Ir al contenido

Ir al índice

“Je énle Nináná tíjnaa ngantsjai nichxin”

“Je énle Nináná tíjnaa ngantsjai nichxin”

“Je xka̱ xí, je naxó xindsó, tonga je énle Nináná tíjnaa ngantsjai nichxin” (IS. 40:8).

KJOAJNDA 43, 48

1, 2. 1) Jósʼin tiyoaa kʼiatsa tsínlani je Biblia. 2) Jméni xi koasenkaoná nga ngisa nda koa̱njinná jmeni xi tso je Biblia.

JÓSʼIN tiyoaa kʼiatsa tsínlani je Biblia. Tsínjinná jmeni xi koandiaaná josʼin si̱jchá yaoná. Alikuijin jchaa jokjoantjínni xi tʼatsʼe Niná, xi tʼatsʼe kjoabijnachon, tʼatsʼe nichxin xi nroaján, kʼoa alikuijin ʼyaa jmeni xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse xi tʼatsʼe chjotasonʼnde.

2 Bʼailee kjoanda Niná nga kitsjoaná je Biblia, kʼoa kʼoatso nga je Énle tíjnaa ngantsjai nichxin. Je pastro Pedro kui én xi nroatʼa Isaías 40:8 kisikʼaxki̱. Ningalani tsín ñaki kui Biblia tínchja̱ni testo jebi, kui nchja̱ni jmeni xi tso je Énle Niná (tʼexkiai 1 Pedro 1:24, 25). * Kʼianga koasenkaoná je Énle Niná, machjén nga kui kʼoéxkiaa je Biblia xi kui én nroatʼa xi ngisa majinná. Kʼoa je chjota xi tsjoake Énle Niná tjíobee nga ñaki kʼoatjín jebi. Jokji siento nó tífaʼato, tjíobatío chjota xi tjíobʼénele yaole nga tjíosíkʼatoya je Biblia ninga tse kjoa tíbichómani. Kʼoati kisatio kon chjota jebi jotjín kon Niná, nga “ngatsʼi chjota kuitjontjai, kʼoa nga kuichonrʼoe xi kjoakixi” (1 Tim. 2:3, 4).

3. Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

3 I̱ kjoaʼmiya jebi, jan koya tjínni xi jchaa tʼatsʼe nga tsín tíchangi je Énle Niná. Xi títjon, tsín tíchangi ninga bʼantjaiya je én josʼin nokjoa. Xi majaoni, tsín tíchangi ninga je chjotaxá fajin nga bʼantjaiya je én xi nokjoa. Kʼoa xi majanni, tsín tíchangi ninga chjota batiochjoa nga faʼatoya. Nga kui jebi chótʼayajiaan, kui xi koasenkaoná nga ngisa chjí jchaa je Biblia kʼoa ngisa tsjoacha koaan je Niná, nga̱ jé kitsjoaná je Biblia (Miq. 4:2; Rom. 15:4).

NGA BʼANTJAIYA JE ÉN JOSʼIN NOKJOA

4. 1) Jóma je én xi nokjoa kʼianga jefi nichxin. 2) Jméni xi bakóná nga tsín ʼya xi faʼájin je Niná, kʼoa jósʼe tokoán xi tʼatsʼe jebi.

