Ir al contenido

Ir al índice

Tosi tonda koakolee kjoatsjoacha xíngiaa

Tosi tonda koakolee kjoatsjoacha xíngiaa

“Je kjoatjaocha síkinngʼa” (1 COR. 8:1).

KJOAJNDA 109, 121

1. Jmé tʼatsʼeni xi nʼio tjínle kjoandosin tsakjákaoni Jesús je pastrole nitje̱n nga tokʼoatjínsa tsakʼejnakao.

NITJE̱N nga tokʼoatjínsa tsakʼejnakao Jesús je pastrole, mela 30 kʼa kinchja̱ni xi tʼatsʼe kjoatjaocha. Kʼoakitso nga tjínnele tsjoacha koaan xíngiaa (Juan 15:12, 17). Kʼoa kao kui jebi jchaniná nga ñaki chjotale Cristo maa (Juan 13:34, 35). Nga bakoá kjoatsjoacha ali tsa tokuijin josʼe tokoán, kʼianga kinchja̱ni Jesús xi tʼatsʼe jebi kʼoakitso nga tjínnele koakoá nga mandosin kjoaixiná xíngiaa. I kitso: “Liʼyasa xi ngisa tsjoake joni jngo xi tsjoántjai ni̱ma̱le xi tʼatsʼe miyole. Jon nío miyona, tsa kʼoasʼin sʼiaon ngayije josʼin bʼeneno” (Juan 15:13, 14).

2. 1) Jósʼin ʼyanile je xi choʼndale Niná ma ndʼaibi. 2) Jmé kjoachjonangi xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kao kui ʼyaniná nga choʼndale Niná maa nga bakolee kjoatjaocha xíngiaa kʼoa nga jtín sʼin tiyoaa (1 Juan 3:10, 11). Nga kʼoanʼia alikui kui mangínñá jñani tsaan, jme ntje̱ kitjenñá, jme én xi nokjoaa kʼoa josʼin koanjchíngaa. Tonga koaan chjónangilee yaoná jebi: “Ánni nga nʼio machjénni nga koakoá kjoatjaocha ndʼaibi. Jósʼin tsjoánganʼioná je Jeobá kao Jesús. Kʼoa jósʼin koa̱n chjénngiaa je choa̱le Jesús nga koakoá kjoatjaocha” (1 Cor. 8:1).

ÁNNI NGA NʼIO MACHJÉNNI NGA KOAKOÁ KJOATJAOCHA NDʼAIBI

3. Jósatío kon je chjota nga ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

3 Nga nʼio ñʼai chon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, “tsee kjoañʼai chjaʼá”, nkjín chjota xi tsín nda satío kon (Sal. 90:10; 2 Tim. 3:1-5). Nga kʼoachon, nkjín xi tsín timenile koatiokon. Nga xki̱ nó tsʼato 800,000 chjota síkʼien yaole, xi tsonile nga jngo biya nga xki̱ 40 segundo. Saʼnda tjín ndsʼee xi kʼoati satío kon kʼoa saʼnda síkʼien kʼa yaole.

4. ʼYá chjotani xi faʼaitʼa Biblia xi kʼoakitso nga mele kuiyá.

4 Nichxin kjoatse, tsakatio kʼa je choʼndale Niná xi ba kisatio kon kʼoa xi koanmele nga kuiyá. Tobʼelañá, nga nʼio aon kisʼe kon je Job kʼoakitso nga tsín timenile kʼoéjnakon (Job 7:16; 14:13). Kʼianga tsín kʼoasʼin kichomani josʼin koanmele Jonás tʼatsʼe xá xi kisʼenele, alikui nda kisʼe kon. I kitso: “Kʼoa ndʼaibi, ji Jeobá, tʼiain kjoanda chja̱ʼanái je kjoabijnachonna, nga̱ ngisaa nda tsa kuiyá tikʼoajinni tsa koatejnakoan” (Jon. 4:3). Je profeta Elías kʼoati tsín nda kisʼe kon kʼoa kui kisijéle Niná nga katamʼe. I kitso: “Jekichobena. Ji Jeobá tosa chja̱ʼaxinnái je kjoabijnachonna nga̱ likui tsa ngisa chjína an tikʼoajinni je chjotajchíngana xi kjoatse tsakatio” (1 Rey. 19:4). Je Jeobá nʼio chjí tsabekon je choʼndale kʼoa tsín koanmele nga kuiyá. Alikui kiskankao ninga kʼoakisatio kon, tosaa kitsjoanganʼiole kʼoa tsakasenkao nga nda kisatio ijngokʼani kon kʼoa tosi tonda je kisixále.

