Ir al contenido

Ir al índice

“Ali bichonjenjin ndsai”

“Ali bichonjenjin ndsai”

“Ali bichonjenjin ndsai” (SOFONÍAS 3:16).

KJOAJNDA 54, 32

1, 2. 1) Jméni xi nʼio nkjín chjota bʼetʼale, kʼoa jméni xi koa̱n nga jekoai nichxin. 2) Jméni xi tsoná ya Isaías 41:10, 13.

JNGO tichjaa xi precursora sʼin tísíxá kʼoa xi chjotajchínga sʼin tíjna je xʼinle, itso: “Ningalani nda tisixále Niná, jenkjín nó nga nʼio sikjáojian. Alikui sʼefe, chʼin bʼétʼa sakʼoana kʼoa sakʼoaa tsín nda sikoa xi kjaʼaí. Sakʼoaa nʼio sikinroajen tokoan”.

2 A majinná jotjín kon je tichjaa. Nga je Na̱i kjinentsja sonʼnde, tse kjoa bitjatojiaan. Je kjoanikjaojin yaa mangóson joni jngo karro xi sʼejnajinnʼio ndási kʼoa tsín tima bitjojinni, kʼoati síkaoná ñá je kjoanikjaojin nga síkinroajen tokoán (Proverbios 12:25). Jméni xosíkaoná nga nʼio nikjáojiaan. Tsakui nichxin xíngiaa kamʼe kʼoa nʼio ba tjín tokoán. Tsakui nichxin nʼio tíbʼetʼaná je chʼin kʼoa tsa chjota tjíofitje̱nngikená. Kʼoa tsakui nichxinje̱ nʼio ñʼai kjimaná nga tibijnyiʼá je familianá. Tsa nʼio si̱kjáojiaan, nga jekoai nichxin chan kjuinroajen nganʼioná kʼoa likui titsjoa sʼe̱ni tokoán. Tonga je Biblia kʼoatso nga je Jeobá tíjnandaa nga basenkaoná (tʼexkiai Isaías 41:10, 13). *

3, 4. 1) Jméni xi nchja̱ni je Biblia kʼianga ndsaa síkʼaxki̱. 2) Jméni xosikaoná nga kjuinroajenni tokoán.

3 Je Biblia sakʼoaa kui síchjén jmeni xi tjínle yaoná nga tsoya jokjoan kʼoa josʼín jngo chjota. Tobʼelañá, siento kʼa nga kui ndsaa síkʼaxki̱. Kʼianga kʼoatso je Biblia nga nitaja ntsja jngo chjota, sakʼoaa kui xotsole nga ninʼiojin kʼoa bʼainganʼiole kʼianga jme xi sʼin (1 Samuel 23:16; Esdras 1:6). Kʼoati kui xotsole nga kui síkjaʼaitsjen xi ndatjín jngo chjota kʼoa nga tjínle kjoachoya.

4 Kʼoa nga kʼoatso je Biblia nga mʼaonjen ntsja jngo chjota, kui xotsole nga síkʼajen kon kʼoa nga tsínle kjoachoya (2 Crónicas 15:7; Hebreos 12:12). Tsa nʼio tse estrés tjínná kʼoa tsa nʼio kijtaná, kʼoa tsa tsín tinʼio miyoná mani je Jeobá, kui xosikaoná nga kjuinroajenni tokoán. Jméni xi sinʼiojinná kʼoa xi koasenkaoná nga ska̱ná kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokoán.

“JE NTSJA JEOBÁ ALI TSA KOTOJIN KJI NGA TSÍN KʼOASJENTJAINI”

5. 1) Kʼianga kjoa tjínná, jósʼe tokoán, tonga jméni xi koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan. 2) Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.

5 (Tʼexkiai Sofonías 3:16, 17). * Kʼianga kjoa tjínná alikui koa̱n nga kuijkónlee kʼoa nga si̱kʼajenlee tokoán. Si̱kjaʼaitsjeen nga Nʼainá mani je Jeobá kʼoa nga nʼio tsjoakená. Je Jeobá kui xi mele nga je si̱kʼamiaa kjoanikjaojin xi tjínná (1 Pedro 5:7). Kʼoa kʼoasʼin sikuindaná josʼin kisikuinda je chjota israelita. Je Biblia itso: “Je ntsja Jeobá ali tsa kotojin kji nga tsín kʼoasjentjaini” (Isaías 59:1). I̱ kjoaʼmiya jebi, jan choa̱ xi faʼaitʼa Biblia jchaa. Kui kuitsoyaná nga je Jeobá mele kʼoa koaanle nga sinʼiojin je choʼndale ninga kjoa tjínle, ánni nga kui kʼoasʼinsíni jmeni xi mele Jeobá. Kʼoati jchaa jósʼin tsjoánganʼioná tsanda ñá jmeni xi kisʼin je choʼndale Niná.

