Ir al contenido

Ir al índice

Koakoá kjoanda josʼín je Jeobá

Koakoá kjoanda josʼín je Jeobá

“Tsjoa tjínle je xi bakóle kjoamatokon je xi ma̱ tjío” (SAL. 41:1).

KJOAJNDA 130, 107

1. Jósʼin bakó je choʼndale Niná nga tsjoake xínkjín.

NGATSʼI je choʼndale Jeobá jngo tjíjtsa Sonʼnde tojngo familia mani kʼoa bakóle kjoatsjoacha xínkjín (1 Juan 4:16, 21). Ali tosakʼoajin nga bʼainganʼiolee je xíngiaa. Tobʼelañá, nda nikoaa je ndsʼee kʼoa kui nokjoakoaa je én xi nda tso. Kʼianga bakolee kjoanda kʼoa majinná jotjío kon je xi ngikʼa, jé Niná chjenngilee “joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha” (Efes. 5:1).

2. Jósʼin kiskenngi Jesús je choa̱le Nʼaile kʼianga tsakakó kjoatsjoacha.

2 Je Jesús nʼio ndasʼin kitjenngi je choa̱le Nʼaile. Ngantsjai nichxin nga tsakakóle kjoanda je chjota. I kitso: “Nroachonnáo ngatsʼio xi nʼio tinixáo kʼoa xi tse chʼá tichʼao, nga an xi sikʼéyokjáyano. [...] Nga ndʼénía, kʼoa yo̱ma̱ kjiakoan” (Mat. 11:28, 29). Kʼianga mangíntjenngiaa choa̱le Jesús kʼoa bakolee “kjoamatokon je xi ma̱ tjío”, ndasʼin biyoaa ngixkon Nʼainá xi tíjna ngʼajmi kʼoa tsjoa satío tokoán (Sal. 41:1). Kataʼyala jósʼin koakolee kjoanda je familianá, jósʼin koakoá kjoanda jinjtín kʼoa kʼianga ʼmiyasoán.

KOAKOLEE KJOANDA JE FAMILIANÁ

3. Je xi xʼin ma jósʼin tjínnele skoe̱kon je chjoónle.

3 Je xi tjínnele koatio je choa̱ ya yaniʼyale nga koako kjoanda jé xi xʼin ma (Efes. 5:25; 6:4). Je Biblia kʼoatso nga je xi xʼin tjínnele koakole kjoanda kʼoa sijinle yaole josʼe kon je chjoónle (1 Ped. 3:7). Kʼianga koakolee kjoanda jngo chjota, machjén nga títjonkjoanla katamajinná jotjín kon. Je xʼin xi majinle jotjín kon je chjoónle be nga nʼio chjíle je chjoónle kʼoa nga nkjín koya jñani tsín koa̱nngóson nga jngó jngó, tonga alikui xi tsonile tsa ngisa nangi tíjna je chjoónle (Gén. 2:18). Kuinga je xi xʼin ma, ngisaa kui tsjoále kjoandosin josʼe kon je chjoónle kʼoa bakóle kjoanda kao kjoaxkóntokon. Jngo tichjaa xi Canadá tsʼe itso: “Je xʼinna kuenta sʼín ngantsjai josʼe tokoan, kʼoa alikuikʼia i̱ tsona: Alikui tjínnele kʼoasʼe tokuin. Xi ijngosani, nrʼoéna jmeni xi xinle. Kʼianga jme kjoafaʼaitsjen tsjoáná, kao kjoanda kʼoatsonina”.

4. Jósʼin koakole kjoaxkóntokon je chjoónle je xi xʼin ma.

4 Je xʼin xi majinle jotjín kon je chjoónle kuenta sʼín josʼin síkjaʼaitsjen, tsín kjaʼaí yánchjín si síkao kʼoa tsín kjaʼaí yánchjín síndosin. Kʼoa tsín kʼoasʼín ninga ya redes sociales kʼoa tsa ya Internet (Job 31:1). Alikui tsa tokuijin nga tsjoake je chjoónle nga kixi manile, kʼoati kuinga tsjoake je Niná kʼoa jtike je xi chʼaotjín (tʼexkiai Salmo 19:14; * 97:10 *).

