Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼiaan nga nyʼán sʼe̱ tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tiyoaa

Jósʼiaan nga nyʼán sʼe̱ tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tiyoaa

“Nyʼán tjín tokoan kʼoa nyʼán tjín ni̱ma̱na” (SAL. 131:2).

KJOAJNDA 128, 129

1, 2. 1) Jósʼe sakʼoa kon jngo chjotale Cristo kʼianga bʼantjaiya josʼin bʼejna. 2) Tojo tso je Salmo 131, jméni xi koasenkaoná nga nyʼán sʼe̱ tokoán.

JE Lloyd kao Alexandra 25 nó nga ya Betel kisixá. Kʼoa kʼianga jetsín tiya kisixáni, ba kisatio kon nga títjon. Je Lloyd itso: “Jekoanngana nga ya tsakatejna kʼoa nga ya kisixá ya Betel. Ningalani ʼbe ánni nga tsín tiya kisixáña, tojo ba kisʼe tokoan kʼianga jejaʼato je xomana kʼoa kʼianga jejaʼato je sá. Tsa tsjoala tjínna toxijña ba sʼe tokoán”.

2 Kʼianga toxijña bʼantjaiya josʼin tiyoaa, ba satío tokoán kʼoa nikjáojinñá (Prov. 12:25). Tsakui nichxin tsín choa ñʼai koa̱nná nga jekjaʼaísʼin kuiyoaa. Jméni xi koasenkaoná nga nyʼán sa̱tío tokoán kʼoa nga tsín nʼio si̱kjáojiaan (tʼexkiai Salmo 131:1-3). * Kataʼyala jokisʼin kʼa je choʼndale Niná xi tsakatío nichxin kjoatse.

JÓSʼIN KOASENKAONÁ JE “KJOANYʼÁNTAKONLE NINÁ”

3. Jmé kjoa xi jaʼatojin je José.

3 Jé José xi ngisa tsjoake koan je Jacob. Kuinga nʼio jtike koanni je xtindsʼe̱ xi ngikʼa kʼoa jo choʼnda sʼin tsakaténa, xjaʼaonjaola nóle je José nga kʼia (Gén. 37:2-4, 23-28). Kichokjoale xi 13 nó tsakʼejnaʼya ndoyá kʼoa nga choʼnda koan ya Egipto, kʼoa nʼio kjin tsakʼejnale je nʼaile. Jméni xi tsakasenkao je José nga kichokjoajinle nga kui kjoa jaʼatojin.

4. 1) Jméni xi kisikjaʼaitsjenjin je José kʼianga ndoyá tsakʼejnaʼya. 2) Jósʼin tsakakóle je Jeobá nga kinrʼoé je kjoabʼetsʼoale José.

4 Ningalani tse kjoañʼai tsakjaʼá je José ya yandoyá, kuijin kisikjaʼaitsjen josʼin kisikuinda je Jeobá (Gén. 39:21; Sal. 105:17-19). Kʼoa je nijñá xi tsakʼaile kʼianga sʼasa xti, kui xi tsakasenkao nga koanjinle nga tsín kitsjionkon je Jeobá (Gén. 37:5-11). Kʼoa alikui jao tjín tokoán nga nkjín kʼa tsakʼéyanajmíle je Jeobá jokisʼe kon (Sal. 145:18). Kʼoa tsakakóle je Jeobá nga ya tjen tíjnakao tojmeni xi koa̱n (Hech. 7:9, 10). *

5. Jósʼin koasenkaoná je “kjoanyʼántakonle Niná” nga ngisasa nda si̱xálee.

5 Kʼoati sakʼoa kjoa bitjatojiaan nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Nga kʼoama, jé “kjoanyʼántakonle Niná” síkuinda je kjoafaʼaitsjenná (tʼexkiai Filipenses 4:6, 7). * Kuinga je Jeobá si̱jénilee nganʼio kʼianga ba sʼe̱ tokoán. Je kjoanyʼánle Niná kui xi koasenkaoná nga tosi tonda nda si̱xálee kʼoa koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán. Kataʼyala kʼaa choa̱ xi tʼatsʼe jebi.

JE JEOBÁ SI̱JÉLEE NGANʼIO NGA NYʼÁN KATASATÍO TOKOÁN

6, 7. Jósʼin basenkaoná nga nyʼán satío tokoán kʼianga ñaki kʼoaʼmilee je Jeobá jmeni xi mená. Jngo choa̱ tʼejnai.

6 Kʼianga kisʼejinle je Ryan kao Juliette nga tsínti precursor especial sʼin sixáni, nʼio ba kisatio kon. Je Ryan kʼoatso nga kjitʼanangi tsakʼétsʼoa. Kʼoa itsosa: “Koanjinna nga kʼoasʼin koakonijin nga je Niná ninʼiotʼaijin. Nkjín mani je ndsʼee xi tosʼa choatsele nga be je Énle Niná, kuinga kinijénilaijin je Jeobá nga katabasenkaonajin nga nda choa̱ koatiolaijin”.