6, 7. Jméni xi bakóyaná josʼin kinjele kjoajchán je chjota israelita nga kiskan kao chjota amalequita.

6 Nga to chriankʼia kitjoni ya Egipto je chjota israelita, jé kichone je chjota amalequita. Je Moisés kʼoakitsole je Josué nga je katabándiaale je chjota israelita nga koaikján kao chjota amalequita. Xijekoan, je Moisés yaa ki jñani tíjna jngo nindo kao Aarón kʼoa kao Hur. Yaa kiskotsennile josʼin kiskan. A kuinga ya kini nga kitsokjon. Mai.

7 Je Moisés jebe jmeni xi sʼin nga katanjele je chjota israelita. Kiskoéni nga jao ntsja je yánise xi yʼa xi je Niná kitsjoale, kʼoa kiskomingʼa. Nga tjenmingʼale, je Jeobá tsakasenkao je chjota israelita nga kinjele. Tonga nga bijtale je Moisés kʼoa nga mʼaonjen je yá, jé chjotakontrale síkinje. Kuinga je Aarón kao Hur tsakinyakaoni je Moisés. Je Biblia kʼoatso nga kiskoé jngo la̱jao̱ kʼoa yaa kikaole Moisés nga tsakʼejnane. Kʼoa jé Aarón kao Hur tsakinyangi ntsja Moisés nga jngó jngó jngoa, kʼoa kʼoasʼin tsakinyangi ntsja saʼnda nga kiskantjai je Tsʼuí. Kʼoa jé chjota israelita kinjele kjoajchán xi totʼatsʼe nganʼiole Niná (Éxodo 17:8-13).

8. 1) Jméni xi kisʼin je rey Asá kʼianga kichone je chjota etíope ya Judá. 2) Jósʼin koa̱n chjénngilee je rey Asá.

8 Je Jeobá kʼoati kitsjoanganʼiole je naxinandále kʼianga nichxinle rey Asá. Nga kʼia, je rey Asá kao je chjota etíope xi Zérah tsakʼin kiskan. Chjota jebi jé xi nʼiosa nkjín chjotakjoajchán kisʼele xi bʼaxki̱ ya Biblia. Je chjotakjoajchánle jngo miyón mani, xi nʼio nda male kján. Jaoya kʼoakji mani jotjín mani je chjotakjoajchánle rey Asá. Jméni xi kisʼin je Asá. A kisikjáojin, a kisikʼajenle kon axo kitsokjon. Mai. Tokjoan jé Jeobá kisijéle nganʼio. Jngo chjota xi be tʼatsʼe kjoajchán kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ʼya xi sikinjele je chjotakjoajchánle Zérah. Tonga je Biblia kʼoatso nga “Niná koaanle ngayije kjoa” (Mateo 19:26). Je Niná kao nganʼiole kisikjesonni “je chjota etíope ngixko̱n Asá”. Je Asá ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le kisixále je Jeobá jokjitse tsakʼejna (2 Crónicas 14:8-13; 1 Reyes 15:14).

9. 1) Kʼianga kicho je Nehemías ya Jerusalén, jméni xi tsabe kʼoa jókisʼin. 2) Jókisʼin je Jeobá nga kinrʼoéle je kjoabʼetsʼoale Nehemías.

9 Kataʼyala xi tʼatsʼe Nehemías. Kʼianga kicho ya Jerusalén, kui tsabe nga je chjota xi xin naxinandále kʼoatjíotsole je chjota judío nga tsín tikatabʼéndayani je xjáo xi kjindai Jerusalén. Nga tsínle xjáo totíjnajinsén je naxinandá kʼoa je chjota judío jekisikinroajen kon. Jókisʼe kon je Nehemías. A kisikʼajenle kon. Mai. Je Nehemías jé Jeobá kisijéle nganʼio ngantsjai, tojo kisʼin je Moisés, Asá kao xi kjaʼaísa choʼndale Niná xi kixi kitʼale. Nga kʼia, je Nehemías tsakʼétsʼoale je Niná. Kʼoa je Jeobá kinrʼoéle je kjoabʼetsʼoale. Je Jeobá kisichjén nganʼiole nga kisinʼiojin je chjota judío (tʼexkiai Nehemías 1:10; * 2:20; * 6:9 *). Kʼoati sʼín je Jeobá nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, síchjén je nganʼiole nga sínʼiojinná.