5. Ánni nga machjénni nga koakolee kjoatjaocha je ndsʼee nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.

5 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín ndsʼee xi tse kjoa tjíofaʼatojin kʼoa machjén nga koakolee kjoatjaocha kʼoa si̱nʼioá kon. Tjínkʼa xi chjota fitjenngike kʼoa xi ʼyasin. Kʼoa tjínkʼa xi chʼaosʼin nikʼaxki̱ ya tʼaxále, kʼoa tsa nʼio bijtajinle nga nkjín ora síxáson kʼoa tsa chóbekaole je xá xi sʼín, kʼoa tjínkʼa xi kjoa tjínle xi kao familiale, tsa je chjoónle kʼoa tsa xʼinle tsín kotʼaya je Énle Niná, kʼoa chʼaosʼin síkʼaxki̱ xínkjín. Kui ngayeje jebi xi síkijtajin je ndsʼee kʼoa tsín tinda satíoni kon. ʼYáni xi koa̱n tsjoánganʼiole.

JE KJOATSJOACHALE JEOBÁ TSJOÁNGANʼIONÁ

6. Jósʼin tsjoánganʼiole Jeobá je choʼndale.

6 Je Jeobá tsjoánganʼiole je choʼndale nga kʼoatsole nga tsjoake. Nʼiojin kitsjoanganʼiole je naxinandá Israel kʼianga kinrʼoé nga i̱ kitso Jeobá: “Ndasʼin tijnai ngixkoan, chjí tiʼbele kʼoa tsjoakele. [...] Ali nokjonjin, nga̱ yaa tjen tijnakaole” (Is. 43:4, 5). Ñá koaan kʼoéjngoaa tokoán nga tsjoakená Niná kʼoa nga nʼio chjí bekonná. * Je Biblia itso xi tʼatsʼe Jeobá: “Nʼio tjínle nganʼio, jé kʼoasjentjaili. Nʼio tsjoa sʼe̱le xi tʼatsi” (Sof. 3:16, 17).

7. Jósʼin mangóson je kjoatsjoacha xi tjínle Jeobá kao josíkao jngo na̱ je ʼndíleele (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

7 Ninga tojme kjoa xi kuitjátojiaan, je Niná koasenkaoná kʼoa sinʼio tokoán. Je Jeobá itso: “Jon koakilao kʼoa kʼoangʼano, kʼoa xkólee sikatíosonno. Tojo sʼín jngo na̱ nga sínʼio kon je ʼndíle, kʼoasʼin sinʼioa tokon tsanda jon” (Is. 66:12, 13). Je én jebi kui bakó josʼín jngo na̱ xi báyandsome je ʼndíleele kʼoa sískákao. Kao choa̱ jebi bakóni Jeobá jokji tsjoake je choʼndale. Alikui jao kʼoé tokoán nga nʼio chjí bekonná je Niná (Jer. 31:3).

8, 9. Jósʼin tsjoánganʼioná je kjoatsjoachale Cristo.

8 Ijngo koya tjínni anni nga kʼoéjngosíñá tokoán nga tsjoakená je Jeobá. Ya Juan 3:16 itso: “Niná kʼoasʼin koantsjoake sonʼnde nga kitsjoa je xi tojngo ʼndíle, jméni nga ngatsʼisíni xi makjainle tʼatsʼe, likui cha̱, tonga tjínle kjoabijnachon ngantsjai”. Je Jesús nʼio tse kjoatsjoacha tsakakóná nga kitsjoa kjoabijnachonle xi tʼatsaan. Je Énle Niná kʼoatso nga nijejinla kjoañʼai koa̱nle kjoaʼaxinná je “kjoatjaochale Cristo” (Rom. 8:35, 38, 39).

9 Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan jokji tsjoakená Cristo tsjoánganʼioná nga chókjoajinná nga kui kjoa bitjatojiaan xi síkijtajinná, xi tsín nda bʼé tokoán kʼoa tsa xi síkinroajen kjoamakjainná (tʼexkiai 2 Corintios 5:14, 15). * Je kjoatsjoacha jebi kʼoati tsjoánganʼioná nga tsín nikʼajenlee tokoán kʼianga kjoaxkón sʼe, nga fitjenngikená chjota kʼoa tsa kʼiaje̱ nga ba sʼe tokoán.

