Ir al contenido

Ir al índice

Tosi tonda kʼoénelee yaoná nga so̱koná kjoanichikontʼainle Jeobá

Tosi tonda kʼoénelee yaoná nga so̱koná kjoanichikontʼainle Jeobá

“Tsakixkanni kao Niná kʼoa kao chjota kʼoa chan kinikinjai” (GÉNESIS 32:28).

KJOAJNDA 23, 38

1, 2. Jméni xi bixkantʼakoaa xi choʼndale Jeobá maa.

NGATSʼIAA xi choʼndale Niná maa tichʼasjeñá nganʼio nga kixi timangíntʼalee je Niná, kinroatsʼiakjoanni je Abel saʼnda nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je pastro Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo xi chjota hebreo kitjenni nga tse kjoa jaʼatojin kʼoa nga tjíobʼénele yaole nga tjíosʼele kjoanichikontʼainle Jeobá (Hebreos 10:32-34). Je Pablo kui kisingósonkao jokji bʼenelee yaoná kao jokji tsakʼénele yaole je chjota xi kitokanacha, je xi boxeador koan kʼoa kao xi kiskan ngasʼa ya Grecia (Hebreos 12:1, 4). Ñá xi chjotale Cristo maa yaa mangósoán josʼín je chjota xi tokanacha, kui xi mená nga tjoéná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Tonga tjín jmeni xi koa̱nle kʼoechjoaná kʼoa kui xi mele nga si̱chaa je kjoatsjoa xi tjínná kao jmeni xi tsjoáná je Jeobá nichxin xi nroaján.

2 Je xi ngisa ñʼai maná nga bixkantʼakoaa, jé Na̱i kao sonʼndele (Efesios 6:12). Nʼio chjíle nga tsínkui sikinjená je kjoachjine xi tjín sonʼnde kʼoa jmeni xi chʼaotjín, jolani tsa kjoachajngi, je na̱jno̱, je xán kʼoa tsa droga. Kʼoati nganʼio machjén nga tsín si̱kinroajeen tokoán kʼoa nga kuixkantʼakoaa xi chʼaotjín (2 Corintios 10:3-6; Colosenses 3:5-9).

3. Jósʼin síkʼéjnandaná je Jeobá nga koa̱n kuixkantʼakoaa je Na̱i kao xi chʼaotjín.

3 A koaan si̱kinjelee kao je xi tibixkan. Koaan sikinjele, tonga ñʼai koa̱nná. Je Pablo kui kisingósonkao yaole jngo chjota xi boxeador ma kʼianga i̱ kitso: “Kʼoasʼin kjankoa, likui joni jngo xi tobʼé jinsén” (1 Corintios 9:26). Tjínnele kuixkantʼakoaa je Na̱i kao xi chʼaotjín, tojo sʼín jngo xi boxeador ma. Je Jeobá basenkaoná kʼoa síkʼéjnandaná nga si̱kinjelee. Jósʼin basenkaoná. Kao je Biblia, je xo̱n xi Énle Niná nroatʼa, je kjoajtín xi satíoná kao kjoajtíntsená. A tinichjénñá jmeni xi títsjoáná je Jeobá nga títsoyaná. Tsa tsín kʼoatinʼia, likuijin tibʼenelee yaoná nga tibixkantʼakoaa je Na̱i kao jmeni xi chʼaotjín. Yajin mangósoán josʼín je boxeador xi tobʼéjinsén.

4. Jméni xi tjínnele sʼiaan nga tsínkui sikinjená je xi chʼaotjín.

4 Tjínnele tjenyatokon kuiyoaa ngantsjai. Ánni. Nga̱ je xi tibixkantʼakoaa kʼiaa kʼoetʼaná kʼianga tsín ñá tjínjinná kʼoa tsa kʼianga tinikinroajeen tokoán. Je Biblia itso: “Ali jejin síkinjeli xi chʼao tjínbe, tonga tikinjelai xi chʼao tjín xi totʼatsʼe xi nda tjín” (Romanos 12:21). Kui xi tsonile nga koa̱n si̱kinjelee xi chʼaotjín kʼiatsa tosi tonda kuixkantʼakoaa. Tonga kʼiatsa tsín tjenyatokon kuiyoaa kʼoa tsa tsín tikʼoénenilee yaoná nga kʼoasʼiaan xi ndatjín, jejin sikinjená je Na̱i, sonʼndele kʼoa kao jmeni xi chʼaotjín. Kuinga tsín kʼoaiʼndesíñá nga kui sikinjená. Alikui si̱kʼajeen tokoán (1 Pedro 5:9).