7 Jósʼin tsakasenkao je Jeobá. Je Ryan itso: “Tiʼakʼiani nga jetsakʼetsʼoaijin, alikui tijme xi kinikjáonijin. Jé kjoanyʼántakonle Niná kisikuinda je kjoafaʼaitsjennajin kao je ni̱ma̱najin. Koanjinnajin nga tojo koa̱n si̱xálaijin je Jeobá kʼiatsa kao kjoatsjoa kʼoasʼiainjin”.

8-10. 1) Jósʼin basenkaoná je nganʼiotsjele Niná kʼianga nʼio nikjáojiaan. 2) Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga kui ngisa kuenta nʼia nga nixálee.

8 Je nganʼiotsjele Niná basenkaoná nga nyʼán satío tokoán, tonga kʼoati basenkaoná nga chotʼaa je bersíkulo xi tsoyaná nga kui xi tʼatsʼe Niná xi ngisa chjíle (tʼexkiai Juan 14:26, 27). * Kataʼyala xi tʼatsʼe je Philip kao Mary, xi me 25 nó nga ya Betel kisixá. Tiʼa tiʼa kʼienni je male nga jngó jngó kʼoa ijngosa xi xínkjín mani. Kʼoa xi ijngosani, jé kisikuinda je nʼaile Mary, nga̱ kui chʼin tjínle nga tsín nda jko̱.

9 Je Philip itso: “Kjimana jotisʼian mana, tonga tjínsa jmeni xi chasana. Ñandia kʼianga tibʼexkia je Xo̱n xi Bájinkonná, kisikjaʼaitsjenjinña jmeni xi tso Colosenses 1:11. Ningalani tíkana, koanjinna nga tjínsa jmeni xi chasana. Je bersíkulo jebi, tsakasenkaona nga koanjinna nga tjínnele tsejta koa̱n kʼoa tsjoa sʼe̱ tokoan. Kʼoa kui xi tsakasenkaona nga koanjinna nga tsínkui xi tsoni josʼin tiyoaa kʼianga tsjoa sʼe̱ tokoán, nga̱ jé nganʼiotsjele Niná tsjoáná je kjoatsjoa”.

10 Je Philip kao Mary kui ngisa kuenta kisʼin nga kisixále Jeobá, kʼoa je Jeobá kisichikontʼain. Tobʼelañá, kʼianga jekitjoni ya Betel, nga jao koansjaile je chjota xi nkjín kʼa koanmele tsakʼinyale nga jngo xomana kʼoa xi ndasʼin kiskotʼaya. Kʼianga síkjaʼaitsjenjin je Mary itso: “Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin, kʼoa kʼoasʼin tsakakóninajin je Jeobá nga ndasʼin kuichomani jmeni xi sʼiainjin”.

KUI KʼOASʼIAAN JMENI XI SICHIKONTʼAIN JE JEOBÁ

Jósʼin chjénngilee je José ningalani kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa (Chótsenlai párrafo 11 saʼnda 13)

11, 12. 1) Jméni xi kisʼin je José nga kisichikontʼain je Jeobá. 2) Jósʼin kisichikontʼain Jeobá je José.

11 Kʼianga toxijña bʼantjaiya josʼin tiyoaa, tsakui nichxin nʼio si̱kjáojiaan kʼoa ñaki tokui kjoa xi tibitjatojiaan si̱kjaʼaitsjeen. Koanjin kʼoakisʼe kon je José. Tonga ʼndele nga kui kisikjaʼaitsjen, tosaa tsakʼénele yaole jokji tjen kʼoakoanle nga kui xi ndatjín kʼoakisʼin. Ninga ndoyá tsakʼejnaʼya, nda kisitjoson je xá xi tsakánele je xi síkuinda ndoyá, tojo kisʼin kʼianga ya kisixákao je Potifar (Gén. 39:21-23).

12 Ñandia kʼianga kui xá kisʼenele je José nga jao chjota sikuinda, je xi ya kisixákao je faraón. Nga nda chjota koan je José xi kao chjota jebi, tsakʼéyanajmíle jmeni xi koankjáojinle kʼoa kao je nijñá xi tsakʼaile (Gén. 40:5-8). Alikuijin kui kiya jko̱ je José nga ndasʼin kuichomani jmeni xi koan nga kui nichxin. Kʼianga jejao nó jaʼato, nga kitjoni ndoyá je José, tiʼakʼiaa tsakʼaixánile nga je koanjaoni nga tsakatéxoma ya naxinandá Egipto (Gén. 41:1, 14-16, 39-41).