JÉ JEOBÁ SINʼIOJINNÁ

10, 11. 1) Jméni xi sʼín je Na̱i kʼianga mele sikinroajen tokoán. 2) Jósʼin tsjoánganʼioná je Jeobá. 3) Tʼeyanajmí jósʼin tíbasenkaoli jmeni xi tsoyaná je Jeobá.

10 Je Na̱i alikuikʼia jyó kʼoéjna. Mele nga tsín tixále Niná kʼoasʼianñá kʼoa tosi tonda koanená énndiso kʼoa sichjén je chjotaxá kao chjotatítjonle relijión kʼoa kao xi yátsʼi̱n binyále Niná nga koatiochjoaná. Kui xi mele nga tsín tikʼuínyasonñá je Énle Niná. Tonga je Jeobá koaanle kʼoa mele nga koasenkaoná. Tsjoáná nganʼiotsjele nga sínʼiojinná (1 Crónicas 29:12). Tsa mená nga kuixkantʼakoaa je Na̱i kao jmeni xi chonle sonʼnde, nʼio chjíle nga si̱jélee Niná nganʼiotsjele (Salmo 18:39; 1 Corintios 10:13). Kʼoati tsjoánganʼioná je Jeobá kao Énle, kʼoa bʼailee kjoanda nga tsjoánganʼioná. Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi faʼaitʼa je xo̱n xi bitjo nga xki̱ sá, nʼio tse xi bakóyaná. Kʼoati si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tso Zacarías 8:9, 13 * (tʼexkiai). Én jebi kʼia kinokjoa nga tísʼendaya je yo̱ngo̱ xi kisʼejna ya Jerusalén. Tonga tojo tsjoánganʼioná saʼnda ndʼaibi.

11 Kʼianga tsjoánganʼioná je Jeobá kʼoati síchjén je kjoajtín xi satíoná, kjoajtíntse kao skuela xi satío. Jmeni xi ʼmiyaná basenkaoná nga nda nixálee Niná, nga nikjaʼaitsjeen jme xále Niná xi mená nga kuichotjenngiaa. Kʼoati basenkaoná nga nda nitjosoán je xá xi kjinená (Salmo 119:32). A nichjénñá jme xi tsjoáná je Jeobá kʼianga tsoyaná.

12. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.

12 Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá tsakasenkao je naxinandále nga kinjele kʼianga kiskan kao chjota amalequita kʼoa kao chjota etíope. Kʼoati kitsjoanganʼiole je Nehemías kao chjota judío nga tsakʼéndaya je xjáo xi kjindai Jerusalén. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, je Jeobá tsjoáná nganʼio nga tosi tonda koakoyasoán ninga kjoanikjaojin tjínná, ninga batiochjoa je chjota kʼoa ninga tsín mandosinle je Énle Niná (1 Pedro 5:10). Je Jeobá alikui kjoaʼaxinná je kjoa xi tjínná. Tsa mená chókjoajinná, jméni xi tjínnele sʼiaan. Tjínnele nyaon nyaon kʼoéxkiaa Biblia, kuiyondalee je kjoajtín xi satíoná kʼoa kjuian ngantsjai kʼianga satío nga xki̱ xomana, chótʼayá nga toñá je Énle Niná, chótʼayá kao familianá kʼoa si̱jélee nganʼio je Jeobá. Alikui kʼoaiʼndee nga tjín xi kʼoechjoaná nga kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná je Jeobá nga tsjoánganʼioná. Kʼiatsa jetsín tinanda kʼoatinʼiañá jmeni xi saje kanixkʼakiaa, si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná. Kʼoa jé nganʼiotsjele Jeobá koasenkaoná nga koa̱nmená kʼoasʼiaan jmeni xi tsoná (Filipenses 2:13). Kʼoa ñá, a koaan si̱nʼiojiaan xíngiaa.

KUINYAKOAA JE XI NGANʼIO MACHJÉNLE

13, 14. 1) Jméni xi kitsjoanganʼiole jngo ndsʼee kʼianga kʼien je chjoónle. 2) Jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoainganʼiolee xi kjaʼaí.