5. Jósʼin je xi chjoón ma nga mandosinle je xʼinle.

5 Kʼianga kui fitjenngi je choa̱le Jesucristo je xi xʼin ma, je chjoónle bakóle kjoaxkóntokon (Efes. 5:22-25, 33). Kʼoa je chjoón kʼoati kuenta sʼín je xʼinle. Tobʼelañá, kʼianga tse nichxin síkʼayale je xá xi kjinele ya jinjtín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tjín xi kjimakjáojinle. Jngo ndsʼee xi Gran Bretaña tsʼe, itso: “Sakʼoaa be je chjoónna nga tjín xi makjáojinna. Kʼoa kui fitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Proverbios 20:5, koyala kʼoa kʼiaa fákaonajmína kʼianga bele kon, tokʼiaa nga tsín jme xi bʼeyanajmíle tsa jmeni xi tsín je tjínnele sʼe̱jinle”.

6. Jósʼin kuinyakoaa je ʼndíxti nga katabakóle kjoanda je xi ngikʼa, kʼoa jósʼin koasenkao jebi.

6 Kʼianga bakóle kjoaxkóntokon xínkjín je xi xijchá ma, nʼio nda choa̱ batíole je ʼndíxtile. Tonga kʼoati je kjinele kuitsoyale josʼin koakole kjoaxkóntokon xi kjaʼaí. Tobʼelañá, koaan kʼoakitsole nga tsín ya kʼoétsoma toka ya Ndʼia jña chotʼayá, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga bichijtián kao je ndsʼee, nga je títjon xi jchínga katakjoé je xi bichiñá. Ngatsʼiñá nga koa̱n kuinyakoaa je xi xijchá ma. Jngola choa̱ kʼoéjnaa, tsa jngo tiʼndí skóxʼáná xo̱ntjoa, kʼoakʼuínlee nga nda kasʼín. Tsa kʼoakʼuínlee, nda sʼe̱ kon kʼoa koa̱njinle nga ngisa nda “nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé” (Hech. 20:35).

KOAKOÁ KJOANDA JINJTÍN

7. Jósʼin tsakakóle kjoanda je Jesús jngo chjota xi jtaya, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi.

7 Kʼianga ya ʼnde jña Decápolis ʼmi tíjna je Jesús, je chjota “jaʼaikaole jngo xi jtaya, xi likui nda male nchja̱” (Mar. 7:31-35). Je Jesús kikaotʼaxin kʼoa kisindayaa. Ánni tsín ya kisindayani ngixko̱n chjota. Kuijin nga koanjinle je Jesús nga tsín nrʼoé chjota jebi kʼoa nga tsín nda bijnajinle chjotankjín. Ñá alikui koa̱nná koatioá kjoaxkón joni je Jesús, tonga koaan nga kuenta sʼiaan jmeni xi machjénle kʼoa kao jotjío kon je ndsʼee. Je pastro Pablo itso xi kiski: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda” (Heb. 10:24). Jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Jesús nga tsakakóle kjoanda jngo chjota xi jtaya.

8, 9. Jósʼin koakolee kjoanda je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kao je xi chʼin tjínle. Tikʼaxki̱ kʼai choa̱.

8 Koakolee kjoanda je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kao je xi chʼin tjínle. Je chjotale Cristo nda sítjoson je xá xi kjinele, tonga ali tsakuijin xi ngisa chjíle, je xi ngisa chjíle kuinga bakó kjoatsjoacha (Juan 13:34, 35). Nga tjínná kjoatsjoacha kui xosíkaoná nga binyakaoñá je ndsʼee xi jetjínle nó kʼoa kao je xi chʼin tjínle nga koa̱n koai je kjoajtín kʼoa nga koa̱n kuitsoyason. Binyakaoñá ninga tsín tinʼio tse chókjoanile (Mat. 13:23). Jngo ndsʼee xi Michael ʼmi, xi silla de ruedas tíjnaya, nʼio tsjoá kjoanda nga binyakao je familiale kʼoa kao je ndsʼee nga ma tsoyason. Itso: “Nga kʼoasʼin binyakaona me tongantsjai fia je kjoajtín kʼoa me tokjitʼa xinyasoan. Xi ngisa tsjoake̱ kuinga ya xinyasoan jñani nʼio tjín chjota”.

