Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi xijchá mao, tinyakao je ʼndíxtino nga katasʼele kjoamakjain

Jon xi xijchá mao, tinyakao je ʼndíxtino nga katasʼele kjoamakjain

“Jon xi xtixʼion, kʼoa jon xi xtiyánchjín xo̱ngó [...]. Katabʼasjengʼa je jaʼaínle Jeobá” (SALMO 148:12, 13).

KJOAJNDA 41, 48

1, 2. 1) Ánni nga tsín choa ñʼai masínile je xi xijchá ma nga tsoyale je ʼndíxtile nga sʼele kjoamakjain. 2) Jósʼin je xi xijchá ma nga koa̱nle kuitsoyale je ʼndíxtile nga sʼe̱le kjoamakjain. 3) Jméni xi ño koya jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

YA NAXINANDÁ Francia, jngo ndsʼee kʼoa kao chjoónle xi i̱ kitso: “Ninga makjainnajin xi tʼatsʼe Jeobá, alikui xi tsonile nga kʼoati sʼin je ʼndíxtinajin. Alikui totjoená je kjoamakjain. Je ʼndíxti tobijbi sʼele kjoamakjain”. Ya naxinandá Australia, jngo ndsʼee xi kʼoakitso nga kui xi ngisa ñʼai male je xi xijchá ma nga binyakao je ʼndíxtile nga sʼele kjoamakjain. Kʼoa i kitsosa: “Tsakui nichxin kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga jekasʼejngo kon je ʼndíxtili jmeni xi kaʼmilai, tonga nga jemaskanni, tikui kjonangingáni. Jmeni xi bʼéjngo kon ndʼaibi, tsakui nichxin alikui tikʼoejngoni kon nga koanskanni. Tsakui nichxin nkjín kʼa kʼuínyalai xi tikuini kjoa”. Nga jekjimajchínga je xti, je xi xijchá ma tikui tsoyangánile jmeni xi saje kitsoyale, tonga ngisasa nda tsoyale. Kʼoati nkjín koya básjaile josʼin tsoyale je xtile nga katamatsjoake je Jeobá.

2 Tsa xijchá mao, tsakui nichxin kui nikjaʼaitsjaon tsa koa̱nno kʼuínyalao je ʼndíxtino nga tsjoake koa̱n je Jeobá kʼoa nga je sixále ngantsjai nichxin. Tsa toñá alikui koa̱nná kʼoasʼiaan (Jeremías 10:23). Nga koa̱nle kuitsoyale je ʼndíxtile je xi xijchá ma, kʼiaa nga je Jeobá sinʼiotʼa. Je Jeobá nʼio tse kjoafaʼaitsjen tsjoále je xi xijchá ma. Tsa xijchá mao, jósʼin koa̱n kuinyakao je ʼndíxtino. I̱ kjoaʼmiya jebi, ño koya kjoafaʼaitsjen jchaa. Xi títjon, nda kataʼyao je ʼndíxtino. Xi majaoni, tʼinyalao jmeni xi tíjnajin ni̱ma̱no. Xi majanni, tichjáon choa̱, kʼoa xi mañoni, tijélao nganʼiotsjele je Jeobá kʼoa tsejta katamao.

NDA KATAʼYAO JE ʼNDÍXTINO

3. Jósʼin koa̱n skénngile Jesús je xi xijchá ma nga kuitsoyale je ʼndíxtile.

3 Je Jesús me tongantsjai kiskonangile je chjotale josʼin síkjaʼaitsjen (Mateo 16:13-15). Jósʼin koa̱n chjénngilai je Jesús. Kʼianga jme xi tiʼmilai kʼoa tsa jme xi tinʼiao kao ʼndíxtili, chjónangilai jósʼin síkjaʼaitsjen kʼoa tʼaiʼndelai nga kʼoakatatso jotjío kon. Tsakui nichxin tjín jmeni xi jao sʼele. Ya naxinandá Australia, jngo ndsʼee xi 15 nóle i kitso: “Je pana kui fákaonina tʼatsʼe kjoamakjainna kʼoa basenkaona nga sikjaʼaitsjenjian. Itsona: Jméni xi tso je Biblia, a makjainli jmeni xi tso, kʼoa ánni nga makjainnili. Kʼoatsona nga ansoa kʼoaxián josʼin majinna, kʼoa nga tsín tokui kʼoaxián jmeni xi kuitso je kʼoa kao mana”. Je ndsʼee jebi kʼoati kitso nga kʼianga jekjimajchínga ngisasa nda kitsoya jmeni xi makjainle.

