénle kisikʼaná kʼoa kuinga bakosíñá je kjoatsjoacha. Ñʼai ma sakʼoaná nga kʼoanʼia nga̱ chjotajée maa, ninga kʼoalani, koaan koakoá je kjoatsjoacha. Tobʼelañá, je Abel tsakakó nga ñaki tsjoake koan je Niná, kʼianga kui kitsjoale je xi ngisa nda xi kisʼele (Gén. 4:3, 4). Je Noé tsakakó nga kisʼele kjoatsjoacha kʼianga nkjín nó kitsoyale je chjota ninga tsín ʼya xi kinrʼoele (2 Ped. 2:5). Kʼoa je Abrahán tsakakó nga ngisa tsjoake koan je Niná tikʼoajinni jokisʼe kon, nga̱ kao kjoatsjoa kitsjoatʼa tsakai je Isaac (Sant. 2:21). Tojo kisʼin chjota jebi nga kixi kitʼale je Niná, ñá kʼoati koa̱n koakoá kjoatsjoacha, ninga ñʼai koa̱nná nga kʼoasʼiaan.

XI ÑAKI KJOATSJOACHA KʼOA XI MAI

5. Jósʼin koakoá je kjoatsjoacha xi kixi.

5 Je Biblia kʼoatso nga je kjoatsjoacha xi kixi, ali tsa tokuijin nga toʼén kuinókjoaa, tosa kao xáná koakoñá tsa ñaki tjínná kjoatsjoacha (1 Juan 3:18). Tonga jebi alikui xi tsonile tsa tsín koa̱n kʼoakuínlee xíngiaa nga tsjoachaa (1 Tes. 4:18). Kui tsoyanile nga tsín tokʼoakuixoán nga tsjoachaa xíngiaa. Sakʼoaa machjén nga ñaki kao xáná koakoñá. Tobʼelañá, kʼiatsa jngo ndsʼee xi tsínle jme xi tíkjine kʼoa tsa najño machjénle, alikui koa̱n nga tokui kʼoakʼuínlee jmeni xi sinʼio kon (Sant. 2:15, 16). Tikʼoasʼinni, kʼianga tsjoachaa je Niná kao xíngiaa, alikui tokui kʼoaʼmilee je Niná nga katasíkasénsa xi tsoyason, tjínnele nga ngisa nʼio kʼuínyasoán tsanda ñá (Mat. 9:38).

6, 7. 1) Jósʼin tsoyanile nga kui bakoá je kjoatsjoacha xi ñaki kʼoatjín. 2) Jñá kʼanile je choa̱ xi tʼatsʼe kjoatsjoacha xi tsín kixi tjín.

6 Je pastro Juan kʼoakitso nga “je kjoatjaocha xi kjoakixi xi sʼiaan”. Kui xi tsonile nga ñaki kʼoatjín je kjoatjaocha xi koakoá (Rom. 12:9; 2 Cor. 6:6). Alikui koa̱n nga toxokʼoa sʼiaan. Nga kʼoasʼin katamatsen nga tibakoá kjoatsjoacha ninga maini. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, chjota jaonkjaínjin kjimaa kʼoa tsínjin jme chjíle je kjoatsjoacha xi tibakoá.

7 Kataʼyala kʼaa choa̱le je xi tsínni ñaki kjoatsjoacha xi tsakakó. Kʼianga tsakjákao Na̱i je Eva ya ʼndenaxóle Edén kʼoasʼin koantsen nga ñaki mandosinle josʼin tjío. Tonga je Na̱i, alikuini ñaki kjoatsjoacha xi tsakakóle, nʼio jaonkjaín koan kʼoa ngʼakon koan (Gén. 3:4, 5). Xi ijngo choa̱, tʼatsʼe Ahitofel, kʼoasʼin koantsen nga miyole koan je David, tonga yátsʼi̱n tsakasénle kʼianga tsabe nga ngisa nda kʼoéjna (2 Sam. 15:31). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi yátsʼi̱n binyále Niná kʼoa xi kjaʼaísa chjota “kjaí ntsjén én xi nchja̱” kʼianga síjaoya je jtín kʼoa kʼianga bʼasjengʼa je ndsʼee xi ngikʼa nga kʼoasʼin katamakjainle nga tsjoake. Tonga nʼioni ngʼakon chjota jebi (Rom. 16:17, 18).