9 Ya Betel tjío je ndsʼee xi jejchínga kʼoa xi chʼin tjínle. Jósʼín je xi superintendente sʼin tjío nga bakóle kjoanda. Kuinga binyakao nga karta kji kʼoa nga kao teléfono tsoyasonni. Jngo ndsʼee xi Bill ʼmi, xi 86 nóle, karta kjile je chjota xi kjintʼa tjío. Je ndsʼee jebi itso: “Bʼainíjin kjoanda nga karta chjijin”. Je tichja xi Nancy ʼmi, xi jeme 90 nóle, itso: “Kʼianga karta kjia, kʼoasʼin xinyasonña je Énle Niná. Je chjota machjénle nga skoe̱ tʼatsʼe Niná”. Je Ethel, xi kʼia nga nó 1921 kitsin, itso: “Tongantsjai nga makjineya yaona. Tjín nichxin nga ñʼai mana nga bʼakjá najñona”. Ninga kʼoalani, nʼio tsjoake nga kao teléfono tsoyasonni, kʼoa tjín je chjota xi mandosinle nga nkjín kʼa tsoyale. Kʼoa je tichjaa xi Barbara ʼmi, xi 85 nóle, itso: “Nga chʼin tjínna, alikui kʼoamana nga kjitʼa xinyasoan. Kao teléfono xinyasonnile je chjota. Tsjoale kjoanda je Jeobá”. Jngo jtín mani je ndsʼee xi jejchínga xi saʼnda tsín jngo nó nga 1,228 ora kitsoyason, kʼoa 6,265 karta kiski, tsʼato 2,000 kʼa kinchja̱le je chjota kao teléfono, kʼoa 6,315 xo̱n xi Énle Niná yʼangini kisikʼabíson. Nʼiojin tsjoa tjín kon je Jeobá nga kʼoasʼín ndsʼee jebi (Prov. 27:11).

10. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee nga nda kjuinrʼoé jmeni xi ʼmiyaná kʼianga satíoná kjoajtín.

10 Koakoá kjoanda nga satíoná kjoajtín. Tsa bakolee kjoanda je ndsʼee, kuinyakaojián nga nda kjuinrʼoé jmeni xi ʼmiyaná nga satíoná je kjoajtín. Jngo koya xi koa̱n sʼiaan kuinga xátí kuichoa je kjoajtínná. Sakʼoajin tsín kʼoakoa̱nna nga xátí kuichoaa, tonga tsa jekʼoasʼin nganá nga tojochon bichoaa, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xi koa̱n sʼiaan nga xátí kuichoaa. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin koakoñá nga bakolee kjoanda je ndsʼee. Xi ijngosani, je xi kʼoatsona nga kuiyojtián jéní Jeobá kao Jesús (Mat. 18:20). Kʼoa tjínnele koakolee kjoaxkóntokon.

11. Ánni nga tjínnenile sitjoson jmeni xi tso 1 Corintios 14:40 je ndsʼee xi bʼakaole nga tsoya ya jinjtín.

11 Ijngosa koya josʼin koa̱n koakoá kjoanda ya jinjtín, kuinga si̱tjosoán je kjoatéxoma xi kʼoatso nga “ngayeje kjoa ñaki nda katabitjoson kʼoa ñaki nda katasʼendajin” (1 Cor. 14:40). Tobʼelañá, je ndsʼee xi bʼakaole nga tsoya ya jinjtín, alikui koa̱n sikʼatoné jokjitse kuinchja̱ya. Kʼoasʼin koakoni nga kuenta sʼín je ndsʼee xi chasa nga kuinchja̱ya kʼoa kao je ndsʼee xi tjíonrʼoé. Ánni. Nga̱ tjínkʼa je ndsʼee xi kjin nroani nga faʼai kjoajtín, kʼoa tjínkʼa xi karro kjoé nga fini ndʼiale, kʼoa tjínje̱ xi tsín testigole Jeobá mani je xʼinle kʼoa tsa chjoónle xi koyale nga xátí kuicho ndʼiale.