4. Jngo choa̱ kʼoasi, ánni nga nʼio chjínile nga tsejta katamai kʼoa nga kuisenkoai je ʼndíxtili jme xi jao sʼele.

4 Kʼiatsa ñʼai male je ʼndíxtino nga makjainle jmeni xi tso je Biblia, tsejta katamao. Tinyakao jmeni xi jao sʼele. Jngo xi nʼai ma i kitso: “Ali tokjoaskájin mali jme xi kjonangili je ʼndíxtili. Ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjain nga tsínle kjoandosin kʼoa ali tokuijin tsín noʼyanilai tsa soa mali jmeni xi kjonangili”. Nʼio ndani nga kjonangi je ʼndíxti, nga̱ kʼoasʼin bakóni nga mele skoe̱sa tsa jmeni. Saʼnda je Jesús kiskonangi nga sʼa ʼndí kji (tʼexkiai Lucas 2:46). * Jngo ti xi ya naxinandá Dinamarca tsʼe kʼoakitso nga kʼianga kʼoakitsole je xijchále nga tsín ñaki tjínjngo kon tsakui relijión xi kixi tíjnajin, je xijchále nda kinrʼoéle ninga koankjáojinle. Kʼoa i kitsosa ti jebi: “Kao Biblia kitsoyanina ngayeje jmeni xi kiskonangile”.

5. Ninga kʼoasʼin matsen nga tjínle kjoamakjain je ʼndíxti, jméni xi sʼin je xi xijchá ma.

5 Nda kataʼyao je ʼndíxtino. Ali tobʼejngojion tokon tsa fitsoyason kʼoa tsa fi je kjoajtín, ali kʼoajinsʼin nikjaʼaitsjaon nga jetjínle kjoamakjain. Chjónangilao yaono: “Jósʼin síkjaʼaitsjen je ʼndíxtina xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Biblia”. Tiyotsʼinyao tsa jme xi bʼéchjoale nga kixi fitʼale je Jeobá. Chja̱kaonajmío nga nyaon nyaon xi tʼatsʼe Niná kʼianga tjín xi tinʼiao. Tʼetsʼoantjao je ʼndíxtino kʼianga ya tjíokaono kʼoa nga tojon tiyo.

TʼINYALAO JMENI XI TÍJNAJIN NI̱MA̱NO

6. Ánni nga machjénsíni nga tosi tonda skótʼaya xi tʼatsʼe Jeobá kao tʼatsʼe Biblia je xi xijchá ma.

6 Je chjota nʼio tsjoa kisatio kon nga kinrʼoéle je Jesús, nga̱ tsabee nga tsjoake koan je Jeobá kʼoa nga nʼio nda koanjinle je Énle Niná. Je chjota kʼoati tsabe nga tsjoake je Jesús, kuinga nda kinrʼoénile (Lucas 24:32; Juan 7:46). Kʼoati sʼin je ʼndíxtino. Kʼianga skoe̱ nga tsjoachao je Jeobá, kʼoati tsjoake koa̱n tsanda je (tʼexkiai Deuteronomio 6:5-7; * Lucas 6:45 *). Kuinga machjénsíni nga tosi tonda chótʼayao je Biblia kao je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná. Tosi tonda kataʼyao tʼatsʼe tsojmi xi kisinda Jeobá (Mateo 6:26, 28). Nga sa tse sa tse koa̱nno xi tʼatsʼe Jeobá, ngisasa tse xi koa̱n kʼuínyalao je ʼndíxtino (Lucas 6:40).

7, 8. 1) Kʼianga jme xi majinno xi tʼatsʼe Jeobá, jméni xi sʼiaon. 2) Jósʼín kʼa je xi xijchá ma.