8. Jméni xi koa̱n chjónangilee yaoná.

8 Nʼio chʼaotjín kʼiatsa joxi tsjoachaa xíngiaa sʼiaan. Ninga koa̱n chʼa̱nachalee xíngiaa, tonga je Jeobá alikui koa̱n kʼoasi̱koaa. Je Jesús kʼoakitso nga kjoañʼai kʼoaile je xi jaonkjaín (Mat. 24:51). Ñá xi choʼndale Jeobá maa, alikui koa̱n nga jaonkjaín koaan. Kuinga chjónanginilee yaoná jebi: “A ñaki kixi je kjoatsjoacha xi bakoa, axo tobʼanachaña”. Je xi fisani, ñajan koya chótʼayajiaan jósʼiaan nga ñaki kixi je kjoatsjoacha xi koakoá.

JÓSʼIN KOAKOÁ KJOATSJOACHA XI ÑAKI KIXI

9. Kʼiatsa ñaki tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee, jméni xi sʼiaan.

9 Kao kjoatsjoa si̱xá ninga tsín skoe̱ xi ngikʼa. Tjínnele kuinyakoaa je ndsʼee ninga tsínkjoan je sʼe̱jinle xi ngikʼa (tʼexkiai Mateo 6:1-4). * Je Ananías kao Safira alikui kʼoakisʼin. Koanmele nga katasʼejinle je xi ngikʼa nga tao̱n kitsjoa. Xi ijngosani, tsakʼéndiso nga kʼoakitso jotjín tao̱n kitsjoa. Je Niná kjoañʼai kitsjoale nga jaonkjaín koan (Hech. 5:1-10). Kʼiatsa ñaki tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee kaojin kjoatsjoa kuisenkoaa kʼoa tsínjin ʼya xi kʼoéyanajmílee. Nʼio nda choa̱ batíoná je ndsʼee xi binyakao je Cuerpo Gobernante kʼianga batíonda xi tʼatsʼe Niná tínroani. Alikui yaole bʼasjengʼa kʼoa ni kuijinla kʼoatso jme xá xi tjíosʼín.

10. Jósʼin koakoá nga ʼyaxkoán xíngiaa.

10 Jchaxkoán xíngiaa (tʼexkiai Romanos 12:10). * Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga tsakanéjon ndso̱ko̱ pastrole (Juan 13:3-5, 12-15). Je pastro kʼiaa saʼnda koanjinle ánni nga kʼoakisʼinni Jesús kʼianga jetsakʼaile je nganʼiotsjele Niná (Juan 13:7). Kʼoénelee yaoná nga nangitokon katamaa kʼoa jchaxkoán xíngiaa tojo kisʼin je Jesús. Jósʼiaan. Alikui koa̱n nga ngʼa chʼa̱sjee yaoná kʼiatsa nʼio ngʼa skuela kichotʼayá, tsakui je tsojmi xi tjínná kʼoa tsa jme xá tíbʼainá ya jinnaxinandále Jeobá (Rom. 12:3). ʼNdele nga koa̱nxinkonchá tsa ʼyani xi nda tíchʼasje, tosa tsjoa kjoáyaa tokoán ninga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga kʼoati bakinná nga jchaxkónná.

11. Ánni nga “nda tinʼiai” kʼuínnilee xíngiaa kʼiatsa nda sʼín.

11 Ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga “nda tinʼiai” kʼuínlee je ndsʼee. Machjén nga kʼoakʼuínlee xíngiaa jñani nda sʼín, nga̱ kui xi kuinyakao (Efes. 4:29). Tonga tjínnele ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga kʼoakʼuínlee, nga tsín tokui kʼoakʼuínnilee nga ngʼa chʼa̱sjee. Kʼoati tsín koa̱n kui kʼoakuixoán jmeni xi tsínni kʼoatjín tokoán, kʼoa tjínnele kʼoailee kjoafaʼaitsjen ʼyani xi machjénle (Prov. 29:5). Kʼiatsa “nda tinʼiai” kʼuínlee xíngiaa tonga tsa chʼaoni sʼin si̱kʼaxkiaa, jaonkjaínjin kjimaa. Je pastro Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná xi tʼatsʼe josʼin tíjna je kjoatsjoacha xi kixi. Ñandia kʼianga kʼoakitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ya Corinto nga nʼio nda tjíosʼín (1 Cor. 11:2). Tonga kʼoati ngasin nganda kitsjoale kjoafaʼaitsjen jñani chʼao kisʼin (1 Cor. 11:20-22).