12. Ánni bakinnile je xi chjotajchínga sʼin tjío nga koakolee kjoaxkóntokon kao kjoatsjoacha (chótsenlai je rekuadro “ Jósʼin tjínnele jchatokoán je xi xá tjínle jinnaxinandále Niná”).

12 Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín nʼio síxá kʼoa nda choa̱ batío nga tsoyason, kuinga machjénsíni nga chjí jchaa jme xi sʼín (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:12, 13). * Bʼailee kjoanda ngayeje jmeni xi sʼín xi tʼatsaan. Kuinga machjénni nga kuinyakoaa kʼoa kʼoainganʼiolee. Je Biblia itso: “Batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no, nga̱ tjínnele nga tsjoá kuinda” (Heb. 13:7, 17).

KOAKOÁ KJOANDA KʼIANGA ʼMIYASOÁN

13. Jmé xi bakóyaná josʼin tsabekon Jesús je chjota.

13 Je Isaías i kitso xi tʼatsʼe Jesús: “Alikui skótʼaó je yána̱xo̱ xi chikjan, kʼoa likui sikitsʼao je xka̱ xi totjoʼndi̱” (Is. 42:3). Je Jesús tsjoake koan je chjota. Koanjinle jokoanle je chjota xi ba tjío kon, xi ya mangóson joni “yána̱xo̱ xi chikjan” kʼoa joni “xka̱ xi totjoʼndi̱” xi jeme fitsʼao. Kuinga tsakakóni kjoanda, ndʼé koan kʼoa tsejta koan. Saʼnda je xi sʼa xtiʼndí tsjoake koan je Jesús (Mar. 10:14). Ñá alikuikʼia kʼoakjoansʼin koa̱njinná jotjío kon je chjota joni je Jesús kʼoa alikuikʼia kʼoakjoansʼin koakoyalee. Tonga koaan koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee. Yaa koakoñá jebi josʼin chja̱kaonajmiá, kʼiáni kʼoa jókji tse chja̱kaonajmiá.

14. Ánni nga tjínnenile chósonnilee josʼin chja̱koaa je chjota kʼianga ʼmiyalee je Énle Niná.

14 Jósʼin chja̱kaonajmiá je chjota kʼianga kʼuínyalee. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota xi negosioyʼai tjínle, je chjota polítiko, kʼoa kao ngʼajko̱le relijión alikui kixi jmeni xi sʼín kʼoa totaon tjíobe je chjota (Mat. 9:36). Je chjota alikui tiʼya xi sínʼiotʼani kʼoa tsínle kjoachoya. Kuinga nʼio machjénni nga ndʼé katamaa kʼoa kui én xi nda tso chja̱koaa. Ali tsa tokuijin nrʼoéniná je chjota nga tjínná kjoankjíntokon xi tsʼe Biblia, sakʼoaa kuinga nrʼoéni nga bakolee kjoaxkóntokon kʼoa nga mandosinná xi tʼatsʼe.

15. Jósʼin koa̱n koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee.

15 Nkjín koya josʼin koa̱n koakolee kjoanda je chjota xi ʼmiyasonlee. Tobʼelañá, machjén nga koakoá kjoaxkóntokon kʼianga jme xi chjonangilee je chjota. Jngo precursor xi ya kitsoyason jngo ʼnde jñani tsín nanda nchja̱najmí je chjota. Kʼianga tsín kjoasoa sikatíojin je chjota xi ya tsʼe, je ndsʼee jebi tsínkui kiskonangile jmeni xi ñʼai koa̱njinle. Alikuikʼia kui kiskonangile jóʼmi Niná kʼoa tsakuije̱ tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Tosaa i̱ tsole: “Kʼianga Biblia tikotʼaya kui kjimajinna nga tjínle jaʼaín je Niná. A koaan koakole jñani kʼoatso”. Kjaʼaí kjaʼaísʼin ngale je chjota nga jngó jngó ʼnde, kuinga tsín koa̱n tongóson sʼin koakoyañá. Tonga machjén nga koakoá ngantsjai je kjoaxkóntokon kao kjoanda. Kuinga machjénsíni nga jchaa josʼin ngale je chjota xi ya tsʼe jñani tsaan.