4 Kʼianga jefi nichxin bʼantjaiyaa je én josʼin nokjoa. Tsakui nichxin ʼyaa jósʼin tíbʼantjaiya je én xi nokjoaa, nga tsín timajin kʼaniná je én xi kinokjoa ngasʼa. Kʼoakoan je én hebreo kao én griego, je én xi koanchjén nga kichji je Biblia. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi alikui tikʼoasʼin nokjoani josʼin kinokjoa ngasʼa. Je én hebreo kao én griego xi nokjoa ndʼaibi jelikui tikʼoasʼin nokjoani josʼin kinokjoa ngasʼa, kuinga je chjota xi mele nga koa̱njinle je Énle Niná, kui machjénle jngo Biblia xi kui faʼaitʼa je én hebreo kao én griego xi nokjoa ndʼaibi. Tjínkʼa xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda koa̱njinle je Biblia kʼiatsa kui skótʼaya je én hebreo kao én griego xi kinokjoa ngasʼa, tonga jebi tsakui nichxin likui josʼin koasenkao. * Bʼaiñá kjoanda nga jetsʼato 3,200 én jaʼatoya je Biblia. Jebi, kui xi bakóná nga je Jeobá kui xi mele nga “ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá” katabe je Énle (tʼexkiai Apocalipsis 14:6). * Ngisaa machriantʼalee je Jeobá nga ʼyaa nga bakó kjoatsjoacha kʼoa nga tsín ʼya xi faʼájin (Hech. 10:34).

5. Ánni nga nʼio tsaʼyanile je Biblia King James Version (Versión del Rey Jacobo).

5 Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga jefi nichxin bʼantjaiyaa je én josʼin nokjoa. Kʼoati kjima je én xi tífaʼatoya je Biblia. Tsakui nichxin ngotjo koanjinniná ngasʼa je én xi koanchjén nga jaʼatoya je Biblia, tonga jelikui tinanda majinniná ndʼaibi. Kataʼyala jokoan je Biblia xi én inglés faʼaitʼa, je Biblia xi King James Version (Versión del Rey Jacobo) ʼmi. Kʼiaa títjon kitjo nga nó 1611. Kui Biblia jebi xi nʼio tsaʼyale kʼianga én inglés. * Tonga tochoa kʼa faʼaitʼa je jaʼaínle Jeobá. Me ngakjijnda jñani faʼaitʼa jaʼaínle Niná ya Escrituras Hebreas kʼianga “LORD” (Señor) sʼin faʼaitʼa, kʼoa kao mayúscula kichjini. Kʼoa xi kitjo nga koanskanni xi tikuini Biblia, kʼoati kui én kisichjén sakʼoa ya Escrituras Griegas Cristianas. Jebi kui xi bakó nga tjínnele kjoaʼaítʼa je jaʼaínle Niná je xi Nuevo Testamento sʼin ʼyale.

6. Ánni nga bʼaiñá kjoanda nga kijnaná je Traducción del Nuevo Mundo.

6 Je xi siento nó jetífaʼato, je én xi koanchjén nga jaʼatoya je Biblia King James Version (Versión del Rey Jacobo) alikui timachjénni ndʼaibi. Kʼoati koan je Biblia xi kjaʼaísanile, jolani je Biblia xi én kastía jaʼatoya xi Casiodoro de Reina ʼmi, xi kʼia kitjo títjon nga nó 1569. Kuinga nʼio bʼaiñá kjoanda nga tíkijnaná je Traducción del Nuevo Mundo de las Santas Escrituras. Biblia jebi tjín én xi jaʼatoya ngakjijngo kʼoa tsa maije̱ tjín xi tochoa libro jaʼatoya, kʼoasʼin jaʼatoya josʼin nokjoa ndʼaibi, kʼoa tsʼato 150 én jejaʼatoya. Kui xi tsonile nga me ngatsʼi chjota nga koa̱n kʼoexkia. Xi ijngosani, ñaki bichókajin ni̱ma̱ná jmeni xi tso (Sal. 119:97). Tonga xi ngisasa chjíle, kuinga nroatʼa je jaʼaínle Niná tojosʼin jaʼaitʼa je xo̱njchá xi kichjitʼa títjon je Énle Niná.

NGA JE FAJIN CHJOTAXÁ NGA BʼANTJAIYA JE ÉN XI NOKJOA

7, 8. 1) Kʼianga siglo 3 tongini nga nó 1, ánni nga nʼio nkjín chjota judío xi tsín tikoanjinnile je Escrituras Hebreas. 2) Jméni je xi Septuaginta ʼmi.

