Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 42

A tijnandaní nga si̱tjosuin

A tijnandaní nga si̱tjosuin

“Je kjoaʼisentakon xi ngʼá nroani, [ . . . ] ndʼé” (SANT. 3:17).

KJOAJNDA 101 Jtín sʼin si̱xálee Niná ngatsʼiaa

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Ánni nga ñʼai maniná nga nitjosoán.

 SAKʼOA ñʼai maná nga nitjosoán tojo koaan je rey David. Kuinga i̱ kitsonile Niná: “Tisenkaonái nga koa̱nmena sitjosonle” (Sal. 51:12). Je David nʼio tsjoake koan je Jeobá tonga sakʼoa ñʼai koanle nga kisitjoson. Kʼoati maa tsanda ñá. Nga chjotajée maa, ñʼai maná nga nitjosoán. Kʼoa je Na̱i kui xi mele nga tsʼantjaikjoa koaan (2 Cor. 11:3). Xi ijngosani, je chjota xi tiyojinlee nʼio xíjin kʼoa likui tisítjosonni (Efes. 2:2). Ningalani chjotajée maa, kʼoénelee yaoná nga si̱tjosoán, tsínkui kʼoasʼiaan josʼin mele Na̱i kʼoa tsín ya chjénngilee je chjota xi xíjin. Machjén nga si̱tjosonlee je Jeobá kʼoa kao chjota xi xá tsjoále.

2. Jósʼin tíjna nga nitjosoán (Santiago 3:17).

2 (Tʼexkiai Santiago 3:17). b Je Santiago kʼoakitso nga tjínnele si̱tjosonlee je chjotaxá. Tokʼiaa nga tsín si̱tjosonlee tsakui kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tsín sasénle Jeobá (Hech. 4:​18-20).

3. Ánni nga sasénnile Jeobá nga nitjosonlee chjota xi xá tjínle.

3 Tsakui nichxin ngisa choa ñʼai maná nga nitjosonlee je Jeobá tikʼoajinni chjota, nga̱ ñaki nda je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná (Sal. 19:7). Tonga ñá xi chjota ñʼai maná nga nda kjoafaʼaitsjen bʼailee xíngiaa. Ninga kʼoalani, je Jeobá títsjoáxále je xi xijchá ma, chjotaxá kʼoa kao xi chjotajchínga sʼin tjío nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen (Prov. 6:20; 1 Tes. 5:12; 1 Ped. 2:​13, 14). Kʼianga nitjosonlee chjota jebi jéni Jeobá xi tinitjosonlee. Kataʼyala jméni xi koa̱n sʼiaan nga si̱tjosonlee je chjota xi xá títsjoále je Jeobá ninga sakʼoa ñʼai maná nga nitjosoán jmeni xi tsoná.

TITJOSONLAI XIJCHÁLI

4. Ánni nga tjínni xti xi tsín sítjosonle je xijchále.

4 Nkjín xti xi tsín sítjosonle je xijchále (2 Tim. 3:​1, 2). Kuinga kʼoasʼínni je xti nga̱ jmeni xi tso je xi xijchá ma sakʼoani tsín sítjoson. Kʼoati tjínkʼa xti xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín timachjénni ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoále xijchále kʼoa nga tobʼéchjoayejele. A sakʼoa kʼoasatío tokon xi sʼa xtio. Tjínkʼa xi ñʼai male nga sítjoson je kjoatéxoma xi tsjoá je Jeobá xi tso: “Titjosonlao xijcháno nga tiyokao Nainá. Jébi xi nda tjín” (Efes. 6:1). Jmé xi koasenkaoli nga si̱tjosuin kjoatéxoma jebi.

