Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 37

Tiyondañá nga si̱tjosonlee Jeobá

Tiyondañá nga si̱tjosonlee Jeobá

“A tsí tsa ngisa nda [si̱tjosonlee je Nʼainá, TNM]” (HEB. 12:9).

KJOAJNDA 9 Jé Jeobá xi Rey tíjnaná

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Ánni nga tjínnenile si̱tjosonlee je Jeobá.

TJÍNNELE nga nangi kuiyolee kʼoa si̱tjosonlee * je Jeobá. Nga je kisindaná, tjínle ʼnde nga je tsjoáná kjoatéxoma (Apoc. 4:11). Kʼoa xi ijngo koya anni nga si̱tjosonnilee kuinga je xi ngisa nda batéxoma. Saʼnda ngasʼa, nʼio nkjín je chjota xi tjíosʼele nganʼio kʼoa xi batéxomale xi kjaʼaí. Tonga jé Jeobá xi ngisa chjine, tsjoakená, kuenta sʼínná kʼoa bakóná kjoamatokon (Éx. 34:6; Rom. 16:27; 1 Juan 4:8).

2. Tojo tso Hebreos 12:9-11, ánni nga tjínnenile si̱tjosonlee je Jeobá.

2 Je xi mele Jeobá kuinga ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga si̱tjosonlee, nga̱ tsjoachañá kʼoa Nʼainá mani. Ali tsakuijin nga nokjonlee. Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo, kʼoakitso nga kao kjoatsjoa si̱tjosonlee je Jeobá nga̱ ñá xi nda biyoaa tsa kjuintjenngiaa josʼin bakóyaná (tʼexkiai Hebreos 12:9-11). *

3. 1) Jósʼin bakoá nga nitjosonlee je Jeobá. 2) Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Nitjosonlee je Jeobá kʼianga bʼenelee yaoná nga kʼoanʼia ngayeje jmeni xi tsoná kʼoa nga tsín tokui mangínñá josʼin nikjaʼaitsjeen (Prov. 3:5). Tsa jchaa jokjoan je Jeobá ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱tjosonlee, nga̱ kui bakó jokjoan jmeni xi sʼín (Sal. 145:9). Kʼianga sa nda sa nda ʼyaxkoaan je Jeobá, ngisaa matsjoachaa. Kʼiatsa tsjoachaa, alikuikjoan machjén nga jngo xo̱n sʼe̱tʼa jñani kʼoakuitsoná ngayeje jmeni xi sʼiaan kʼoa jmeni xi mai. Bʼenelee yaoná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe jmeni xi ndatjín kʼoa tsínkui kʼoanʼia je xi chʼaotjín (Sal. 97:10). Tonga sakʼoajin ñʼai koa̱nná nga si̱tjosonlee. Ánni. Kʼoa jósʼin kuinyakao je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi nʼai kao xi na̱ ma je choa̱le Nehemías, rey David kao tsʼe María, xi na̱le koanni Jesús. I kjoaʼmiya jebi chótʼayajiaan xi tʼatsʼe jebi.

ÁNNI NGA SAKʼOA ÑʼAI MANINÁ NGA NITJOSONLEE JE JEOBÁ

4, 5. Tojo tso Romanos 7:21-23, ánni nga sakʼoa ñʼai maniná nga nitjosonlee je Jeobá.

4 Jngo koya anni nga ñʼai maniná nga nitjosonlee je Jeobá, kuinga chjotajée maa. Kʼoa alikui tongantsjai nga nitjosoán. Kʼianga tsín kisitjosonle Niná je Adán kao Eva nga kiskine je tole yá xi kisʼechjoale, totsʼee kjoafaʼaitsjen kini nga kʼoakisʼin (Gén. 3:22). Joni je Adán kao Eva, me tongatsʼi chjota nga tsín kuenta sʼín Niná kʼoa totsʼee kjoafaʼaitsjen síchjén nga kʼoatso jmeni xi ndatjín kʼoa xi chʼaotjín.

5 Ningalani ʼyaa je Niná kʼoa tsjoachaa, sakʼoaa ñʼai maná nga nitjosonlee. Kʼoakoan je pastro Pablo (tʼexkiai Romanos 7:21-23). * Joni je Pablo kʼoati kui xi mená kʼoasʼiaan jmeni xi sasénle Niná. Tonga tjínnele kʼoénelee yaoná ngantsjai nga tsínkui kʼoasʼiaan je xi chʼaotjín.