7 Kʼianga jme xi majinno xi tʼatsʼe Jeobá, kʼoati tʼeyanajmílao je ʼndíxtino. Koaan kʼoakʼuínlao tokʼiani nga ya tiyokao, ali tokʼiajin nga tibiyondalao je kjoajtín kʼoa tsa kʼianga tichotʼayao ngatsʼio ya yaniʼya. Jngo ndsʼee kao chjoónle xi Estados Unidos tsʼe tʼatsʼe Jeobá fákaoni je ʼndíxtile kʼianga jme xi naskánakjoan be kʼoa tsa jmeni xi nʼio nda chine kjine. Itso: “Kui kʼoaʼmilaijin je ʼndíxtinajin nga ngayeje tsojmi xi tsjoáná je Jeobá kui bakó nga tsjoakená kʼoa nga mandosinle xi tʼatsaan”. Ya Sudáfrica, ijngo ndsʼee kao chjoónle xi kʼoati tso nga nʼio tsjoake nga kui fákaoni nga jao xtiyánchjínle tʼatsʼe jmeni xi kisinda je Jeobá kʼianga ya síxá jñani kjintjele naxó. Tobʼelañá, tsakui nichxin kui fákaoni jonaskásʼin tjínnda nga jngo yá mʼónya je tocho. Itso: “Kui ʼmiyalaijin nga xkón katabe je kjoabijnachon kʼoa nga katabechjí jokji ñʼai sʼin tjíonda”.

8 Ya Australia, jngo nʼai xi ya museo kikao je tiʼndíle xi tela nóle. Nʼai jebi kui kitsoyale nga tjín choa̱ xi bakó nga je Jeobá kisindaná, kui xi mele nga sitaja je kjoamakjainle tiʼndíle. Kui kiskotsenle je cho̱ xi jenʼio kjoatse kichangi. Xi nʼio koanndosinle nʼai jebi, kuinga nʼio naskásʼin matsen cho̱ jebi, nga nʼio ñʼai josʼin koannda kʼoa tsín jme xi chale, tojokjoan je cho̱ xi tjín ndʼaibi. Kʼoa i kitsosa: “Kui jebi xi nʼio koanndosinna kʼoa kui tsakjakaoña je tiʼndína”.

TICHJÁON CHOA̱

9. 1) Ánni nga ndatjínni nga choa̱ sichjén je xi xijchá ma nga kuitsoyale je ʼndíxtile. 2) Jmé choa̱ xi kisichjén jngo tichjaa.

9 Je Jesús, nʼio nkjín kʼa nga choa̱ kisichjén nga kitsoyale je chjotale (Mateo 13:34, 35). Tsa kʼoati sʼiaon, kuinyakaoño je ʼndíxtino nga sikjaʼaitsjenjin. Kui xi kuinyakao nga sikjaʼaitsjen, nga koa̱njinle kʼoa nga kjoaʼaítsjenle jmeni xi jekjimajinle. Kʼoa tsjoa sa̱tío kon kʼianga skótʼaya. Tobʼelañá, ya naxinandá Japón, jngo tichjaa xi kui kitsoyale je ʼndíxtile josʼin tsakʼénda Jeobá je atmósfera kʼoa nga kui bakó nga nʼio tsjoakená. Jngo tiʼndíle xi tosʼa jin nóle kʼoa xi ijngo te nóle, jngo choa̱ kisikʼéjnale xi tochoa ñʼai tíjna. Kitsjoale kafé, ndáchiki kao soka. Kʼoa kʼoakitsole nga jngo tasa kafé katabʼéndale nga jngó jngó. Je tichjaa itso: “Tsakʼénele yaole nga ndasʼin tsakʼénda je kafé, kʼoa nga kiskonangile, kʼoakitso nga kui xi mele nga kʼoasʼe̱ je kafé josʼin tsjoake̱. Kʼoa kʼiaa kʼoakixinle nga kʼoati kisʼin je Niná nga kisikʼójinle xínkjín jmeni xi tjínle je atmósfera nga koa̱n kuiyochoán”. Je xtiʼndíle nʼio tsjoa kisatio kon nga kiskotʼaya xi tʼatsʼe jebi kʼoa tsínkʼia kichajinle.

Kui choa̱ xi choa ñʼai tjío tichjain nga kʼuínyalai je ʼndíxtili nga tíjna je Niná xi kisindaná (Chótsenlai párrafo 10)

10, 11. 1) Jmé choa̱ xi koa̱n si̱chjaon nga kʼuínyalao je ʼndíxtino nga tíjna je Niná xi kisindaná (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jmé choa̱ xi nichjaon nga ʼmiyalao je ʼndíxtino.