5. Tojo tso Lucas 2:​46-52, ánni nga jeni Jesús xi ngisa nda choa̱ bʼéjnale je xi sʼa xti josʼin sitjosonle je xijchále.

5 Jé Jesús xi ngisa nda choa̱ bʼéjnale je xi sʼa xti (1 Ped. 2:​21-24). Ningalani chjotatsje koan Jesús, je xijchále chjotajée koan. Tonga je Jesús tsabexkón xijchále ninga sakʼoa tsín nda kisʼin kʼoa ninga sakʼoa tsín koanjinle jmeni xi kisʼin je Jesús (Éx. 20:12). Kataʼyala jokoan kʼianga 12 nóle (tʼexkiai Lucas 2:​46-52). c Je Jesús yaa kikao xijchále ya Jerusalén nga ki je sʼuí xi xki̱ nó bitjo. Kʼianga jetjíonroani, je José kao María alikui tsabe tsa tsín ya tjenkao je Jesús. Je José kao María tjínnejinle nga nda kisikuinda tsakai Jesús kao xtindsʼe̱ xi ngikʼa. Kʼianga jekoansjaile jñani tíjna, i kitsole: “Ánni nga kʼoakinikaosíninajin”. Je María kʼoakitsole nga nʼio kisikjáojin nga tsabe nga tsín ya tjenkao. Ninga kʼoalani tsakʼinle je Jesús alikui jokitso, tosaa tsakakóle kjoaxkóntokon je xijchále kʼoa tosi tonda kisitjosonle.

6, 7. Jmé xi kuinyakao je xi sʼa xti nga sitjosonle je xijchále.

6 Tsa sʼa xti, a sakʼoa ñʼai mali nga nitjosonlai xijcháli. Tsa sakʼoa tsín nda sʼín kʼoa tsa tsín majinle jotjín tokuin. Jmé xi koa̱n sʼiain. Xi títjon, kui kuenta tʼiain jósʼe kon je Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga nda sʼe kon je Niná kʼianga sítjosonle xijchále je ʼndíxti (Col. 3:20). Je Jeobá be nga sakʼoa tsín majinle xijcháli jotjín tokuin kʼoa tsa sakʼoa síkʼatone choa̱le jmeni xi tsoli. Ninga kʼoalani, tsa tosi tonda si̱tjosonlai xijcháli nda sʼe̱ kon je Jeobá.

7 Xi majaoni, kuenta tʼiain josatío kon je xijcháli. Kʼianga nitjosonlai nda satío kon kʼoa tsjoa male (Prov. 23:​22-25). Kʼoa ngisaa nda biyo. Jngo ndsʼee xi Alexandre ʼmi xi Bélgica tsʼe, itso: “Kʼianga kisitjosonle xijchána ngisaa nda tsakiyuijin kʼoa ngisaa tsjoa kisatio tokuinjin”. d Xi majanni, tsa si̱tjosuin ndʼaibi, koasenkaoli nichxin xi sʼa nroa. Je Paulo, xi Brasil tsʼe, itso: “Kʼianga sitjosonle xijchána kʼoati tíbasenkaona nga sitjosonle Jeobá kao je xi xá tjínle”. Je Énle Niná kʼoatsoná ánni nga ndatjínni nga nitjosonlee je xijcháná. Itso: “Jméni nga nda kuijnasíni, kʼoa tse koa̱nsínili i̱ sonʼnde” (Efes. 6:​2, 3).

8. Ánni nga sítjosonnile xti je xijchále.

8 Kʼoatso je xti nga ndasʼin bichómani kʼianga sítjosonle je xijchále. Je Luiza, xi kʼoati Brasil tsʼe, kʼoatso nga tsín koanjinle tsakai ánni nga tsín kitsjoaʼndenile xijchále nga jngo teléfono sʼe̱jnale. Nga̱ je xti xi kʼoati tjín nóle jotjín nóle je, jetjínle teléfono. Tonga skanni koanjinle nga kui xi mele je xijchále nga sikuinda. Itso: “Sʼaani majinna ndʼaibi nga tsín jme xi bʼéchjoana je xijchána, nga tosa basenkaona jmeni xi tsona”. Jngo tichjaa xi Estados Unidos tsʼe xi Elizabeth ʼmi sakʼoa ñʼai male nga sítjoson. Itso: “Kʼianga tsín majinna ánni nga kʼoatítsonina je xijchána, kui sikjaʼaitsjen josʼin sa jetsakasenkaona jmeni xi kitsona”. Je Monica, xi Armenia tsʼe, kʼoatso nga ngisa ndasʼin bichómani kʼianga sítjosonle je xijchále.

SI̱TJOSONLEE JE CHJOTA XI XÁ TJÍNLE

9. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa chjota tʼatsʼe kjoatéxoma xi bʼasje je chjotaxá.