MACHJÉN NGA TSJOACHA KOAAN JE NDSʼEE

Nga chotʼayajiaan choa̱le Jesús basenkaoná nga koa̱n si̱nʼioá kon xíngiaa (Chótsenlai párrafo 10 kao 11)

10, 11. ʼYáni xi kjinele nga sinʼiojin je xi tjíosíkinroajen kon. Tʼeyanajmí.

10 Je Jeobá kʼoati kui je jtín síchjén nga tsjoánganʼioná. Kʼianga tsjoachaa je ndsʼee tibakoñá nga tsjoachaa je Niná. Binyakaoñá je ndsʼee nga katabe nga tsjoake je Jeobá kʼoa nga nʼio bechjí (1 Juan 4:19-21). Je pastro Pablo i kitsole je chjotatjenngile Cristo: “Ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao” (1 Tes. 5:11). Ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío xi koa̱nle sinʼio kon kʼoa tsjoánganʼiole je ndsʼee, kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá tojo sʼín je Jeobá kao Jesús (tʼexkiai Romanos 15:1, 2). *

11 Tjínkʼa ndsʼee xi nʼio táo je depresión xi tjínle kʼoa machjén nga chjinexki koaikonle kʼoa xki kʼoaile (Luc. 5:31). Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kao xi ngikʼa ndsʼee majinle nga tsín chjinexki ma, tonga je nganʼio xi tsjoá nʼio chjíle. Kʼoa be nga tjínnele sitjoson én jebi: “Tinʼiokon xi choa tjíokon, tinyakao xi tsínle nganʼiojin, tikjaínlao ngatsʼi” (1 Tes. 5:14). Machjén nga tsjoacha koaan xíngiaa, nga nijinlee yaoná jotjío kon, kʼoa tsejta katamaa kao xi tjíosíkinroajen kon kʼoa ngasin nganda chja̱koaa nga si̱nʼioá kon. Chjónangilee yaoná jebi: “A mana sinʼioa kon kʼoa tsjoanganʼiole xi ngikʼa. Jmé xi koa̱n sʼian nga ngisa nda tsjoanganʼiole je ndsʼee”.

12. Jngo choa̱ tʼejnai jósʼin tsakasenkao jngo tichjaa je kjoatsjoacha xi tsakakóle je ndsʼee xi tjío ya jinjtín.

12 Jósʼin binyakao je xi depresión tjínle kʼianga bʼainganʼiolee. Jngo tichjaa xi Europa tsʼe itso: “Sakʼoaa kʼoasʼe tokoan nga mena sikʼien yaona. Tonga je ndsʼee xi tjío ya jtín jña tijna nʼio nda tjíosíkuindana nga tsín kʼoasʼian. Sínʼiojinna ngantsjai kʼoa tjao bena. Tochoa ma xi tjíojinle nga depresión tjínna, tonga ngantsjai nga binyakaona ngatsʼi. Jngo ndsʼee kao chjoónle xi jo xijchána sʼin síkuindana. Nichxin kao nitjeen nga síkuindana”. Tsakui nichxin tsínkjoan kʼoasʼiaan jokisʼin ndsʼee jebi, tonga koaan kʼoainganʼiolee je xi kui kjoa tjínle. *

KAO KJOATJAOCHA KʼOAINGANʼIOLEE JE NDSʼEE

13. Jméni xi machjén xi sʼiaan nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee.

13 Nda kuinóʼyá (Sant. 1:19). Kʼianga maná noʼyá jmeni xi ʼminá bakoñá nga tjínná kjoatsjoacha. Jósʼin kʼoainganʼiolee je xi tjíonroajen kon. Si̱jinlee yaoná jotjío kon, kui si̱kjaʼaitsjeen jósʼe̱ tokoán tsa ñálani xi kui kjoa tibitjatojiaan. Kʼoa chósonnilee jmeni xi chjónangilee ánni nga koa̱njinniná jotjío kon. Jofaa nkjaan yaa bakó tsa mandosin kjoaixiná xíngiaa. Kʼiatsa je ndsʼee mele kʼoeyanajmíná jme kjoa xi tífaʼatojin, tsejta katamaa kʼoa tsín ñá kuinókjoajiaan jmeni xi títso. Tsa nda kuinóʼyalee ngisaa nda koa̱njinná jotjín kon. Kʼoa je ndsʼee sinʼiotʼaná kʼoa kjuinrʼoéná jmeni xi kʼuínlee. Kʼianga bakoá nga mandosin kjoaixiná xíngiaa, nʼio tsjoánganʼiole.