10 Jmé choa̱ xi si̱chjaon nga kʼuínyalao je ʼndíxtino nga tíjna je Niná xi kisindaná. Koaan jngo pastel si̱ndao. Kʼoatʼinlai ánni nga machjénsíni nga kʼoasʼin sʼe̱nda josʼin tjítʼaxo̱n. Xijekoa̱n, jngo manzana chjóai kʼoa tsa kjaʼaí to kʼoa i̱ tʼinlai: “A ʼyañó nga tjítʼaxo̱n josʼin kisʼenda manzana jebi”. Tijaoyai je manzana kʼoa takolai je tole. Kʼoatʼinlai nga ya tole tjítʼa josʼin manda je manzana. Kʼoatʼinlai nga ngisa nʼio ñʼai tjín josʼin tjínnda je manzana tikʼoajinni je pastel. Kʼoa i̱ tʼinlai: “Tsa tjín xi tsakʼétʼaxo̱n josʼin manda je pastel, ʼyáni xi tsakʼétʼaxo̱n josʼin manda je manzana”. Tsa bele tokuin nga koa̱njinle je xtiʼndíli, koaan kʼuínyalai nga ya ADN xi tjínle je tole manzana tjítʼa josʼin manda je manzana kʼoa josʼin manda je yále. Kʼoati koa̱n koako kʼalai je sén kao choa̱ xi faʼaitʼa ya pájina 10 saʼnda 20 xi tsʼe foyeto El origen de la vida.

11 Nʼio nkjín xijchá xi ñatjen bʼéxkia kao ʼndíxtile je rebista ¡Despertad! jñani “¿Casualidad o diseño?” tso. Tsa sʼa nʼio ʼndí kjoan je ʼndíxti, je xi xijchá ma koaan tochoa ñʼai sʼin kuitsoyale. Tobʼelañá, jngo ndsʼee kao chjoónle xi Dinamarca tsʼe i kitso: “Je avión yaa mangóson je nise, tonga a koaanle je avión nga chjao kʼoee kʼoa nga aviónʼndí sʼe̱le. Kʼoa je nise, a tsen tjínle ʼnde jñani tsao. Kʼoa jméni xi ngisa tsjoachai. A kui josʼin fane je avión, axo kui jotso je nise kʼianga se. ʼYáni xi ngisa chjine. A jé xi kisinda je nise, axo jé chjota xi avión sínda”. Kʼianga nijinlao je ʼndíxtino kʼoa nga chjonangilao, kui xi binyakao nga síkjaʼaitsjen kʼoa nga ngisa mataja kjoamakjainle xi tʼatsʼe Jeobá (Proverbios 2:10-12).

12. Jósʼin kʼuínyalai je ʼndíxtili nga ñaki kʼoatjín ngayeje jmeni xi tso je Biblia.

12 Xi xijchá mao, koaan kʼuínyalao je ʼndíxtino nga ñaki kʼoatjín ngayeje jmeni xi tso je Biblia. Tobʼelañá, koaan kʼoéxkialai Job 26:7 * (tʼexkiai). Tonga ali tokʼoajin ʼmilai nga je Jeobá xokitsole je Job jmeni xi tso testo jebi. Tisenkoai nga katasíkjaʼaitsjen. Koaan kʼoakʼuínlai nga tsakui nichxin je chjota xi kʼia tsakatio nga nichxinle Job tsín koankjainle tsa totíjnajinsén je Sonʼnde. Nga̱ tokui xi be nga tjín xi tjíoson ngayeje tsojmi. Kje ʼya xi sa bejin tsa totíjnajinsén je Sonʼnde, nga̱ kjesa tjínjin je telescopio kao ki̱cha̱ xi fi ngʼá. Jebi kui tsoyaná nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Biblia, ninga jenʼio nkjín nó kichji, nga̱ tsʼee Jeobá én xi nroatʼa (Nehemías 9:6).

TʼINYALAO ÁNNI NGA NDATJÍNSÍNI NGA KUI BIBLIA KOANDIAANÁ

13, 14. Jósʼin je xijchá nga kuinyakao je ʼndíxtile nga sitjoson jmeni xi tso je Biblia.

13 Kʼoati machjén nga kʼuínyalai je ʼndíxtili nga nʼio tsjoa sa̱tío kon kʼiatsa sitjoson jmeni xi tso je Biblia (tʼexkiai Salmo 1:1-3). * Tobʼelañá, koaan kʼoakʼuínlai nga katasíkjaʼaitsjen tsa yalani koaikatio ʼnde xi tjíojin nandá kʼoa tsa je skoéjin ʼyani xi mele nga kʼoati ya koatio. Kʼoa i̱ tʼinlai: “ʼYá chjotani xi chjoéjion xi nda koatiokao xínkjín”. Xijekoa̱n, tʼexkialai Gálatas 5:19-23 ánni nga skoe̱ni jókjoan chjota xi mele Jeobá nga koatio ya sonʼnde chjotse.