5. 1) Kʼiatsa mená nga ndasʼin skoe̱konná je Jeobá, jméni xi tjínnele sʼiaan. 2) ʼYá tsʼe choa̱ xi bʼaxki̱ ya Biblia chótʼayajiaan.

5 Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee je xi chʼaotjín, tjínnele si̱kjaʼaitsjeen ánni nga tibixkanñá. Kuinga kʼoanʼiañá nga̱ mená nga ndasʼin skoe̱konná je Jeobá. Hebreos 11:6 itso: “Je xi faʼaikonle Niná, machjén nga koa̱nkjainle nga tíjna Niná, kʼoa nga Niná tsjoá chjíle je chjota xi nʼio básjai nga je”. Tojosʼin tiʼyaa, kʼiatsa mená nga sichikontʼainná je Jeobá, tjínnele nga kʼoénelee yaoná (Hechos 15:17). Je Biblia nʼio nkjín chjota síkʼaxki̱, xi xʼin kao xi yánchjín xi tsakʼénele yaole nga kʼoakisʼin xi ndatjín. Tobʼelañá, je Jacob, Raquel, José kao Pablo. Tse kjoa jaʼatojin ngatsʼi kʼoa kʼoati koanchjénle nga tjín xi kisinʼiojin. Tonga nga tsakʼénele yaole nga kui xi ndatjín kʼoakisʼin, je Niná kisichikontʼain. Jmeni xi kisʼin kui tsoyaná nga kʼoati sichikontʼainná je Jeobá kʼiatsa kʼoénelee yaoná nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan. Kataʼyala josʼin koa̱n chjénngilee je choʼndale Niná xi jekanikʼaxkiaa.

KʼIATSA SKA̱NÁ SICHIKONTʼAINNÁ JE JEOBÁ

6. Jméni xi tsakasenkao je Jacob nga kichokjoale kʼianga kiskan kao jngo ánkje (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

6 Je Jacob tsakʼénele yaole nga kixi koan ngantsjai. Ánni. Kuinga tsjoake koan je Jeobá kʼoa tsabechjí je kjoamiyo xi kisʼele kao je. Koankjainle nga sitjoson je Jeobá kʼianga kʼoakitsole nga sichikontʼain je ntje̱le (Génesis 28:3, 4). Kʼianga jeme 100 nóle je Jacob, kao jngo ánkje kiskan nga̱ kui xi koanmele nga sichikontʼain je Jeobá (tʼexkiai Génesis 32:28). * Ánni nga kichokjoanile nga kiskan kao jngo ánkje. Ali tsakuijin nga nʼio kisʼele nganʼio. Kuinga ñaki kʼoatsakʼé kon nga kjoanʼio so̱kole je kjoanichikontʼainle Jeobá. Kʼoa nga kʼoasʼin tsakʼénele yaole, je Jeobá kisichikontʼain. Kuinga Israel sʼin kitsjoajaʼaínnile, xi “Kao Niná Kiskan” sʼin tsoyanile. Kʼoa je Jeobá kisichikontʼain kʼoa ndasʼin tsabekon nga kʼoakisʼin. Kʼoati kui xi mená tsanda ñá.

7. 1) Jmé kjoani xi tse kjoaba tjenkao jaʼatojin je Raquel. 2) Jméni xi kisʼin kʼoa jmé kjoanichikontʼain tsakʼaile.

7 Je Raquel, xi chjoónle koanni je Jacob kʼoati nʼio koanmele nga skoe̱ jósʼin sitjoson je Jeobá jmeni xi kitsole je xʼinle. Tonga je Raquel likui kisʼele ʼndí, kʼoa nga kui nichxin nʼio tse kjoaʼaon tsakatiojin je yánchjín xi tsín kisʼele xti. Jméni xi kisʼin je Raquel. Tsínkʼia kisikʼajenle kon. Kjitʼaa tsakʼétsʼoale je Jeobá nga kisijéle nganʼio nga tsín kisikinroajen kon. Je Jeobá kinrʼoéle kʼoa nga jeki nichxin kui kjoanichikontʼain kitsjoale nga koan kisʼele xti. Kuinga kʼoakitsoni nga tsakʼénele yaole jokji kicho nganʼiole. Kʼoa xijekoan, kʼoakitso nga kisikinje (Génesis 30:8, 20-24).