13 Miyón mani je ndsʼee jngo tjíjtsa Sonʼnde xi mandosinle tʼatsaan kʼoa xi tsjoánganʼioná. Je pastro Pablo i kitso: “Chjómitjaon ndsao xi tsín ma síkjan, kʼoa tʼainganʼiolao xkóno xi tsín timatinyani. Chjoʼaiʼndao ndiaa xi kixi xi tʼatsʼe ndso̱ko” (Hebreos 12:12, 13). Kui xi kitsonile je Pablo nga kʼoainganʼiolee xíngiaa. Kʼoakisʼin je chjotale Cristo xi títjon tsakatio, kitsjoanganʼiole xínkjín. Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kataʼyala je choa̱le jngo ndsʼee xi kʼien je chjoónle kʼoa xi kjaʼaísa kjoa jaʼatojin. I kitso: “Koanjinna nga tsín ñá chjoéjiaan jme kjoa kuitjátojiaan kʼoa nga tsín ñá kʼoakuixoán kʼiani kʼoakoaan kʼoa nikuijinla jokji tse kuitjátojinñá kjoa. Kʼianga bʼetsʼoaa kʼoa nga chotʼayá nga toñá yaa mangóson joni jngo chaleco xi basenkaoná nga tsín kangindá. Xi kʼoati basenkaona kuinga tsjoánganʼiona je ndsʼee. Xi ʼbe kuinga nʼio chjíle nga nda biyoaa xi kao Jeobá nga kjesa faʼainejinná je kjoa”.

Ngatsʼiaa koaan kʼoainganʼiolee xi kjaʼaí (Chótsenlai párrafo 14)

14 Je Aarón kao Hur kitsjoanganʼiole je Moisés kʼianga tsakinyangi ntsja nga kiskan je chjota israelita kao chjota amalequita. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá, koaan kjoásjailee josʼin kʼoainganʼiolee kʼoa kuinyakoaa xíngiaa. Tobʼelañá, koaan kʼoainganʼiolee je ndsʼee xi kjoa tjíofaʼatojin nga jejchínga, xi chʼin tjíobʼetʼale, xi xínkjín batiochjoa, xi toje tjío kʼoa tsa jeje̱ xi xínkjín kʼien. Kʼoati koa̱n kʼoainganʼiolee je xi sʼa xti, nga̱ kʼoati nʼio sʼenele nga kui kʼoasʼin xi chʼaotjín kʼoa tsakui kʼoaʼmile nga kui koaitjenngi jmeni xi tjín sonʼnde (1 Tesalonicenses 3:1-3; 5:11, 14). Kjoásjailee josʼin kuinyakoaa je xi kjaʼaí kʼianga tiyoaa ya Ndʼia jña chotʼayá, kʼianga tiʼmiyasoán, kʼianga ñatjen tibichaa kʼoa tsa teléfono kuinókjoaleeje̱.

15. Jósʼin binyakao je xíngiaa kʼianga nda tso én nokjoakoaa.

15 Kʼianga jekisikinjele je chjotakjoajchán etíope je Asá, je profeta Azarías i kitsole nga kisinʼiojin je kʼoa kao naxinandá: “Tajajin katamao kʼoa ali nikinroajenjion tokon, nga̱ tse kjoanda sʼe̱no tʼatsʼe xáno” (2 Crónicas 15:7). Nga kʼoasʼin kininʼiojin, je Asá nʼio nkjín koya jmeni xi kisikʼantjaiya josʼin tsabexkón Jeobá je naxinandá, kʼoasʼin tsabexkón josʼin mele Jeobá. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, kʼianga nda tso én nokjoakoaa xíngiaa, sínʼiojin kʼoa binyakao nga tosi tonda síxále je Jeobá (Proverbios 15:23). Kʼoa likui ni̱chajiaan nga kʼoati tsjoánganʼiole je ndsʼee kʼianga bʼé je énna ya jinjtín.

16. 1) Jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koaitjenngi je choa̱le Nehemías. 2) Tikʼaxki̱ jósʼin tjíobinyakao kʼali je ndsʼee.

16 Nga je Jeobá tsakasenkao, je Nehemías kao chjota judío kitjonganʼiole nga tsakʼéndaya je xjáo xi kjindai naxinandá Jerusalén. Kʼoa to 52 nichxin koanjngonile (Nehemías 2:18; 6:15, 16). Tonga je Nehemías likui tokiskotsen kʼianga tjíosíxá xi ngikʼa. Kʼoati kisixá tsanda je (Nehemías 5:16). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nkjín xi chjotajchínga sʼin tjío tjíofitjenngi je choa̱le Nehemías, nga tjíotsjoánganʼio nga tjíosʼenda Ndʼia jña chotʼayá, nga matsje kʼoa nga makuinda. Nga tsjoake je ndsʼe̱, je xi chjotajchínga sʼin tjío sínʼiojin je xi kjoa tjíofaʼatojin kʼianga fisíxatʼa kʼoa tsa ñatjen tsoyason (tʼexkiai Isaías 35:3, 4). *

“ALI BICHONJENJIN NDSAI”

17, 18. Jméni xi tsín jao sʼená kʼianga kjoa bitjatojiaan kʼoa tsa nʼio nikjáojiaan.