14 Tsa kʼoasʼiain, nʼio chjíle jmeni xi tiʼmiyalai je ʼndíxtili. Xi títjon, kui tiʼmiyalai nga je Jeobá kui títsoyaná josʼin nga tsjoa sa̱tío tokoan kʼoa nga nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼoa xi majaoni, tiʼmiyalai nga kui títsoyaná josʼin kuiyoaa ya sonʼnde chjotse (Isaías 54:13; Juan 17:3). Kʼoati koa̱n kʼuínyalai jósʼin tjíobinyakao je ndsʼee jmeni xi tso je Biblia. Jebi yaa faʼaitʼa je xo̱n xi síkasénná naxinandále Niná, jolani je xi faʼaitʼa je Xo̱n xi Bájinkonná ya jñani “Je Biblia síkʼantjaiyaa chjota” tso. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlai tsa ʼyani ya jinjtín nga katabʼéyanajmíle jósʼin tsakasenkao je Biblia nga kisikʼantjaiya yaole kʼoa nga je Jeobá kisixále (Hebreos 4:12).

15. Xi xijchá mao, jméni xi koasenkaono nga kʼuínyalao je ʼndíxtino.

15 Kʼiatsa si̱kjaʼaitsjenjin josʼin kʼuínyalai je ʼndíxtili, tsjoa sʼe̱le nga skótʼaya kʼoa koa̱nmesale skoe̱ jmeni xi ʼmiyalai. Tjasjailai jósasʼin nga tsjoa sa̱tío kon kʼianga skótʼaya xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga ngisasa simiyo. Kʼoa tosi tonda tʼinyalai nga kjimajchínga. Jngo nʼai xi i̱ kitso: “Tosi tonda tijnyísjailao josasʼin kʼuínyalao je ʼndíxtino jmeni xi saje kaʼmiyalao”.

TIJÉLAO NGANʼIOTSJELE JE JEOBÁ KʼOA TSEJTA KATAMAO

16. 1) Ánni nga nʼio chjínile nga tsejta katamao kʼianga kʼuínyalao je ʼndíxtino. 2) Jósʼín kʼa je xijchá nga tsejta ma.

16 Je nganʼiotsjele Jeobá koasenkao je ʼndíxtino nga taja sʼe̱jna kjoamakjainle (Gálatas 5:22, 23). Tonga nichxin tjenkao. Kuinga tsejta katamaño kʼoa tosi tonda tʼinyalao. Ya Japón jngo ndsʼee xi jngo mani tile kʼoa jngo mani tsotile, i kitso: “Je chjoónna kao an nikʼayalaijin nichxin je ʼndíxtinajin. Kʼianga sʼa nʼio ʼndí kjoan, nga nyaon nyaon 15 minuto chotʼayaijin kao je, tokʼiakjoán nga tsín kichotʼayaijin nichxin nga sʼejnanajin je kjoajtín. Xi 15 minuto tsín nʼio tse male kʼoa kʼoati tsín nʼio tse manajin tsanda jinjin”. Kʼoa jngo superintendente xi tsʼe circuito xi i̱ kitso: “Kʼianga sʼa xtia, nʼio nkjín koya xi to jao kisʼena kʼoa nʼio nkjín koya xi kiskonangile yaona. Kʼoa kʼiaa saʼnda koanjin kʼana nga jeki nichxin kʼianga kia kjoajtín, nga toʼan kiskotʼaya kʼoa nga kichotʼayaijin ya yaniʼya. Kuinga nʼio chjínile nga je xi xijchá ma katatsoyale ngantsjai je ʼndíxtile”.

Nga koa̱n kʼuínyalai ʼndíxtili je Biblia, títjon kjoanla ji tjínnele nga tsjoacha koai̱n (Chótsenlai párrafo 17)

17. 1) Ánni nga nʼio chjínile nga katamatajasa kjoamakjainle je xi xijchá ma. 2) Jósʼin binyakao xtiyánchjínle jngo ndsʼee kao tichjaa xi ya Islas Bermudas tsʼe nga katamataja kjoamakjain xi tjínle tʼatsʼe Jeobá.