14. Ánni nga tsín xíngiaa si̱kʼaxki̱síñá.

14 Alikui xíngiaa si̱kʼaxkiaa. Kʼiatsa je chjota xi depresión tjínle kʼoasʼin koa̱njinle nga je tinikʼaxkiaa, ngisajin aon sʼe̱ kon. Kʼoa kʼianga kʼoainganʼiolee, ñʼaijin koa̱nná. Je Biblia itso: “Je énle chjota xi tsín síkjaʼaitsjen josʼin nchja̱ kʼoama joni tsa ki̱cha̱ tíbʼésʼenjin yaoná. Tonga je ni̱je̱n chjota xi chjine síndayaná” (Prov. 12:18). Alikui mená nga ʼya xi si̱kiʼoaan kao jmeni xi bixoán, tonga tsa tsín si̱kjaʼaitsjeen josʼin kuinókjoaa, alikuijin nda sa̱tío kon. Kʼianga kao kjoatsjoacha kʼoainganʼiolee xíngiaa, si̱jinlee yaoná jotjío kon (Mat. 7:12).

15. Jméni xi koa̱n si̱chjén nga si̱nʼioá kon xíngiaa.

15 Si̱chjén je Énle Niná (tʼexkiai Romanos 15:4, 5). * Je Biblia nʼio chjíle kʼoa sínʼio tokoán nga̱ tʼatsʼe jaʼaini je “Niná xi tsjoá kjoatsejta kao kjoanijetakon”. Kʼianga nda koa̱nná si̱chjén je Biblia koasenkaoná je BIBLIOTECA Watchtower kʼoa kao Xo̱n xi síchjén je testigole Jeobá nga jme xi básjaiya. Jebi basenkaoná nga fasjaijiaan je testo xi tsʼe Biblia kʼoa kao xo̱n jñani masjaijinsaná xi kui tínchja̱ni josʼin koa̱n si̱nʼioá kon xíngiaa.

16. Jótjínnele koa̱nkjoaan kʼianga koa̱n kʼoainganʼiolee je xi síkʼajenle kon.

16 Nda chjota katamaa. Je Jeobá jé “Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon” kʼoa bakóle kjoamatokon je choʼndale (tʼexkiai 2 Corintios 1:3, 4 * Luc. 1:78; Rom. 15:13). Je Pablo nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga je Jeobá kiskenngile nga tsakakó kjoamatokon. I kitso: “Koanʼindajinjin kao jon, joni tsa jngo na̱ xi síkaki, xi kjoétjao ʼndíle. Kʼoasʼin tonʼio tjaochalaijin, nga menajin nga kʼoailaijin ali tsa toje énnda tʼatsʼe Niná, saʼnda menajin kʼoailaijin ni̱ma̱najin. Kjaínga tjaocha koanlaijin” (1 Tes. 2:7, 8). Kʼiatsa kʼoasʼin ndʼé nikoaa je ndsʼee josʼín je Jeobá, nʼio kuinyakao kʼoa ngisaa tsakuikjoan tísíjéle Jeobá nga tíbʼétsʼoale.

17. Jósʼin tjínnele jchatokoán je ndsʼee nga koa̱n kʼoainganʼiolee.

17 Alikui chóyaa nga ñaki chjotatsje katama je ndsʼee. Kuenta sʼiaan jokji tjen kʼoakoa̱nle. Kʼiatsa tokui kjuinñá nga tsín jña so̱kojéele, alikuijin nda sʼe̱ná tsa jñani tsín nda sʼin (Ecl. 7:21, 22). Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá be jokji tjen bichó nganʼioná kʼoa tsínkui sijéná jñani tsín kʼoakoa̱nná. Kʼiatsa chjénngiaa jokjoan je Jeobá koaanná si̱chatʼalee xíngiaa tsa jñani tsín nda sʼin (Efes. 4:2, 32). Alikui koa̱n kʼoakuixoán nga tsín nʼio bʼénele yaole je ndsʼee kʼoa tsín koa̱n nga kjaʼaí xi si̱ngósonkoaa jmeni xi sʼín. Tsa kʼoasʼiaan alikuijin nda sa̱tío kon. Tosa kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín. Tsa kʼoasʼiaan, sinʼiojin kʼoa kuinyakao nga tosi tonda kao kjoatsjoa sixále je Jeobá (Gál. 6:4).