Jngo koya josʼin bakoá kjoatsjoacha kʼoa nga chjoéyaa xíngiaa kʼiaa nga binyakoaa xi nganʼio machjénle (Chótsenlai párrafo 12)

12. Jósʼin koakoá je kjoatsjoacha xi ñaki kixi kʼianga nda chjoéyaa xíngiaa.

12 Nda chjoéyaa xíngiaa. Je Jeobá kʼoatsoná nga kuinyakoaa je ndsʼee (tʼexkiai 1 Juan 3:17). * Tonga tjínnele nga ñaki kʼoatjín tokoán nga kʼoasʼiaan. Chjónangilee yaoná jebi: “A tojé xi nda kjoeya je xi miyona mani kao je ndsʼee xi chjí ʼbekoan ya jinjtín. A tojé nchjale nga jme xi sʼian ʼyani xi koa̱n tsjoángajaonina. Axo kʼoati kuenta sʼian je ndsʼee xi tsín nanda ʼbexkoan kʼoa xi tsín koa̱nle tsjoángajaonina” (Luc. 14:12-14). Tobʼelañá, tsa jngo ndsʼee xi nganʼio machjénle nga tsín ndatjín jmeni xi tíkjoejin kʼoa tsa je xi kʼoaʼmilee nga katafikonná tsínni tsjoáná kjoanda. Kʼiatsa kʼoalani kjima, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen jebi: “Tʼailao ʼnde xíngio nga sikjáya. Tsjoá kʼoatʼiaon”. Xi tsonile nga kao kjoatsjoa kʼoasʼiaan (1 Ped. 4:9). Kʼianga kʼoasʼiaan jotso én jebi, tsjoa sʼe̱ná nga̱ ñaki kʼoatjín tokoán nga kʼoatinʼia (Hech. 20:35).

13. 1) Kʼiáni machjén nga kuinyakoaa je ndsʼee. 2) Jósʼin kʼoainganʼiolee je xi indajin.

13 Kʼoainganʼiolee je xi indajin. Koakoñá tsa ñaki tsjoachaa xíngiaa kʼiatsa koanngíntjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi: “Tinyakao xi tsínle nganʼiojin, tikjaínlao ngatsʼi” (1 Tes. 5:14). Nkjín ndsʼee xi indajin tsakai, kʼoa kʼianga jefi nichxin chaan mataja kjoamakjainle. Tonga tjínkʼa xi tojo machjénle nga kuinyakoaa. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa. Si̱chjén je Biblia nga si̱nʼioá kon, kʼoakʼuínlee nga katafikaoná nga ʼmiyasoán kʼoa kuinóʼyalee tsa jme xi kʼoeyanajmíná. Xi ijngosani, ʼndele nga kui kʼoakuixoán ʼyáni xi taja tjío kjoamakjainle kʼoa ʼyáni xi indajin, tosa kui kuenta sʼiaan nga kʼoati maa tsanda ñá. Saʼnda je pastro Pablo kʼoakitso nga kʼoati indajin koan (2 Cor. 12:9, 10). Ngatsʼiaa machjénná nga sinʼiojinná je ndsʼee kʼoa nga kuinyakaoná.

14. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga nyʼán sʼin kuiyokoaa je ndsʼee.

14 Nyʼán kuiyokoaa xíngiaa. Machjén nga nyʼán kuiyokoaa je ndsʼee, ninga sakʼoa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín sasénle jmeni xi nʼia, kʼoa tsakui kʼoakoa̱ntʼeen xi tsín kixi tíjna (tʼexkiai Romanos 12:17, 18). * Kʼiatsa ʼya xi jokaʼmilee, tjínnele si̱jélee kjoanichatʼa. Tobʼelañá, ʼndele nga i̱ kuixoán: “Kamajtilali”. Tjínnele si̱kjaʼaitsjenjiaan nga kʼoati ñá kasʼená jée. Koaan i̱ kuixoán: “Tichatʼanái nga kʼoasʼin kasijtile”. Nʼio chjíle nga nyʼán biyokoaa xíngiaa kʼoa ngisaa xi jechixan. Chʼaotjín kʼiatsa joxi nʼio tsjoake xínkjín sʼin ya jinle chjota kʼiatsa tsínni fákaonajmí xínkjín nga toje tjío, tsa fáotini kʼoa tsa saʼnda taonni be xínkjín.

15. Jósʼin koakoñá nga ñaki nichatʼa kjoaixilee xíngiaa.

15 Si̱chatʼalee xíngiaa. Kʼiatsa ʼya xi chʼao sikaoná, ninga tsín toxá kasʼínni, tjínnele si̱chatʼalee kʼoa si̱chajiaan. Ñá xi chjotale Cristo maa, tjínnele tsejta koaan kao xíngiaa kʼoa kʼoénelee yaoná nga jtín sʼin kuiyoaa kʼoa nga nyʼán sʼin kuiyoaa (Efes. 4:2, 3). Kʼianga koa̱n si̱chatʼalee xíngiaa, tjínnele si̱kuindaa kjoafaʼaitsjenná kʼoa tsínkui kʼoéjinkoaan xi chʼaotjín (1 Cor. 13:4, 5). Kʼiatsa kʼoéngijtiaa tokoán likuijin tinda kuiyoñá kao ndsʼee kʼoa kao Jeobá (Mat. 6:14, 15). Ijngo koya josʼin koakoá nga ñaki nichatʼalee xíngiaa kʼiaa nga kʼoétsʼoantjé ʼyani xi jokasíkaoná (Luc. 6:27, 28).