13. Tojme kjoa xi kuitjátojiaan, jméni xi sʼiaan kʼianga sichikontʼainná je Jeobá.

13 Tojo koan je José, tsakui nichxin kui kjoa kuitjátojiaan xi tsín ñá kʼoakoa̱nná kʼoéndajiaan. Tonga tsa tsejta koaan kʼoa tsa kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná nga kui kʼoasʼiaan xi ndatjín, je Jeobá sichikontʼainná (Sal. 37:5). Tsakui nichxin sakʼoa tsín nda sa̱tío tokoán kʼoa tsín ʼyaa jósʼiaan, tonga ngantsjai nichxin nga so̱koná nganʼio, tojo kitso je pastro Pablo (2 Cor. 4:8). Koasenkaoná je Jeobá, ngisaa tsakui títjon si̱kʼéjnaa je xále.

KUI NGISA KUENTA SʼIAAN NGA KʼUÍNYASOÁN

14-16. Jméni xi kisʼin je Felipe kʼianga tsʼantjaiya josʼin tsakʼejna.

14 Kataʼyala xi tʼatsʼe Felipe, je xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná. Nʼio nda choa̱ tsakʼéjna kʼianga kitsoyason ninga ñʼai koan sakʼoale. Je Felipe jngo xá kisʼenele ya jtín xi kisʼejna ya Jerusalén (Hech. 6:1-6). Kʼianga jekinikʼien je Esteban, chjotaa kitjenngike je chjotale Cristo. * Kʼianga tsabe je Felipe nga tjíobitjo je chjotale Cristo ya Jerusalén, alikui tojyó tsakʼejna, yaa kikakóyason ya Samaria, jñani machjénle je chjota nga kinrʼoé je énnda chjotse (Mat. 10:5; Hech. 8:1, 5).

15 Je Felipe ki tojñani tsakándiaale je nganʼiotsjele Niná. Kuinga je kisichjénni Jeobá nga kitsoyason ya ʼnde jñani kje ʼmiyasonjin. Nga kui nichxin, je chjota judío jtike koan je chjota samaritano. Tonga nga tsín kʼoakisʼin je Felipe, nda kinrʼoéle je chjota nga kitsoyasonle (Hech. 8:6-8).

16 Je nganʼiotsjele Niná yaa kikao ya Asdod kao Cesarea, ya ʼnde jebi nʼio nkjín chjota tjín xi tsín chjota judío kitjenni (Hech. 8:39, 40). Nga jeki nichxin, titsʼantjaiyangáni josʼin tsakʼejna je Felipe, kʼianga jefamilia kisʼele. Ninga kʼoalani, nʼio kitsjoale kjoandosin kʼianga kitsoyason, kʼoa tsee kjoanichikontʼain tsakʼaile je kʼoa kao familiale (Hech. 21:8, 9).

17, 18. Jósʼin basenkaoná nga tosi tonda ʼmiyasoán kʼianga bʼantjaiya josʼin tiyoaa.

17 Nkjín je ndsʼee xi kʼoatso nga nʼio binyakao nga tsoyason kʼianga bʼantjaiya josʼin batio. Kataʼyala je choa̱le Osborne kao Polite, xi Sudáfrica tsʼe. Kʼianga tosʼa kitjoni ya Betel kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngotjo so̱koxánile kʼoa nga so̱kole jñani koationi. Je ndsʼee itso: “Alikui ngotjo kisokoxánajin josʼin kinikjaʼaitsjainjin tsakai”. Kʼoa je Polite itso: “Jan sá nga tsín kinixáijin, ñʼai koannajin nga̱ tsín jme tao̱n tíjnatjaonajin”.

18 Jméni xi tsakinyakao. Je Osborne itso: “Nga tsakʼinyasuinjin kao je jtín kui xi tsakinyakaonajin nga kui ngisa kuenta kinʼiaijin xi ngisa chjíle kʼoa tsín kinikʼajenlaijin tokuinjin. ʼNdele nga si̱kjáojinjin kʼoa tojyó kuiyuijin, tosaa nʼio tsakʼinyasuinjin. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin. Tsakijnyixáníjin tojñani saʼnda nga kisokoxánajin”.

TSEJTA KATAMAA KʼOA JE JEOBÁ SI̱NʼIOTʼAA

19-21. 1) Jméni xi koasenkaoná nga nyʼán sʼe̱ tokoán. 2) Jósʼin koasenkaoná tsa kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa.

19 Tojosʼin tiʼyaa, kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga tosi tonda koakoyasoán kʼoa tsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa, nyʼán sʼe̱ tokoán (tʼexkiai Miqueas 7:7). * Tsakui nichxin saʼnda koasenkaoniná nga ngisasa nda si̱xálee je Niná kʼianga kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa. Je Polite kʼoatso nga ñaki tíbe josʼin tíbasenkao je Jeobá ninga kʼia nga tse kjoa faʼatojin. Kʼoa itsosa: “Ngisasa kjimamiyoa je Jeobá”.