9 Je chjota majinle nga machjénná chjotaxá kʼoa nga tjínnele sitjoson kʼa je kjoatéxoma xi bʼasje (Rom. 13:1). Tonga kʼianga tsín sasénle jmeni xi tso je chjotaxá alikui sítjoson. Jolani nga bʼechjíntjé jmeni xi tjínná. Kʼianga kichjonangile jebi je chjota xi tjín ya naxinandá xi tíjna Europa, tjínkʼa xi kʼoakitso nga tsín machjén nga kʼoéchjíntjé tsa tsʼato kʼoakji síkʼéchjíná je gobierno jokji tjínnele kʼoéchjiá. Kuinga tsín bʼéchjíntjaiyejeni je tsojmi xi tjínle je chjota xi ya tsʼe.

Jmé xi bakóyaná nga kisitjoson je José kao María (Chótsenlai párrafo 10-12) g

10. Ánni nga nitjosonñá kjoatéxoma ninga tsín sasén sakʼoaná.

10 Je Biblia kʼoatso nga je chjotaxá kjoañʼai síkjaʼá je chjota, jé Na̱i kjinentsja kʼoa jeme ni̱kjeson (Sal. 110:​5, 6; Ecl. 8:9; Luc. 4:​5, 6). Kʼoati tso nga kontra tíbʼejnale josʼin tjínndajinle Niná je xi tsín sítjosonle je chjotaxá. Ndʼaibi, je Jeobá títsjoáʼndee nga katasʼe je chjotaxá ánni nga katasʼesíni kjoatéxoma, kʼoa kui xi mele nga jchaxkoán. Kuinga machjénni nga kʼoéchjíntjé je tsojmi xi tjínná, nga jchaxkoán xi xá tjínle kʼoa nga si̱tjosonlee (Rom. 13:​1-7). Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjen sakʼoa nga tsín skénndiaaná nga si̱tjosoán jngo kjoatéxoma, tsa tsín kixi tíjna kʼoa ngisaa tsa tao̱n sijéná je chjotaxá. Tonga ñá, jé Jeobá nitjosonlee kʼoa kʼoatsoná nga si̱tjosonlee je chjotaxá. Tokʼiaa nga tsín si̱tjosonlee tsakui kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi kontra tíjnale je kjoatéxomale Niná (Hech. 5:29).

11, 12. Tojo tso Lucas 2:​1-6, jókisʼin je José kao María nga kisitjoson je kjoatéxoma xi ñʼai koanle, kʼoa jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

11 Koaan chjénngilee jokisʼin je José kao María. Kisitjosonle chjotaxá ninga ñʼai koanle (tʼexkiai Lucas 2:​1-6). e Tobʼelañá, kʼianga jeñajanle sá nga yʼa ʼndí je María, je Augusto César xi tíbatéxoma nga kʼia, kʼoakitso nga jngo censo tjoé. Nga kisitjoson je José kao María yaa Belén ki. Jngo siento basenla kilómetro kjin ki. Chʼao chon ndiaa josʼin ki kʼoa je María alikui choa ñʼai koanle. Tsakui nichxin kui kisikjáojin je María kao José tsa jme xi koa̱nle je ʼndíle. Kʼoa tsakui koankjáojinleje̱ tsa ya jtsín ya yandiaa. Je ʼndí xi yʼa je María jé xi Mesías koa̱n nga koa̱nskanni. Ningalani nkjín koya tjínni jmeni xi ñʼai koanle, kisitjoson je kjoatéxoma jebi.

12 Ningalani kisikjáojin je José kao María alikui kui tsakinyangini yaole nga tsín kisitjoson kjoatéxoma. Nga kisitjoson kisichikontʼain je Jeobá. Nda kicho je María ya Belén kʼoa nda kitsin je ʼndíle, kʼoa kʼoasʼin kitjoson je én xi tongini kinokjoa (Miq. 5:2).

13. Jósʼin binyakao je ndsʼee kʼianga nitjosonlee je chjotaxá.

13 Kʼianga nitjosonlee chjotaxá basenkaoná kʼoa kʼoati binyakao je ndsʼee xi kjaʼaí. Tobʼelañá, alikui kui kjoañʼai bʼainá jomatʼain je xi tsín sítjoson kjoatéxoma (Rom. 13:4). Kʼoa nga nitjosoán kʼoati ndasʼin bekonná je chjotaxá nga testigole Jeobá maa. Nichxin kjoan nkjín nóján kʼoakoan ya Nigeria. Kʼianga tjíojtín je ndsʼee sondado kicho, jé kichokásjai je chjota xi tsín bʼéchjíntjai tsojmi xi tjínle. Tonga je xi séntítjonle i kitsole: “Je testigole Jeobá alikui ya fijinle je chjota xi tsín sasénle nga bʼéchjíntjai je tsojmi xi tjínle”. Kʼianga nitjosoán je kjoatéxoma nda bʼaxki̱ je naxinandále Jeobá, kʼoa tikui binyakao sakʼoani je ndsʼee xi kjaʼaí (Mat. 5:16).

14. Jmé xi tsakasenkao jngo tichjaa kʼianga kisitjosonle je chjotaxá.

14 Sakʼoa ñʼai maná nga nitjosonlee je chjotaxá. Jngo tichjaa xi Estados Unidos tsʼe, xi Joanna ʼmi, itso: “Nʼio ñʼai koanna nga kisitjosonle je chjotaxá nga̱ tsee kjoa jaʼatojin xíngia xi totʼatsʼe je chjotaxá”. Jmé xi tsakasenkao je Joanna nga tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni. Xi títjon kisʼin kuinga tsín tikui tsakʼéxkiani jmeni xi faʼaitʼa ya redes sociales xi tʼatsʼe chjotaxá (Prov. 20:3). Xi majaoni, kʼoakitsole Jeobá nga katabasenkao nga je sinʼiotʼa ʼndele nga kui skóyale nga kjaʼaí chjotaxá koatexoma xi kʼoendajin kjoa (Sal. 9:​9, 10). Xi majanni, kui tsakʼéxkia xo̱n xi Énle Niná yʼangini xi kui tínchja̱ni nga tsín ya nojiaan yaoná jmeni xi chon sonʼnde (Juan 17:16). Je Joanna kʼoatso nga ngisa ndatjín kon ndʼaibi kʼianga bexkón kʼoa nga sítjosonle je chjotaxá.

SI̱TJOSOÁN JOTSONÁ JE NAXINANDÁLE NINÁ

15. Ánni nga sakʼoa ñʼai maniná nga nitjosoán jotso je naxinandále Niná.

15 Je Jeobá kʼoatsoná nga si̱tjosonlee je xi bándiaaná ya jinjtín (Heb. 13:17). Chjotatsjee je Jesús, xi séntítjonná. Tonga alikui chjotatsje je xi títsjoáxále nga tjíobándiaaná i̱ Sonʼnde. Kuinga sakʼoa ñʼai maniná nga nitjosonlee. Ngisaa tsakui kʼoakuitsoná jmeni xi tsín mená kʼoasʼiaan. Kʼoakoan ñandia je pastro Pedro. Jngo ánkje kʼoakitsole nga katakjine je cho̱ xi jndí sʼin tsaʼyakon, tojo tso je kjoatéxomale Moisés. Ninga jan kʼa kʼoatsakʼinle Pedro alikui kiskine (Hech. 10:​9-16). Alikui koanjinle ánni nga kui kjoatéxoma tsakʼainile. Je Pedro ñʼai koanle nga kisitjosonle jngo ánkje. Jebi kui bakóyaná nga sakʼoa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosonlee xi kʼoati chjotajée joni ñá.

16. Jméni xi kisʼin je pastro Pablo ninga tsín kʼoatjín jmeni xi tsakʼinle (Hechos 21:​23, 24, 26).

16 Je pastro Pablo kisitjoson jme xi tsakʼinle ninga sakʼoa tsín koanjinle ánni nga kʼoatsakʼinnile. Je chjotale Cristo xi chjota judío kui kinrʼoé nga kʼoatjíotso chjota nga kui títsoya Pablo jmeni xi kontra tíjnale kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kʼoa nga tsín tíbexkón kjoatéxoma jebi (Hech. 21:21). Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ya Jerusalén kʼoakitsole Pablo nga katabakó nga tísítjoson je kjoatéxoma. Kʼoa kʼoatsakʼinle nga ya koai ya yo̱ngo̱ kʼoa nga ño chjota koaikao xi skoe̱ nga sitsje yaole tojo tso je kjoatéxomale Moisés. Je Pablo be nga tsín titjínnenile kui kjoatéxoma sitjoson kʼoa nga tsín jme xi chʼaotjín kʼoatísʼín. Ninga kʼoalani, tokjoan kisitjoson jmeni xi tsakʼinle. Itso je Biblia: “Kʼia Pablo kiskoé chjotabe. Xi koannyaonni kisitsje yaole nga je” (tʼexkiai Hechos 21:​23, 24, 26). f Nga kisitjoson je Pablo jtín sʼin tsakatio je chjotale Cristo (Rom. 14:​19, 21).

17. Jmé xi bakóyaná jokoan je Stephanie.

17 Jngo tichjaa xi Stephanie ʼmi ñʼai koanle nga kisitjoson jmeni xi kitso je sucursal. Je tichjaa kao xʼinle yaa tjíotsjoánganʼio tsakai jngo jtín jñani kjaʼaí én nokjoa kʼoa nʼio tsjoa tjío kon nga ya tjíotsjoánganʼio. Je sucursal kʼoakitso nga tsín tisʼe̱jnani jtín jebi. Kʼoa je ndsʼee jebi kao chjoónle kʼoatsakʼinle nga ya katafi je jtín jñani kui én nokjoa je én xi nchja̱. Je Stephanie kʼoakitso jokisʼe kon. Itso: “Ba kisʼe tokoan kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa machjénle nganʼio je jtín jñani kjaʼaí én nokjoa tikʼoajinni je jtín jñani kui én nokjoa je én xi nokjoaijin”. Ninga kʼoalani, kisitjoson jotsakʼinle kʼoa itso: “Nga ki nichxin koanjinna nga ndani tjín jmeni xi kisʼin je ndsʼee. Ya jtín jñani tsangínjin nkjín xi toje tjíokotʼaya Énle Niná kʼoa jin tsakinyakoaijin. Kʼoati an tixinyale Biblia jngo tichjaa xi tsín tifini kjoajtín tsakai. Kʼoa kʼoati ngisa maʼana ndʼaibi nga kotʼaya nga toʼan”. Kʼoa itsosa: “Ndatjín tokoan nga tisitjosoan jotsakʼinnajin”.

18. Jósʼin basenkaoná nga nitjosoán.

18 Koaan si̱tjosoán ngatsʼiaa. Je Jesús kisitjoson ngantsjai ninga kʼia nga kjoa jaʼatojin (Heb. 5:8). Kʼianga kjoa bitjatojiaan sakʼoa kui xi basenkaoná nga nitjosoán. Kataʼyala jokoan nga tokʼia kitsʼia je chʼin COVID-19. Kʼoatsakʼinná nga tsín tiya kuiyojtínñá ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa nga tsín tikoa̱n kʼuínyasonñá nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia. Ñʼai koanná nga kinitjosoán, tonga ndasʼin kichomani nga kʼoakinʼia. Jtín sʼin tsakiyoaa kʼoa tsjoa kisʼe kon je Jeobá. Ndʼaibi ngisaa tiyondaa nga si̱tjosoán tojmeni xi kʼuínná kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Kuinje̱ngilee yaoná tsa si̱tjosoán jmeni xi kʼuínná (Job 36:11).

19. Ánni nga menili si̱tjosuin.

19 Tojosʼin kaʼyaa nʼio ndasʼin bichómani nga nitjosoán. Tonga kuinga nitjosonnilee Jeobá nga tsjoachaa kʼoa nga tsjoa katasʼe kon (1 Juan 5:3). Alikui kʼoakoa̱nná nga kʼoaingajaonilee josʼin basenkaoná (Sal. 116:12). Tonga koaan si̱tjosonlee je Jeobá kao chjota xi xá bánele. Nga nitjosoán kʼoasʼin bakoñá nga chjine maa, kʼoa nga chjine maa fayatsjoañá je ni̱ma̱le Jeobá (Prov. 27:11).

KJOAJNDA 89 Machikontʼain je xi nrʼoé kʼoa xi sítjoson

a Kʼianga chjotajée maa sakʼoa ñʼai maná nga nitjosoán jmeni xi ʼminá ninga ʼyaa nga tiʼndele je xi kʼoatítsoná nga kʼoakuitso. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayá nga nda bichómani nga nitjosonlee je xijcháná, chjotaxá kʼoa kao je xi bándiaa ya jinjtín.

b Santiago 3:17: “Tonga je kjoaʼisentakon xi ngʼá nroani, títjonkjoanla tsje, kʼia tojbi, indajin, ndʼé, tse kjoamatakon xi tjínle, nda xále, likui besin, likui ndiso”.

c Lucas 2:​46-52: “Kʼoa xi koan jan nichxin koansjaile ya yo̱ngo̱ nga tíjnajinle chjota xi bakóya kjoatéxoma, tínrʼoéle, kʼoa tíbinangile. 47 Ngatsʼi xi kinrʼoéle tokoanxkónle kjoafaʼaitsjenle josʼin nga kinchja̱. 48 Kʼia nga xijchále tsabe, tokoanxkónle, kʼoa na̱le kitsole: Ji, ʼndí, ánni nga kʼoakinikaosíninajin. Koeni nʼaili kʼoa an tibijnyisjailaijin kao kjoaba. 49 Kʼia je kitsole: Jménibe. Ánni nga an bijnyisjaisínináo. A tsínlaná tjínjinno nga machjénna nga koatejna ndʼiale Nʼaina. 50 Tonga je xijchále likui koanchoyale je én xi Jesús tsakjákao. 51 Jesús jaʼaijenkao José kao María, kʼoa jaʼai ya Nazaret. Kisitjosonle. Je na̱le tsakʼéjinkon ni̱ma̱le ngayije je kjoabi. 52 Kʼoa Jesús kjimajchákao kjoankjíntakon, kjimajchínga, tísʼesale kjoanda xi tʼatsʼe Niná, kʼoa xi tʼatsʼe chjota”.

d Je xi faʼaitʼa ya jw.org ya jñani “¿Cómo puedo hablar con mis padres sobre las reglas que me ponen?” tso, yaa tsjoáli kjoafaʼaitsjen josʼin chja̱kaonajmí je xijcháli kʼianga kui kʼoatsoli jmeni xi ñʼai koa̱nli nga si̱tjosuin.

e Lucas 2:​1-6: “Kʼoakoan kui nichxin jebe nga Augusto César tsakatéxoma nga katjaʼa sʼetʼa xo̱n jaʼaínle ngatsʼi chjota xi tjío ngakijnda. 2 Je padron títjonbi jitjo kʼia nga Cirenio tíjna gobernador ya ʼnde Siria. 3 Kʼoa ngatsʼi fikáya xo̱n yaole nga jngójngó naxinandále jña bʼakaole. 4 Kʼoati kimini José ya Galilea, ya naxinandá Nazaret, ki ya Judea ya naxinandále David xi Belén ʼmi, kui nga tsʼe ndʼiale kao ntje̱le David. 5 Ki káya xo̱n yaole. Kʼoati ki María chjoónle xi tjínʼiokaole kjoa kao je, je xi jeyʼa ʼndí. 6 Kʼoa koanle kʼia nga tjío yabe, jicho nichxin nga jtsín ʼndíle”.

f Hechos 21:​23, 24, 26: “Kʼoala tʼiainʼni, jo tiʼmilaijin. Ño mani chjota xi tjíojinnajin xi kitsjoale tsʼoa Niná. 24 Tʼinkoai jebi, titsjai yaoli kao je. Kʼoa tʼechjí xi tʼatsʼe, jméni nga kʼoeejonsíni ntsja̱jko̱. Kʼoasʼin katabe ngatsʼi nga tsín tsa kjoakixi jñale xi kinrʼoé tʼatsi, nga kʼoati ji kʼoasʼin ʼmikoai yaoli nga nitjosuin je kjoatéxoma. 26 Kʼia Pablo kiskoé chjotabe. Xi koannyaonni kisitsje yaole nga je. Jaʼasʼen yo̱ngo̱ nga kʼoakuitso jo tjín nichxin koa̱ntsjeni, saʼnda tsjoátʼa kjoatjao xi tʼatsʼe nga jngójngó”.

g XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je José kao María kisitjoson jokitsole chjotaxá kʼoa ki saʼnda Belén nga kikáyaxo̱n yaole. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati nitjosoán jotsoná chjotaxá tʼatsʼe josʼin nixákoaa carro, bʼechjíntjaiñá jmeni xi tjínná kʼoa nitjosonñá jotsoná chjotaxá josʼin si̱kuindaa yaoná nga tsín chʼin ska̱tʼaná.