7 Sakʼoaa je chjotaxá fajin nga bʼantjaiya je én xi nokjoa. Jméni xi tísʼín je Jeobá ninga kʼoalani kjima. Kataʼyala. Je xi títjon 39 libro xi tsʼe Biblia, jé chjota israelita kiski, xi kʼoati chjota judío ʼmile. Jé chjota jebi xi títjon kitsʼaile je Énle Niná (Rom. 3:1, 2). Tonga kʼianga siglo 3 tongini nga nó 1, nʼio nkjín chjota judío xi tsín tikoanjinnile je én hebreo. Ánni. Kuinga nʼio nkjín ʼnde jetsakánentsja je chjota griego xi Alejandro Magno tsakʼin (Dan. 8:5-7, 20, 21). Nʼio nkjín je chjota xi tsakánentsja xi én griego kinchja̱, saʼnda kui kinchja̱ je chjota judío xi ya tsakatio jñani tsakatéxoma chjota jebi. Kuinga me ngatsʼi je chjota judío xi ñʼai koannile nga koanjinle je Escrituras Hebreas. Jmé xi koan nga koanskanni.

8 Jao siento basenla nó tongini nga kjesa faʼaijin je Jesús i̱ Sonʼnde, aon librole Biblia jaʼatoya nga én griego. Jngo sientola nó koanskanni, kʼiaa koanjngo nga jaʼatoya je xi ngikʼa libro xi tsʼe Escrituras Hebreas. Je Biblia jebi, xi én griego jaʼatoya, kui xi Septuaginta ʼmi. Kui Biblia jebi xi kʼoasʼin ʼyale nga kui títjon jaʼatoya ngayeje je Escrituras Hebreas kʼianga én griego.

9. 1) Jósʼin tsakinyakao je xi tsakʼéxkia Énle Niná je Septuaginta kʼoa kao Biblia xi kjaʼaísa én jaʼatoya. 2) Jñánile testo xi ngisa tsjoachai xi tsʼe Escrituras Hebreas.

9 Je Septuaginta kui xi tsakinyakao je xi én griego nchja̱ nga koanjinle je Escrituras Hebreas. Nʼiojin tsjoa kisatio kon kʼianga kinrʼoé kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tsakʼéxkia je Énle Niná kao én xi nchja̱. Kʼianga jeki nichxin, chaan jaʼatoya ngakjijngo je Biblia kʼoa tsa maije̱ tjín xi tochoa libro jaʼatoya, jolani, kʼianga én siríaco, gótico kao nga én latín. Kʼianga koanjinle chjota jebi jmeni xi tso je Énle Niná, kui xokisikao nga nʼio tsjoake koanni Biblia. Kʼoajinti kisʼele je testo xi nʼio tsjoake koan, tojosʼin tjínná ñá je testo xi nʼio tsjoachaa (tʼexkiai Salmo 119:162-165). * Tojosʼin tiʼyaa, je Énle Niná alikui tíchangi ninga tíbʼantjaiya je én xi nchja̱ je chjota.

NGA CHJOTA BATIOCHJOA NGA FAʼATOYA

10. Ánni nga tsín nanda ʼya xi kisʼesínile je Biblia kʼianga tsakʼejna John Wyclef.