8. 1) Jmé kjoa jaʼatojin je José. 2) Jméni xi tsoyaná je choa̱le José.

8 Nga nʼio kisʼele kjoamakjain je Jacob kao Raquel, alikui jao tjínná nga tsakasenkao je José, xi tile koanni, kʼianga kjoa jaʼatojin. Kʼianga 17 nóle je José, tsʼantjaiyaa josʼin tsakʼejna. Je xtindsʼe̱ José koanchi̱ni̱ke kʼoa kuinga jo choʼnda sʼin tsakaténani. Kʼoa xijekoan, je José nkjín nó nga ndoyá tsakʼejnaʼya ya Egipto ninga tsín jme jée tsakajngi (Génesis 37:23-28; 39:7-9, 20, 21). Tonga tsín kisikinroajen kon, ni tsakʼéngijtijin kon kʼoa alikui kisijndani jmeni xi koantʼain. Ánni. Nga̱ kui ngisa kuenta kisʼin je kjoamiyo xi kisʼele kao Jeobá (Levítico 19:18; Romanos 12:17-21). Je choa̱le José kui tsoyaná nga tsín si̱kinroajeen tokoán ninga tse kjoa kitjatojiaan nga sʼa koanjchíngaa kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín sʼe̱ndajin je kjoa xi tibitjatojiaan. Xi tsín jao sʼe tokoán kuinga sichikontʼainná je Jeobá kʼiatsa tosi tonda kʼoénelee yaoná nga kui kʼoasʼiaan xi ndatjín (tʼexkiai Génesis 39:23). *

9. Jósʼin chjénngilee je choa̱le Jacob, Raquel kao José.

9 Tsakui nichxin kʼoati nʼio ñʼai tjín kjoa tibitjatojiaan. Tsakui nichxin tsín kixi jmeni xi kjimatʼeen, tsa bʼasjenginá je chjota, tsa besinná kʼoa tsa jme xi tísíkaoná je xi maxinkonkená. Tonga tsín si̱kinroajeen tokoán. Si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi tsakasenkao je Jacob, Raquel kao José nga tosi tonda kao kjoatsjoa kisixále je Jeobá. Nʼio chjí tsabe je kjoamiyo xi kisʼele kao Jeobá, kʼoa nga kʼoakisʼin kitsjoale nganʼio kʼoa kisichikontʼain. Je choʼndale Niná jebi tosi tonda kiskantʼakao xi chʼaotjín kʼoa kʼoakisʼin jmeni xi kitsole Jeobá kʼianga tsakʼétsʼoale. Nga toje nichxin fetʼa tiyoaa, nʼio chjíle nga nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná tʼatsʼe kjoachoya xi tjínná. A tiyondañá nga kʼoénelee yaoná nga tjoéná kjoanichikontʼainle Jeobá.

KʼOÉNELEE YAONÁ NGA TJOÉNÁ JE KJOANICHIKONTʼAIN

10, 11. 1) Ánni nga tjínnenile kʼoénelee yaoná nga so̱koná kjoanichikontʼainle Jeobá. 2) Jméni xi koasenkaoná nga nda sʼiaan.

10 Ánni nga tjínnenile chʼa̱sjee nganʼio nga tjoéná kjoanichikontʼainle Niná. Nkjín koya tjínni anni. Tobʼelañá, nga chjotajée maa, tjínkʼa je chjotale Cristo xi kui kjántʼakao jmeni xi chʼaotjín símekon. Tjínkʼa xi síkʼajenle kon nga tsoyason, tjínkʼa xi chʼin tjíobʼetʼale kʼoa tsa kjoaba tjíobʼetʼale. Kʼoati tjínkʼa xi ñʼai male nga síchatʼale tsa ʼyani xi josíkao kʼoa tsa jotsole. Ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tinixálee je Jeobá, ngatsʼiñá nga tjín jmeni xi bixkantʼakoaa xi bʼéchjoaná nga nixálee je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá síchikontʼain je xi kixi fitʼale.

A tibʼenelee yaoná nga tjoéná je kjoanichikontʼainle Jeobá (Chótsenlai párrafo 10 kao 11)

11 Tsín choa ñʼai maná nga chjotale Cristo maa kʼoa nga kui kʼoanʼia xi ndatjín, ngisaa tsakui tibixkantʼakoaa je xi chʼaotjín mametokoán (Jeremías 17:9). Tsa kʼoakjimaa, si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná je nganʼiotsjele. Je kjoabʼetsʼoa kao nganʼiotsjele Jeobá kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼiaan xi ndatjín. Kʼoa je Niná sichikontʼainná. Si̱tjosoán jmeni xi ʼmilee je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee. Kʼoénelee yaoná nga chótʼayá je Biblia nga nyaon nyaon kʼoa chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá nga toñá kʼoa kao familianá (tʼexkiai Salmo 119:32). *

12, 13. Jméni xi tjíobinyakao je ndsʼee nga kjántʼakao xi chʼaotjín símekon.

