Ir al contenido

Ir al índice

Je chjota tjínnele skoe̱ nga jeme kjoaʼaíkao kjoañʼai je Niná

Kʼianga tsjoá kjoañʼai je Niná, a tongini bájinkon chjota

Kʼianga tsjoá kjoañʼai je Niná, a tongini bájinkon chjota

KʼIANGA sʼejinle je chjota xi nchja̱ya radio nga jtsínʼio jenroachrian, tongini bájinkon je chjota nga̱ tsín mele nga jme xi katamale.

Kʼoatisʼinni, je Jeobá tíbájinkon je chjota nga jngo kjoaxkón nroa xi tsʼatone kʼoakoa̱n joma kʼianga bʼa je jtsínʼio. Jósʼin tíbájinkon je chjota. Kʼoa ánni nga tsín jao tjínni tokoán nga nʼio tongini bájinkon. Kataʼyala jokisʼin Jeobá nichxin kjoatse nga tsakájinkon je chjota.

JE NINÁ TONGINI TSAKÁJINKON CHJOTA

Nichxin kjoatse, je Jeobá nkjín kʼa tsakájinkon je chjota nga kjoañʼai tsjoále je xi tsín sitjoson je kjoatéxomale (Prov. 10:25; Jer. 30:23). Je Niná nʼio tongini kʼoakitsole je chjota nga kjoañʼai kjoaʼaíkaone kʼoa kʼoati kitsole jme xi tjínnele sʼin nga nda koatio ngixko̱n Niná kʼoa nga tsín jme xi katamale (2 Rey. 17:12-15; Neh. 9:29, 30). Nga skoe̱ jme xi tjínnele sʼin, je Jeobá choʼndale kisikasén nga tsakájinkon tʼatsʼe jmeni xi koa̱n kʼoa nga nʼio maxátíyale nga kʼoasʼin jotso je Niná (Amós 3:7).

Jé Noé kisikasén Niná nga tsakájinkon je chjota. Nkjín nó nga kʼoakitsole Noé je chjota xi kjoajndí kisʼin kʼoa xi tsʼen koan nga jngo Jtsínʼio kjoaʼaí (Gén. 6:9-13, 17). Kʼoati kitsole jme xi tjínnele sʼin nga kuinje̱ngile yaole. Je Noé ñaki kao kjoatsjoa kʼoakisʼin je xá xi kisʼenele kʼoa kui “kinchja̱ya xi kjoakixi” (2 Ped. 2:5).

Ningalani nʼio kitsoyason je Noé nga tsakájinkon chjota, alikui ʼya xi koankjainle kʼoa tsín kinrʼoé. Kʼoa nga tsín koankjainle, yaa jeson ngatsʼi kʼianga jaʼai je Jtsínʼio (Mat. 24:39; Heb. 11:7). Alikui je Niná kisʼele jée, nga̱ tongini tsakájinkon.

Je Jeobá tjín sakʼoa nga me tiʼakʼia tsakájinkonni je chjota nga tojeme kjoaʼaíkaone kjoañʼai. Ninga kʼoalani, kitsjoaʼndele nga kisikʼantjaiya yaole. Kʼoakisʼin kʼianga te kjoañʼai kichokaone je chjota egipcio. Tobʼelañá, kʼianga kichokaone je xi mañatoni kjoañʼai, nga jtsílao̱ tsakʼa. Je Jeobá jé Moisés kao Aarón kisikasén nga tsakájinkon je faraón kao choʼndale jmeni xi koa̱n. Kʼianga koa̱nnyaonni kʼoakoa̱n jmeni xi tsakʼinle, tsakʼaile nichxin nga koasjaiʼnde jñani koatio nga tsín jme xi koa̱nle. Je Biblia kʼoatso nga ngatsʼi je choʼndale faraón xi kisitjoson jmeni xi kitso Jeobá tsakásjaiʼnde jñani kisikatío je choʼndale kao cho̱ntjele. Tonga je xi tsín kisitjoson jmeni xi kitso Jeobá toyaa kisikatío je choʼndale kao cho̱ntjele ya jinjñá (Éx. 9:18-21). Nga tongini tsakájinkon Niná jmeni xi koa̱n, je chjota xi kisitjoson kinjengile yaole kʼianga jtsílao̱ tsakʼa.