6, 7. Jmésani xosikaoná nga ñʼai koa̱nniná si̱tjosonlee je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

6 Kʼoati kuinga sakʼoa ñʼai maniná nga nitjosonlee Jeobá tʼatsʼe jñani tsaan kʼoa josʼin koanjchíngaa. Alikui mangóson josʼin síkjaʼaitsjen Niná kʼoa josʼin síkjaʼaitsjen chjota, kuinga sakʼoa ñʼai maniná nga chjaʼaxinlee yaoná je kjoafaʼaitsjen xi tjín ndʼaibi. Jngola choa̱ kataʼyaa.

7 Tjín ʼnde jñani kjoanʼio sʼenele je xti nga tse tao̱n kuinje̱le. Kʼoakoan je tichja xi Mary ʼmi. * Nga kjesa bejin xi tʼatsʼe Jeobá, skuelangʼa kiskotʼaya. Kʼoa je familiale nʼio tsakʼénele nga ya katasíxá jñani tse tao̱n kuinje̱le kʼoa nga nʼio kataʼyale. Kʼoati kui xi koanmele tsanda je. Tonga alikui tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni nga tsabe xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa nga tsjoake koan. Ninga kʼoalani, itso: “Sakʼoaa bʼaitʼana xá jñani nʼio tse tao̱n kuinje̱na, tonga alikuijin tinʼio tse sixánile Jeobá tsa kuilani xá skoe. Kʼoa ñʼai mana nga mai xian. Jé Jeobá sijéle nganʼio nga basenkaona kʼianga tsínkui xá kjoe xi tsín tsjoáʼndena nga sixále” (Mat. 6:24).

8. Jmé xi chótʼayajiaan xi fisani.

8 Tojosʼin tiʼyaa, kjoanda tsaanñá nga nitjosonlee je Jeobá. Kʼianga sítjosonle Jeobá je xi xá kjinele, jolani je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi nʼai kao xi na̱ ma, binyakao xi kjaʼaí. Kataʼyala kʼaa choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia xi bakóyaná jósʼin mele Jeobá nga sʼin je xi xá kjinele.

JÓSʼIN KUINYAKAO CHOA̱LE NEHEMÍAS JE XI CHJOTAJCHÍNGA SʼIN TJÍO

Je xi chjotajchínga sʼin tjío tsjoánganʼio jme xá xi sʼe ya Ndʼia jña chotʼayá tojo kisʼin Nehemías nga kitsjoanganʼio kʼianga kisʼendaya je xjáo xi kjindai Jerusalén (Chótsenlai párrafo 9-11) *

9. Jmé kjoa xi tjín ya Jerusalén kʼianga kicho je Nehemías.

9 Je Jeobá kui xi mele nga koa̱nkuinda je choʼndale, kʼoa jé xi chjotajchínga sʼin tjío tíbánele xá jebi (1 Ped. 5:2). Je xi chjotajchínga sʼin tjío nʼio nda binyakao je choa̱le Nehemías josʼin tsakándiaale je naxinandále Jeobá. Nga gobernador koan ya Judá, tsee xá kisʼenele (Neh. 1:11; 2:7, 8; 5:14). Kʼianga kicho je Nehemías ya Jerusalén, kisʼejinle nga je chjota judío tjíosíjndí je yo̱ngo̱ kʼoa nga tsín tijme nganʼio tsakʼainile je chjota levita. Kʼoa alikui titsabexkónni nga xoto kʼoa tjínkʼa xi je chixankao yánchjín xi xin naxinandále. Jmé xi kisʼin je Nehemías (Neh. 13:4-30).

10. Jókisʼin je Nehemías kʼianga tsabe je kjoa xi kisʼe ya Jerusalén.

10 Je Nehemías alikui totaon tsabe je chjota judío kʼoa tsín tsakʼénele nga tsʼe kjoatéxoma katafitjenngi. Tosaa je Jeobá nʼio tsakʼétsʼoale nga je katabándiaale kʼoa kitsoyale je naxinandá jotso je kjoatéxomale Niná (Neh. 1:4-10; 13:1-3). Xi ijngosani, nangitokon koan kʼoa kʼoati kitsjoanganʼio nga kisʼendaya je xjáo xi kjindai Jerusalén (Neh. 4:15).

11. Tojo tso 1 Tesalonicenses 2:7, 8, jósʼin tjínnele skoe̱kon je xi chjotajchínga sʼin tjío je jtín.

11 Tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tjío tsínkjoan kui kjoa kjoaʼatojin je kjoa xi jaʼatojin Nehemías. Tonga nkjín koya josʼin koa̱n skénngile. Tobʼelañá, binyakao je ndsