Ir al contenido

Ir al índice

Tjínkʼa xi kjonangi

Tjínkʼa xi kjonangi

Kʼianga tsakʼema chjota israelita ya ʼndekixí maná tsakjen kʼoa toyoo kiskine, a kiskinesa xi kjaʼaí tsojmi.

Xi 40 nó tsakʼema chjota israelita ya ʼndekixí maná tsakjen (Éx. 16:35). Kʼoati jao kʼa tjínni nga toyoo kitsjoale Jeobá (Éx. 16:​12, 13; Núm. 11:31). Tonga kʼoati kiskine tsojmi xi kjaʼaí ninga tochoa kisokole.

Tobʼelañá, sakʼoa ya tsakándiaale Jeobá jñani koan kisikjáya kʼoa kisokole nandá kao tsojmi xi kiskine (Núm. 10:33). Ñandia nga ya kicho ya ʼnde jñani Elim tsakʼin, ʼnde jebi 12 jnró kjio kʼoa 70 yáxka̱jén nya. Tsakui nichxin kui yáxka̱jén xi to bale (Éx. 15:27). Je libro xi Plants of the Bible ʼmi kʼoatsonga je yáxka̱jén xi kisʼe ya ʼndekixí koaan kichine to xi tsakale, kʼoa nkjín chjota xi kui batiokonni je to xi bale yá jebi nga̱ sʼele siti̱ kʼoa maa ya bationgʼiánngi.

Tsakui nichxin kʼoati ya tsakatio choatse je chjota israelita ya konga xi tíjna jñani Farán ʼmi ndʼaibi. a Tojo tso je libro Discovering the World of the Bible, konga jebi 130 kilómetro ndo. Kui ʼnde jebi xi ngisasa nʼio ʼyale ya Sinaí nga nʼio ndo kʼoa nga xkoén chon. Itsosa libro jebi: “ʼNde jebi, 45 kilómetro kjin tíjnale ya jnró xi kijna ya Farán kʼoa nʼio nkjín yáxka̱jén kji. ʼNde jebi me aon kilómetro ndo kʼoa 610 metro kjin kijnale ndáchikon. Kui ʼnde jebi xi nʼiosa naskánachon ya Sinaí. Saʼnda nichxin kjoatse, nʼio nkjín chjota bichó nga kui yáxka̱jén xi to bale tjín”.

Yáxka̱jén xi to bale xi kisʼe ya Farán

Kʼianga kitjoni Egipto je chjota israelita, tsakʼa skoa̱n arina, xjoa̱ xi kisindáya naʼyo̱ kʼoa tsakui nichxin tsakʼa siti̱ kʼoa tsa jmesa tsojmi xi ma chine. Tonga totjíchoajin nichxin koanle tsojmi xi tsakʼa. Kʼoati nʼio nkjín nra̱ja̱ kao barré kikao (Éx. 12:​34-39). Tonga nga ya ʼndekixí tsakʼetsoma, nkjínjin cho̱ xi kikao kʼien. Kʼoajinti kiskine kʼa cho̱ xi tjenkao kʼoa kitsjoatʼajin kʼale Jeobá, saʼnda kitsjoatʼajin kʼale niná ndiso (Hech. 7:​39-43). b Ninga kʼoalani koan, kʼoati kisʼele nra̱ja̱ kao barré, kuinga ʼyañá jebi, nga̱ i kitsole Jeobá nga xíjin koan je chjota israelita: “Je xtino cho̱ skóʼnda xi 40 nó kuitsomao ya ʼndekixí” (Núm. 14:33). Tsakui nichxin kisʼele ndáchiki xi tsakʼi kʼoa yao xi kiskine tonga tsínjin koansonnile nga jan millón koanni xi tsakjen xi 40 nó. c

Jókoanni kisokole je nandá xi kisikʼi cho̱ntjele kʼoa kao tsojmi xi kisikjine. d Tsakui nichxin ngisa tse jtsí tsakʼa nga kʼia kʼoa kisʼejin jñá ya ʼndekixí. Ya jñani “Arabia” tso xi fa’ait’a je libro Perspicacia para comprender las Escrituras, kʼoatso nga jela 3,500 nó tjínle nga ngisa kisʼe nandá ya Arabia tikʼoajinni ndʼai. Kʼoa itsosa: “Nga nʼio nkjín nga̱jao̱ tjín ndʼaibi, nandá kixinya ngasʼa. Kui xi tsonile nga nʼio nda tsakʼa jtsí kʼoa nga saʼnda kisʼe xo̱ngá”. Ninga kʼoalani, ya ʼnde jebi nʼio xkón koanchon (Deut. 8:​14-16). Kʼiatsa tsínlani tsakʼéjna kjoaxkón Jeobá nga nandá kitsjoale, kʼienjin chjota israelita kao cho̱ntjele (Éx. 15:​22-25; 17:​1-6; Núm. 20:​2, 11).

Je Moisés kʼoakitsole chjota israelita nga maná kisichjén Jeobá nga kisikjén, nga̱ kʼoasʼin skoe̱ni nga tsín tsa to nioxtila xi koatiokonni je chjota, nga kʼoati machjénle je én xi nchja̱ Jeobá (Deut. 8:3).

a Chótʼai je revista La Atalaya xi tsʼe 1 de mayo de 1992, página 24 kao 25.

b Je Biblia kʼoatso nga jao kʼa tjínni nga cho̱ kitsjoatʼale Jeobá je chjota israelita ya ʼndekixí. Nga títjon, kʼiaa nga naʼmi kixinyanda kʼoa xi koanjaokʼani, kʼiaa nga kisʼejna je sʼuí Paxko. Kʼoa kʼiaa kʼoakoan jebi nga tokʼia ñanó nga kitjoni ya Egipto nga nó 1512 nga kjesa chʼajin nó (Lev. 8:​14–9:24; Núm. 9:​1-5).

c Kʼianga to jetífikjetʼa xi 40 nó tsakʼetsoma ya ʼndekixí, kʼianga ki kjoajchán je chjota israelita jé kiskoé cho̱ xi tjínle je chjota xi kao kiskan (Núm. 31:​32-34). Ninga kʼoalani, tojo maná tsakjen josaʼnda nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Jos. 5:​10-12).

d Alikui jña kʼoatso tsa maná tsakjen je cho̱ntje xi kisʼele chjota israelita, nga̱ je Jeobá kʼoakitsole nga tokʼoakjoantjín maná katabʼéxkó jotjín ski̱ne nga jngó jngó (Éx. 16:​15, 16).