10 Sakʼoaa batiochjoa kʼa je chjota xi bʼéchjoa nga katasʼeyole Biblia je chjota kʼoa nga katabʼéxkia. Tonga je xi tsjoake je Énle Niná tjíobʼénele yaole nga katasʼeyole Biblia toʼya chjotani. Jngo chjota xi kʼoakisʼin jé xi John Wyclef tsakʼin. Chjota jebi teólogo koan, xi kʼianga siglo 14 tsakʼejna, koanjinle nga tjínnele kʼoexkia Biblia ngatsʼi chjota. Tonga nga kui nichxin, ya Inglaterra me likui ʼya xi kisʼele Biblia. Ánni. Xi títjon, tsín kinjele nga tsakatse nga̱ nʼio chjí koan, to ntsja kiskini je chjota nga kui nichxin. Xi majaoni, me ngatsʼi chjota nga tsín koanle xo̱n. Ningalani nrʼoé je Énle Niná je chjota ya yo̱ngo̱, alikui ʼya xi nanda koanjinle jmeni xi tsakʼinyale, nga̱ je Biblia xi koanchjén kui je xi Vulgata tsakʼin, én latín jaʼaitʼa, kʼoa nga kui nichxin tokʼoa jekichangi je én jebi. Jósʼin koan tsabeni je chjota jmeni xi tsoya je Énle Niná (Prov. 2:1-5).

Je John Wyclef kao xi kjaʼaísa chjota koanmele nga sʼe̱yole ngatsʼi chjota je Énle Niná. A kʼoati tjío tokoán tsanda ñá (Chótsenlai párrafo 11)

11. Jósʼin tsakinyakao chjota je Biblia xi tsakʼasje John Wyclef.

11 Kʼianga nó 1382, jngo Biblia kitjo nga én inglés je xi John Wyclef tsakʼasje kao chjota xi tsakinyakao. Kʼoa je chjotatjenngile John Wyclef, je xi lolardos sʼin tsakʼaijaʼaínle, nʼio tsjoake koan je Biblia. Tsakʼetsoma ngakjijnda Inglaterra. Tsakʼéxkiaa kʼale testole Biblia je chjota, kʼoa kisikáyole je xo̱n xi to ntsja kiskini. Nʼio ndasʼin kichomani nga kʼoasʼin tsakʼénele yaole nga kitsoya, nga̱ nʼio nkjín chjota xi koanndosin ijngokʼale je Énle Niná.

12. Jókisʼin je chjota xi tsakinyatítjonle relijión tʼatsʼe je Biblia xi tsakʼasje Wyclef.

12 Jókisʼin je chjota xi tsakinyatítjonle relijión. Nʼio jtike koan je John Wyclef, je Biblia xi tsakʼasje kʼoa kao je chjotatjenngile. Kitjenngike kʼoa koanmele ñaki kisichangi ngayeje Biblia xi tsakʼasje je John Wyclef. Kʼianga jekʼien, kʼoasʼin tsaʼyale nga kontra tsakʼejnale je yo̱ngo̱. Kʼoa xijekoan, tsakʼasjeñe kʼoa tsakaká nindale, kʼoa je chaole yaa tsakʼétsaojin ya xo̱ngá jñani Swift ʼmi. Tonga xi tsín koanle nga tsakʼéchjoa, kuinga nʼio nkjín chjota xi koanmele tsakʼéxkia je Biblia kʼoa koanmele koanjinle jmeni xi tsoya. Xi jeki nó, ya Europa kao jña xin ʼnde, jaʼatoya je Biblia kʼoa koan kisʼeyole je chjota nga koa̱n kʼoexkia.

KJOANDA TSAANÑÁ NGA TSOYANÁ JE JEOBÁ

13. 1) Jméni xi ñaki kʼoéjngolee tokoán. 2) Ánni nga sítajani jebi je kjoamakjainná.

13 Jé nganʼiotsjele Niná tsakinyakao je chjota xi kiski je Biblia, tonga alikui kui xi tsonile tsa kʼoati kui nganʼiotsjele Niná tsakándiaale je chjota xi kisikʼatoya je Septuaginta, je Biblia xi tsʼe Wyclef, je King James Version (Versión del Rey Jacobo) kʼoa tsa xi kjaʼaísa Biblia. Tonga nga jaʼatoya je Biblia, kui xi bakó nga tísítjoson je Jeobá jmeni xi tongini kitso nga tsín tíchangi je Énle. Kui xi sítaja je kjoamakjainná nga kuitjoson ngayeje jmeni xi tso je Jeobá (Jos. 23:14).