16, 17. 1) Tsa mená koakolee kjoanda je chjota, kʼiáni kjuinchónlee ya niʼyale nga koakoyalee je Énle Niná. 2) Tsa mená koakolee kjoanda je chjota, jókji tse tjínnele chja̱kaonajmiá.

16 Kʼiáni machjén nga chja̱kaonajmiá je chjota. Kʼianga xki̱ niʼya ʼmiyasoán tsínkui koyale je chjota nga ya kuichoaa ndʼiale nga̱ tsín toxá kʼoatsoniná. Kuinga nʼio chjínile nga kʼia kuichoaa nga bele tokoán nga kjuinrʼoéná (Mat. 7:12). Tobʼelañá, a tojochon binyatje̱n je chjota xi ya tsʼe jñani ʼmiyasoán kʼianga xoto kao nga taingo. Tsa kʼoalani, koaan ya yandiaa koakoyasoán, koaan kui kuiyoʼnda jñani ma xinyáya xo̱n, kʼoati koa̱n je kjuinnixatʼaa xi ʼyaa nga tanjio binyatje̱n.

17 Jókji tse tjínnele chja̱kaonajmiá je chjota. Nga tsín maʼale je chjota, machjén nga tongotjo chja̱kaonajmiá, kʼoa ngisaa tsa tokʼia kabicho títjoán. Ngisaa nda nga tongotjo chja̱kaonajmiá tikʼoajinni tsa tse (1 Cor. 9:20-23). Kʼianga be je chjota nga kʼoanʼia, tsakui nichxin kjuinrʼoé ijngokʼaná nga koa̱nskanni. Tsa kʼoanʼia josʼin bándiaaná je nganʼiotsjele Niná, ndajin sʼin si̱xákoaa je Niná. Tsakui nichxin saʼnda ñá sichjénná je Jeobá nga jngo chjota kʼoéjnajin je naxinandále (1 Cor. 3:6, 7, 9).

18. Jmé kjoanichikontʼain sʼe̱ná tsa koakolee kjoanda je xíngiaa.

18 Tojosʼin kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoénelee yaoná nga koakoá kjoanda kao familianá, ya jinjtín kʼoa kʼianga ʼmiyasoán. Tsa kʼoasʼiaan tsee kjoanichikontʼain so̱koná ndʼaibi kao nichxin xi nroaján. Ya Salmo 41:1, 2 itso: “Tsjoa tjínle je xi bakóle kjoamatokon je xi ma̱ tjío; jé Jeobá kʼoasjentjai kʼianga kjoañʼai kjoaʼatojin. [...] Kʼoa ñaki tsjoa sʼe̱le nga kʼoéjna i̱ sonʼnde”.

^ párr. 4 Salmo 19:14: “Je én xi bitjoni ndsoʼba kʼoa jme xi síkjaʼaitsjenjin ni̱ma̱na, katasasénli ji Jeobá, jiní na̱xi̱na kʼoa xi bʼasjentjaina”.

^ párr. 4 Salmo 97:10: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín. Jé tísíkuinda kjoabijnachonle xi kixi tjíofitʼale; tíbʼasjentjai nga tsín jokatasíkao je chjotatsʼen”.

^ párr. 12 1 Tesalonicenses 5:12, 13: “Bʼetsʼoalaijin ndsʼe, nga jchaxkón je xi síxájinno nga jon, xi binyatítjonno nga tiyokao Nainá, xi tsoyano. Nʼio nda jchaxkón, katamatsjoachao, xi totʼatsʼe xále. Nyʼán tiyokao xíngio”.