18. Ánni nga kao kjoatsjoacha kʼoainganʼionilee je ndsʼee.

18 Je Jeobá nʼio chjí be je choʼndale. Kʼoa je Jesús kitsjoantjainá kjoabijnachonle nga̱ kʼoati chjí bená (Gál. 2:20TNM). Tsjoachañá je ndsʼee kʼoa mená nga nda si̱kuindaa. Kʼianga koa̱n si̱nʼioá kon “kjuintjenngilee kjoa xi síkinjenyʼánjinná” kʼoa xi tsjoánganʼioná (Rom. 14:19). Jemená nga katafaʼai je sonʼndenaxó, jñani tsín tisi̱kinroajenñá tokoán. Tsín tisʼeni chʼin, kjoajchán, kjoabiya, nga chjota fitjenngikená, kjoa xi sʼená ya yaniʼyaná kʼoa kao xi tsín nda bʼé tokoán. Kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó, chjotatsje koa̱n je chjota. Kʼoa kʼianga jechótʼayakao xi tofetʼani, xtile Jeobá koa̱n kʼoa “kʼoéyondaí kao kjoajeya xi tsʼe ʼndíle Niná” (Rom. 8:21). Tosi tonda tsjoacha katamaa je ndsʼee kʼoa kʼoainganʼiolee nga koa̱n tjoéle je kjoanda xi kjoaʼaíkao Niná kʼianga jesʼe̱jna je sonʼndenaxó.

^ párr. 6 Chótʼajin ya kjoaʼmiya 24 xi tsʼe libro Acerquémonos a Jehová.

^ párr. 9 2 Corintios 5:14, 15: “Je kjoatjaochale Cristo kjoanʼio sʼínnajin, nga jekinikjaʼaitsjainjin jebi, nga jngo xi kʼen xi tʼatsʼe ngatsʼi, kui tjíokʼenni ngatsʼi. Kʼoa kʼen xi tʼatsʼe ngatsʼi, jméni nga je xi tjíokon, likui tikoatiokonni xi titʼatsʼeni, tonga xi tʼatsʼe je xi kʼoasʼin kʼen, kʼoa xi kinikjaʼáyanile xi tʼatsʼe”.

^ párr. 10 Romanos 15:1, 2: “Kʼoasʼin ñábi xi tjínná nganʼio, tjínnená nga kuinyakoaa kjoaʼindajinle xi tsínle nganʼiojin, kʼoa likui si̱tsjoayalee yaoná xi tiñánía. Nga jngójngoábi si̱tsjoayalee xíngiaa xi tʼatsʼe nga ngisa nda koa̱nle kʼoa nga kuinngʼasa”.

^ párr. 12 Yaa koa̱nsjaisali jmeni xi koa̱n sʼiaan nga kʼoasʼe kjoafaʼaitsjenná nga mená si̱kʼieen yaoná ya kjoaʼmiya xi faʼaitʼa je rebista ¡Despertad! jñani tso: “¿Vale la pena vivir? Tres razones para no darse por vencido” kjoaʼmiya 1, 2, 3 (abril de 2014), “Cuando se pierden las ganas de vivir” (enero de 2012) kʼoa “Merece la pena vivir” kjoaʼmiya 1, 2 (22 de octubre de 2001).

^ párr. 15 Romanos 15:4, 5: “Je kjoa kichjitʼa ngasʼa, kichjitʼa xi tʼatsʼe nga koakoyaná, jméni nga sʼe̱síniná kjoachoyakaokjoa xi totʼatsʼe kjoatsejta kao kjoanijetakon xi tjínle xo̱n Escrituras. Tonga je Niná xi tsjoá kjoatsejta kao kjoanijetakon, kʼoa katatsjoáno nga tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼejinno, josʼin kitso Cristo Jesús”.

^ párr. 16 2 Corintios 1:3, 4: “Kjoanda katabʼaile je Ninále kʼoa Nʼaile Nainá Jesucristo, je Nʼai xi tsʼe kjoamatakon, kʼoa Niná xi tsʼe ngayije kjoanijetakon, xi síjekonná ngayije kjoañʼainá, jméni nga kʼoati ñá koa̱nsíniná si̱jetakoán je xi tjíojin tojñale kjoañʼaini kao xi tikuini kjoanijetakon, josʼin síjekonná Niná nga ñá”.