16. Jósʼin tjínnele jchatokoán je xá xi bʼainá ya jinnaxinandále Jeobá.

16 Kui kʼoasʼiaan xi nda sikatío xi ngikʼa. Kʼiatsa ʼyani xi xá tíbʼaile ya jinnaxinandále Jeobá, machjén nga koako nga ñaki tsjoake kjoaixi je ndsʼee. Jósʼin. Alikui koa̱n nga to yaole koaini, tjínnele nga kuenta sʼin xi ngikʼa (1 Cor. 10:24). Tobʼelañá, kʼianga sʼejnaná je kjoajtíntse, je ndsʼee xi síkatíondaná jé títjon bichó, tsakui nichxin koanmele nga sikatío tʼaxinle ʼnde yaole kʼoa kao xínkjín. ʼNdele nga kʼoasʼin, sakʼoaa toya batio ya chrian jña síxá. Kʼoasʼin bakóni nga ñaki tsjoake je ndsʼe̱. A koaan chjénngilee.

17. Kʼiatsa ʼya xi ai jée kabajngi, jósʼin koasenkao je kjoatsjoacha xi kixi.

17 Kʼoéjnatseen je jée xi bijnyaa kʼoa tsín tikʼoasʼianñá. Tjínkʼa je chjotale Cristo xi bʼéʼma kʼianga ai jée bajngi, nga̱ tsín mele kjoasoa koatiojin kʼoa tsín mele nga chʼao sa̱tío kon xi ngikʼa (Prov. 28:13). ʼYani xi kʼoasʼín tsínle kjoatsjoacha, síkiʼaon yaole kʼoa kao xi kjaʼaí. Tsakui nichxin likui titsjoánile Jeobá je nganʼiotsjele kʼoa tsín tinda kʼoéjnani je jtín (Efes. 4:30). Je kjoatsjoacha xi ñaki kixi kui xosikao je xi ai jée kabajngi nga kʼoakuitsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga katabinyakao (Sant. 5:14, 15).

18. Jókji chjíle je kjoatsjoacha xi ñaki kixi.

18 Je xi ngisa bakoá xi chjotale Cristo maa kui je kjoatsjoacha (1 Cor. 13:13). Kao kui ʼyaniná nga chjotale Cristo maa nga je Jeobá tichjenngilee, nga̱ tʼatsʼe tínroani je kjoatsjoacha (Efes. 5:1, 2). Je Pablo kʼoakitso tsa tsínle kjoatsjoacha nga tsín jme chjíle (1 Cor. 13:2). Kʼoatjín, tosi tonda koakoá kjoatsjoacha, kʼoa tsín “toʼén kuinókjoaa”, tosa kao xáná koakoñá.

^ párr. 9 Mateo 6:1-4: “Tikuindao nga je kjoakixino ali kʼiajin nʼiao ngixko̱n chjota, jméni nga skoe̱síni xi kjoakixino. Tsa kʼoasʼiaon, likui tsjoáno chjíno je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi. Kʼia nga kʼoaikjoatjaolai limosna, ali xjaojin nikjane títjonlai yaoli, jo sʼín chjota xi jao nkjaín ya niʼya xi sinagoga ʼmi, kʼoa yajin ndi̱tsi̱n, jméni nga chjota kʼoasjejeyasíni. Xi kjoakixi xi xinno, nga je tjínle chjíle. Kʼia nga ji bʼai limosna, ndsai ngʼaskón li jejin be jme xi sʼín ndsai ngakixi, jméni nga je limosnali kʼoaiʼmasíni. Kʼoa Nʼaili xi be xi tjíʼma, je xi tsjoásontsenli chjíli”.

^ párr. 10 Romanos 12:10: “Katamatsjoachao xíngio joni nga ndsʼao. Ngisa títjon jchaxkón xikʼa joni tsa tijonnio”.

^ párr. 12 1 Juan 3:17: “Tonga je xi tjínle ngayije xi machjénle xi tsʼe sonʼnde, kʼoa skoe̱ jngo ndsʼe̱ xi tsínle xi machjénle, kʼoa kʼoechjoale ni̱ma̱le, a tíjnajinntsjai ni̱ma̱le kjoatjaochale Niná”.

^ párr. 14 Romanos 12:17, 18: “Ali chʼaojin nikao je xi chʼao síkaono, tikuindao xi nda tjín ngixko̱n ngatsʼi chjota. Tojo kji ngayije xi koa̱nno, kʼoatʼiaon jméni nga nyʼán kuiyosínio kao ngatsʼi chjota”.