20 Je Mary, xi jesa kanikʼaxkiaa ya párrafo 8, tojo tísíkuindaa je nʼaile kʼoa tojo precursora sʼin tísíxá. Itso: “Kʼianga ba sʼe tokoan, ʼbeña nga tjínnele kʼoetsʼoa kʼoa tsín nʼio sikjáojian. Je xi kʼoati kjimajinna kuinga je Jeobá sinʼiotʼa kʼianga kjoa kjoaʼatojian. Kʼoa kui xi ngisa koa̱nchjénná kʼoasʼiaan nichxin xi nroaján”.

21 Je Lloyd kao Alexandra, xi jesa kanikʼaxkiaa, kʼoatso nga kichotʼayakao je kjoamakjainle kʼianga tsʼantjaiya josʼin tsakatio. Itso: “Je kjoa xi bitjatojiaan bakó josʼin tíjna je kjoamakjainná kʼoa kʼoati ya ʼyanile tsa chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan. Ndʼaibi ngisaa nda tiyuijin”.

Nga bʼantjaiya josʼin biyoaa kʼoati tse kjoanichikontʼain tjenkao (Chótsenlai párrafo 19 saʼnda 21)

22. Tsa kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná, jméni xi tsín jao kʼoé tokoán.

22 Kʼiatsa toxijña kʼoantjaiya josʼin tiyoaa, tsakui nga kjaʼaísʼin si̱xálee Niná, tsa chʼin ska̱tʼaná kʼoa tsakuije̱ nga familianá si̱kuindaa, alikui jao kʼoé tokoán nga je Jeobá koasenkaoná nga̱ mandosinlee xi tʼatsaan (Heb. 4:16; 1 Ped. 5:6, 7). Kʼoénelee yaoná jokji tjen kʼoakoa̱nná. Kʼoétsʼoalee Jeobá, je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi, kʼoa je si̱nʼiotʼaa. Tsa kʼoasʼiaan, nyʼán sʼe tokoán ningalani kʼoantjaiya josʼin kuiyoaa.

^ párr. 2 Salmo 131:1-3: “Ji Jeobá, alikui ngʼakon je ni̱ma̱na, ni jejin xkoan xi ngʼakon, ni kuijinla simetokoan je tsojmi xi nʼio ʼyai kjoan, ni kuijinla je tsojmi xi tsín kuichotjenngia. Nyʼán tjín tokoan kʼoa nyʼán tjín ni̱ma̱na joni jngo ʼndílee xi sʼa kasíkaki je na̱le. Tsjoa tjín tokoan joni jngo ʼndílee xi sʼa kabaki. Je Jeobá tinʼiotʼai ji Israel, ndʼaibi kʼoa ngantsjai nichxin”.

^ párr. 4 Kʼianga jekitjoni ndoyá je José, nga jeki nichxin koanjinle nga je Jeobá tsakasenkao nga sichajin je kjoañʼai xi tsakjaʼá, nga̱ jngoo ʼndí kitsjoale. Je ʼndítjonle Manasés sʼin kitsjoajaʼaínle (xi isʼin tsoyanile: “Jngo xi síchajin; je xi síchajin”), kʼoa i kitso: “Jé Niná xokisʼin nga kichajinna je kjoañʼaina” (Gén. 41:51).

^ párr. 5 Filipenses 4:6, 7: “Ali kʼoajin mano. Tojmenibe xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao, kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo. Je kjoanyʼántakonle Niná xi ñaki faʼatole ngayije kjoafaʼaitsjenle chjota, jé xi sikuinda ni̱ma̱no kao kjoafaʼaitsjenno nga tiyokao Cristo Jesús”.

^ párr. 8 Juan 14:26, 27: “Je Nʼainá sikasén ngajaona je Espíritu Santo, jé xi basenkao. Jebi xi koakoyano ngayije, kʼoa sikjaʼaitsjenno ngayije jo kixinno. An sikinjenyʼánjian ni̱ma̱no. Josʼin nga nyʼán tijna, kʼoasʼin tsjoano. Ali kʼoasʼin sikinjenyʼánjian ni̱ma̱no, josʼin tsjoá sonʼndebi. Ali aonjin male ni̱ma̱no, ali jkonjion”

^ párr. 14 Chótsenlai jñani “A ʼyaní” tso xi faʼaitʼa rebista jebi.

^ párr. 19 Miqueas 7:7: “Tonga xi an, tjenyatokon koatejna xi kao Jeobá. Kao kjoatsejta skoyale je Niná xi kʼoasjentjaina. Je Ninána kjuinrʼoéna”.