17 Nʼio tse xi koa̱nle je ʼndíxtili kʼianga skoe̱ nga taja tíjna kjoamakjainli xi tʼatsʼe Jeobá. Kui skótsenle jmeni xi sʼiain. Kuinga tosi tonda titajani kjoamakjainli kʼoa katabe je ʼndíxtili nga ñaki ʼyai nga tíjna je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla josʼín jngo ndsʼee kao chjoónle xi ya Islas Bermudas tsʼe. Kʼianga jme xi síkjáojin bʼétsʼoale Jeobá nga tjíobasen xtiyánchjínle kʼoa kui síjéle nga katabándiaale. Kʼoati tsole je xtile nga kʼoati katabʼétsʼoale Jeobá. Kʼoa je tsotile xi majchínga kʼoatsole nga nʼio katasínʼiotʼa je Jeobá, nga katatsjoánganʼio je xá xi tsʼe Niná kʼoa nga tsín nʼio katasíkjaʼaitsjenjin. Xijchá jebi itso: “Kʼianga be je xtinajin josʼin bichótsjoá ngayeje, bení nga je Jeobá tíbasenkaonajin. Kʼoa nʼio kjimataja kjoamakjainle tʼatsʼe Niná kao tʼatsʼe Biblia”.

18. Jméni xi tjínnele sikjaʼaitsjen je xi xijchá ma.

18 Jon xi xijchá mao, tikjaʼaitsjaon nga tsín koa̱n kʼoénelao je ʼndíxtino nga katasʼele kjoamakjain. Koaan kʼoéntjao naxó kʼoa koasenndálao, tonga tojé Jeobá xi koa̱nle nga singʼa (1 Corintios 3:6). Kuinga chʼa̱sjesíño nganʼio nga tʼinyalao tʼatsʼe Jeobá je ʼndíxtino kʼoa kʼoatʼinlao je Jeobá nga katatsjoáno nganʼiotsjele ánni nga sʼe̱sínile kjoamakjain. Je Jeobá sichikontʼainno nga tibʼenelao yaono (Efesios 6:4).

^ párr. 4 Lucas 2:46: “Kʼoa xi koan jan nichxin koansjaile ya yo̱ngo̱ nga tíjnajinle chjota xi bakóya kjoatéxoma, tínrʼoéle, kʼoa tíbinangile”.

^ párr. 6 Deuteronomio 6:5-7: “Kʼoa tjínneli nga katamatsjoachai Jeobá Nináli kao ngayeje ni̱ma̱li, kao ngayeje kjoabijnachonli kʼoa kao ngayeje nganʼioli. Je én jebi xi kʼoasʼin tibʼenele ndʼaibi tjínneli ya kʼoéjnajin ni̱ma̱li, kʼoa tjínneli nga koakoya kjitʼalai je xtili kʼoa nga kui cho̱bayaño kʼianga tijnai niʼyali, kʼianga ndiaa titomjeyai, kʼianga sojnai kʼoa kʼianga bisotjain”.

^ párr. 6 Lucas 6:45: “Je xi nda chjota kjoanda xi sʼín, nga̱ kjoanda tjínle ni̱ma̱le. Je xi tsʼen kjoatsʼen xi sʼín, nga̱ kjoatsʼen tjínle ni̱ma̱le, nga̱ je xi nʼio tjínle ni̱ma̱le kui xi nchja̱ni tsʼoa”.

^ párr. 12 Job 26:7: “Tokijnajinsénle ngʼá, totíjnajinsénle je sonʼnde”.

^ párr. 13 Salmo 1:1-3: “Tsjoa tjínle je chjota xi tsín kʼoasʼin fikao yaole jotso kjoafaʼaitsjenle je chjotatsʼen, kʼoa xi tsín ya basenya je ndiaale chjotajée, kʼoa xi tsín ya bʼejnason jñani batio je chjota xi sinʼa. Tosa kui tsjoake je kjoatéxomale Jeobá, kʼoa chéché bʼéxkia nichxin kao nitje̱n. Kʼoa ñaki yaa koa̱nngóson jngo yá xi ya sénndai ya xo̱ngánandá, xi bale to kʼianga bichóka cha̱nle kʼoa xi tsín xí xka̱le, kʼoa tojmeni xi sʼin nda kuichotsjoá”.