12 Nkjín ndsʼee xi tjíosíkinjele xi chʼaotjín. Xi tjíobinyakao kui je Biblia, nganʼiotsjele Niná kʼoa kao je xo̱n xi Énle Niná faʼaitʼa. Jngo ti xi kui tsakʼéxkia je artículo xi “¿Cómo puede usted resistirse a los malos deseos?” ʼmi, xi jaʼaitʼa je ¡Despertad! xi tsʼe 8 de diciembre de 2003 i kitso: “Kui tikjantʼakoa je xi chʼaotjín sikjaʼaitsjen. Kʼianga tsakʼexkia je artículo xi kʼoatso nga nkjín je xi nʼio ñʼai male nga tsín chʼaotjín xi síkjaʼaitsjen, koanjinna nga tsín toʼan xi kui kjoa tjínna, nga kʼoati kui kjoa tjínle je ndsʼee jngo tjíjtsa Sonʼnde”. Xi kʼoati tsakasenkao ti jebi kui je artículo xi “¿Aprueba Dios los estilos de vida alternativos?” ʼmi, xi jaʼaitʼa je ¡Despertad! xi tsʼe 8 de octubre de 2003. Ya rebista jebi kʼoatso nga je kjoabixkan xi sʼele je ndsʼee kao xi chʼaotjín yaa mangóson joni “jngo naʼyá” xi sénsʼenjin yaole (2 Corintios 12:7). Tonga kʼoati koanjinle ti jebi nga je ndsʼee xi kui kjoa tjínle tosi tonda tjíobʼénele yaole nga tsje tjíofikao yaole kʼoa nga tsín síkinroajen kon. Je ti jebi itsosa: “Kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga koa̱n kixi koa̱n nga jngó jngó nichxin faʼato. Tsjoale kjoanda je Jeobá nga tísíchjén je naxinandále nga tíbasenkaona nga tíchókjoajinna nga nyaon nyaon”.

13 Ijngo tichjaa xi Estados Unidos tíjna itso: “Tsjoano kjoanda nga̱ ñaki kʼiakjoan nga choa̱le nikasáon jmeni xi machjénná. Nkjín kʼa nga kʼoaxian nga ñaki an kichjina je artículo xi faʼaitʼa rebista. Jenkjín nó nga kui tikjantʼakoa xi chʼaotjín, xi jtike je Jeobá. Sakʼoaa sikinroajen tokoan kʼoa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tosa likui tikʼoenenile yaona nga kui kʼoasʼian xi ndatjín. ʼBeña nga tjínle kjoamatokon je Jeobá kʼoa nga síchatʼaná, tonga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín bakinna nga tsjoánganʼiona nga̱ chʼaotjín xi simetokoan kʼoa nga̱ tsín jtike̱ ya jinni̱ma̱na. Kʼoa nʼio ñʼai kjimana. [...] Kʼianga jetsakʼexkia je kjoaʼmiya xi A ñaki tíjnanda ni̱ma̱li nga skoe̱ je Jeobá ʼmi, xi jaʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá marzo nó 2013, kʼiaa koanjin kjoaixina nga mele je Jeobá koasenkaona”.

14. 1) Jmé kjoani xi kʼoati jaʼatojin je Pablo. 2) Jméni xi sʼiaan nga si̱kinjelee xi chʼaotjín.

14 (Tʼexkiai Romanos 7:21-25). * Je Pablo tsabee nga tsín choa ñʼai maná nga bixkantʼakoaa je xi chʼaotjín kao jmeni xi ñʼai maná. Tonga je Pablo kʼoati koanjinle nga koa̱n sikinjele xi chʼaotjín kʼianga kʼoetsʼoale je Jeobá, nga sijéle nganʼio kʼoa nga sʼe̱le kjoamakjain tʼatsʼe kjoabʼechjíntjaile Jesús. Kʼoa ñá kʼoati koa̱n si̱kinjelee xi chʼaotjín kʼiatsa kjuintjenngiaa je choa̱le Pablo, nga sʼe̱ná kjoamakjain nga tsakʼéchjíntjainá Jesús kʼoa nga si̱nʼiotʼaa je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná ʼndele nga toñá si̱nʼiotʼaa yaoná.

15. Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga tosi tonda kixi mangíntʼalee kʼoa nga kaná je kjoa xi bitjatojiaan.

15 Sakʼoaa tsjoáʼnde je Jeobá nga bakoá jokji makjáojinná kʼiatsa jngo kjoa tibitjatojiaan. Tobʼelañá, jméni xi sʼiaan tsa chʼintáo ska̱tʼale jngo xíngiaa kʼoa tsa maije̱ tsín kixi jmeni xi koa̱ntʼain. Kʼoa jméni xi sʼiaan kʼiatsa ñá xokoa̱ntʼeen. Kʼiatsa ninʼiotʼaa je Jeobá si̱jéjinlee nga katatsjoáná nganʼio nga tosi tonda kixi kjuintʼalee, nga tosi tonda tsjoa sʼe̱ tokoán kʼoa nga tosi tonda miyoná koa̱nni (Filipenses 4:13). Je choa̱le je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼoa kao nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kui tsoyaná kʼiatsa kʼoétsʼoalee je Jeobá tsjoáná nganʼio kao kjoanʼiojin nga tosi tonda ska̱ná je kjoa xi bitjatojiaan.

TOSI TONDA KʼOÉNELEE YAONÁ NGA SO̱KONÁ KJOANICHIKONTʼAINLE JEOBÁ

16, 17. Jméni xi tosi tonda kʼoasʼiaan.

16 Je Na̱i nʼiojin tsjoa koa̱nle kʼiatsa ba sʼe̱ tokoán, tsa si̱kinroajeen tokoán kʼoa tsa tsín tikʼoénenilee yaoná. Kuinga tosi tonda kui kʼoasʼiansíñá “jñale xi nda tjín” (1 Tesalonicenses 5:21). Koaan si̱kinjelee je Na̱i, je sonʼndele kʼoa kao xi chʼaotjín. Si̱kinjelee kʼiatsa makjainná nga je Jeobá sinʼiojinná kʼoa koasenkaoná (2 Corintios 4:7-9; Gálatas 6:9).

17 Tosi tonda chʼa̱sjee nganʼio nga kui xi ndatjín kʼoasʼiaan kʼoa tsín si̱kinroajeen tokoán. Tsín jao tjínná kʼianga je Jeobá “nʼio tse kjoanichikontʼain” tsjoáná saʼnda nga tsín tijme xi ñʼai koa̱nchonniná (Malaquías 3:10).

^ párr. 6 Génesis 32:28: “Kʼoa i kitso: Alikui ti Jacob kʼuínnili, Israel kʼuínli, nga̱ tsakixkanni kao Niná kʼoa kao chjota kʼoa chan kinikinjai”.

^ párr. 8 Génesis 39:23: “Je chjota xi séntítjonle ndoyá nijmejin xi je kʼoakisʼin jmeni xi je José kjinele, nga̱ je Jeobá yaa tíjnakao José kʼoa jé Jeobá xokisʼin nga nda kitjo ngayeje jme xi sʼín je José”.

^ párr. 11 Salmo 119:32: “Kjitʼanangi sitjosoan je kjoatéxomali, nga̱ chjoxʼáʼndelai je ni̱ma̱na nga kʼoasʼian”.

^ párr. 14 Romanos 7:21-25: “Kʼoasʼin masjaina je kjoatéxomabi, kʼia nga mena an nga kʼoasʼian xi nda tjín, je xi chʼao tjín tíjnajinna. Tjínna kjoatsjoa xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná, josʼin tjín ni̱ma̱na. Tonga ʼbe ngijngo kjoatéxoma i̱jin ngayije jko̱yale yaona xi kjánkao je kjoatéxoma xi tsʼe kjoafaʼaitsjenna. Jébi xi síkʼéjnatʼanʼiona je kjoatéxoma xi tsʼe jée xi tíjnajin ngayije jko̱yale yaona. Ma̱xónia anbi. ʼYá xi sikʼéjnandaínina yaona xi tsʼe kjoabiyabi. Tsjoale kjoanda Niná xi totʼatsʼe Jesucristo Nainá. Kʼoasʼin tiʼannia kao kjoafaʼaitsjenna machjénle kjoatéxomale Niná, tonga kao yaona an machjénle kjoatéxomale jée”.