Je Niná kʼoati me tiʼakʼia tsakájinkonni je faraón kao choʼndale nga ʼndítjonle kuiyá. Tonga alikui tsakinyáño jme xi tsakʼinle (Éx. 4:22, 23). Kuinga kʼienni je ʼndítjonle (Éx. 11:4-10; 12:29). Kisʼele ʼnde nga kʼoakisʼin tsakai jokitsole Niná. Je Moisés tongini kʼoakitsole je chjota israelita nga kʼoakoa̱n kʼoa kʼoakitsole jmeni xi tjínnele sʼin nga kuinje̱ngile yaole ngatsʼi xi tjío ya yaniʼyale (Éx. 12:21-28). Jótjín koanni je chjota xi kisitjoson. Tojosʼin ʼyale, jan millón koanni je chjota israelita xi kitjoni ya Egipto, kʼoa yaa tjenjinle je xi tsín chjota israelita ma, jolani je chjota egipcio (Éx. 12:38).

Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá tongini tsakájinkon je chjota nga kinjengile yaole kʼianga kjoañʼai kichone (Deut. 32:4). Ánni. Je pastro Pedro kʼoakitso nga je Jeobá “kaile nga jngo xi cha̱. Tomele nga kjuicho síkʼantjaiya kjoafaʼaitsjenle ngatsʼi” (2 Ped. 3:9). Je Niná koanndosinle je chjota. Kui xi koanmele nga kʼoakoa̱nnile je chjota jñani chʼao kisʼin kʼoa nga koaitjenngi je kjoatéxomale (Is. 48:17, 18; Rom. 2:4).

KUINÓʼYÁ JMENI XI TSO NINÁ

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati machjén nga kjuinrʼoé chjota je én xi tíʼmiyason jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼianga jaʼai je Jesús i̱ Sonʼnde, kʼoakitso nga jngo kjoañʼai xi nʼio tse sʼe̱ (Mat. 24:21). Tongini kʼoakitso jmeni xi skoe̱ chjotatjenngile kʼoa jme kjoa xi kjoaʼatojin nga to jekjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Kui kinchja̱ni jmeni xi kjima jngo tjíjtsa Sonʼnde ndʼaibi (Mat. 24:3-12; Luc. 21:10-13).

Tojo tso je én xi tongini kinokjoa, je Jeobá kʼoatítsole ngatsʼi chjota nga je katasíxále kʼoa katasítjosonle. Kui xi mele nga nda koatio je chjota xi sitjosonle ndʼaibi kʼoa nga tse kjoanichikontʼain so̱kole nga jeʼndenaxó koa̱n i̱ Sonʼnde (2 Ped. 3:13). Nga koa̱nkjainle je chjota, jé Jeobá xotísʼín nga énnda chjotse tíʼmiyason. Tsa kjuinrʼoé je chjota kui xi kuinyakao nga kuitjontjai. Je Jesús kʼoakitso nga sa̱kóyason je énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde (Mat. 24:14). Je Niná tísíkatíonda je choʼndale nga 240 naxinandá tjíotsoyason. Kui xi mele nga nkjínsa chjota katanrʼoé nga tíbájinkonná jmeni xi koa̱n nichxin xi nroaján (Sof. 1:14, 15; 2:2, 3).

Tojosʼin jekaʼyaa, je Jeobá tongini bájinkon je chjota jmeni xi sʼin. Tonga nga jngó jngó chjota xi kuitsoni tsa kjuinrʼoé kʼoa tsa mai kʼianga tíjnasa nichxin. Ñá xi choʼndale Niná maa, tosi tonda kuinyakoaa je chjota jokji tjen kʼoakoa̱nná ánni nga kuinje̱nginile yaole kʼianga kjoaʼaí je kjoafetʼa.