17 Nga ñatjen nixá kao ndsʼee kui xi basenkaoná nga jtín sʼin biyoaa kʼoa ngisasa mamiyoaa. Kʼoati basenkaoná nga choyalee je kjoanichikontʼain xi jeme kjoaʼaíkao je Chjotaxále Niná. Kʼianga bʼainganʼiolee xi kjaʼaí, binyakaoñá nga chókjoajinle je kjoa xi faʼatojin kʼoa nga sʼele kjoachoya. Nga kʼoanʼia, kʼoati tjonganʼioná tsanda ñá kʼoa kui nikjaʼaitsjeen je kjoanda xi sʼe̱ná nichxin xi nroaján.

18 Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan josʼin kisikuinda kʼoa kitsjoanganʼiole Jeobá je choʼndale xi kixi kitʼale nichxin kjoatse, ngisasa mataja kjoamakjainná. Kuinga tsín si̱kʼajennilee tokoán kʼiatsa kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsa nʼio si̱kjáojiaan. Tsa si̱jélee nganʼio je Jeobá, likui jao tjínná kʼianga tsjoánganʼioná kʼoa jeme kjoaʼaíkao kjoanichikontʼain je Chjotaxále i̱ Sonʼnde (Salmo 73:23, 24).

^ párr. 2 Isaías 41:10, 13: “Ali tsa nokjonjin, nga̱ an tijnakaole. Ali tsa nikjáojinjin, nga̱ anña Nináli. An tsjoanganʼiole, an koasenkaole. Kʼoa ñaki kao kjoatéxomakixina tsoanile. Nga̱ an Jeobá Nináli, an titsoanʼioa je ndsai ngakixi, an xi i̱ tixinle: Ali tsa nokjonjin, an koasenkaole”.

^ párr. 5 Sofonías 3:16, 17: “Nga kui nichxin i kʼuínle Jerusalén: Ali nokjonjin, Sión. Ali bichonjenjin ndsai. Je Jeobá Nináli yaa tíjnajinbasenli. Nʼio tjínle nganʼio, jé kʼoasjentjaili. Nʼio tsjoa sʼe̱le xi tʼatsi. Tojyó kʼoéjna nga koakoli kjoatsjoacha. Ñaki skíʼndáxá nga nʼio tsjoa sʼe̱le xi tʼatsi”.

^ párr. 9 Nehemías 1:10: “Choʼndali ma kʼoa naxinandáli ma, je xi kinikatíondái kao nganʼioli kʼoa kao nga nʼio taja je ndsai”.

^ párr. 9 Nehemías 2:20: “Tonga an i kixinle: Je Niná xi tsʼe ngʼajmi jé koasenkaonajin, kʼoa xi choʼndale maijin kuisótjenníjin kʼoa kʼoéndaníjin je xjáo; tonga jon tsínno ʼnde nga kʼoainganʼio, tsínno ʼnde nga jokuixón kʼoa alijme xi bʼakaono i̱ Jerusalén”.

^ párr. 9 Nehemías 6:9: “Nga̱ ngatsʼi chjota xokjoan tsakásjaile josʼin nga kuinyaxkónnajin, kitso: Sikinroajen kon, alikui tikʼoasʼinni xá jebi. Tonga, bʼetsʼoale, tinʼiojinnái”.

^ párr. 10 Zacarías 8:9, 13: “Kui jebi xi títso je Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán: Titajao ndsao, jon xi tinoʼyao jmeni xi tjíotso je profeta, je nichxin nga kisʼejna je xjáoja̱ma̱le niʼyale Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán, nga sʼe̱nda je yo̱ngo̱. Tojosʼin nga nʼio chʼaosʼin tsaʼyano ngixko̱n naxinandá, jon niʼyale Judá kao niʼyale Israel, kʼoasjentjaino kʼoa koa̱nchikontʼainño. Ali nokjonjion. Titajao ndsao”.

^ párr. 16 Isaías 35:3, 4: “Titajao ntsja xi tsínle nganʼio, kʼoa taja tikinyáo je xkó xi kjibʼatsé. I̱ tʼinlao je xi tjíosíkjáojin ya jinni̱ma̱le: Tajajin katamao. Ali nokjonjion. Koeni. Jé Nináno kjoaʼaísíjnda, jé Niná tsjoále chjíle je chjota. Kjoaʼaí kʼoa kʼoasjentjaino”.