14. Jósʼin basenkaoná jmeni xi ʼyaa tʼatsʼe Biblia.

14 Kʼianga ʼyaa josʼin tísíkuinda Niná je Énle, ngisaa matajasa je kjoamakjainná kʼoa ngisaa tsjoacha maa. * Si̱kjaʼaitsjenla jebi: Ánni nga kitsjoaniná Jeobá je Énle kʼoa ánni nga kʼoakitsoni nga tsín cha̱ngi. Kuinga tsjoakená kʼoa mele nga nda kuiyoaa (tʼexkiai Isaías 48:17, 18). * Kuinga ndatjínni nga tsjoacha katamaa kʼoa si̱tjosoán je kjoatéxomale (1 Juan 4:19; 5:3).

15. Jméni xi kuitsoyaná je kjoaʼmiya xi ijngo.

15 Kʼiatsa tsjoachaa je Énle Niná, ndajin chótʼayajiaan jmeni xi tso. Tonga, jósʼiaan nga koasenkaoná. Jósʼin kuisenkoaa je chjota xi ʼmiyasonlee nga katabechjí. Kʼoa jósʼin je ndsʼee xi tsoya ya jinjtín nga ya kʼoangini je Énle Niná ngayeje jmeni tsoya. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoyaná xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 2 1 Pedro 1:24, 25: “Ngatsʼi chjota ngoyale tsa xka̱, kʼoa je kjoajeyale chjotasonʼnde ngoyale tsa naxóle xka̱. Xí xka̱be, kʼoa naxóle tsao. Tonga je énle Nainá ñaki tíjna ngantsjai. Jé énbi je énnda xi tʼatsʼe Cristo xi kinokjoayajinno”.

^ párr. 4 Chótsenlai je artículo xi “¿Me convendría aprender hebreo y griego?” ʼmi, xi jaʼaitʼa je rebista La Atalaya xi tsʼe 1 de noviembre de 2009.

^ párr. 4 Apocalipsis 14:6: “Tsaʼbe ngijngoa ánkje xi kitjenjinbasenle ngʼajmi, xi tjínle je énnda xi tjín ngantsjai, nga kuinchja̱yajinle je xi tjío sonʼnde, kao ngayije nangi, kao ngayije ntje̱, kao ngayije én, kao ngayije naxinandá”.

^ párr. 5 Nʼio nkjín én xi nokjoa kʼianga én inglés xi ya kitjoénile je Biblia jebi.

^ párr. 9 Salmo 119:162-165: “Tsjoa tjín tokoan xi tʼatsʼe énli, tojo sʼe kon ʼyani xi tsojmichjí masjaile. Jtike̱ña énndiso kʼoa nʼio chʼaosʼin ʼbekoan. Nʼio tsjoake̱ je kjoatéxomali. Ñato kʼa tibʼasjengʼale kʼianga jngo nichxin xi totʼatsʼe kjoatéxomakixili. Nʼio tse kjoanyʼán sʼe̱le je xi tsjoake kjoatéxomali, kʼoa lijme xi sikaténgi”.

^ párr. 14 Chótsenlai je rekuadro “ Jisoa kataʼyai”.

^ párr. 14 Isaías 48:17, 18: “Kui jebi xi títso Jeobá, je xi tsakatseyali, je xi Tsje sʼin tíjna i̱ Israel: An, Jeobá, anña Nináli, je xi kʼoasʼin bakóyali ánni nga ji xi nda kuijnasíni, je xi kʼoasʼin síkasényali ya ndiaa xi tjínnele kuitómjeyai. Kʼiatsa koasenñolani je kjoatéxomana, ñaki nyʼánjin sʼin kuijnai joni tsa jngo xo̱ngáje kʼoa je kjoakixili ñaki jo xóle ndáchikonjin koa̱n”.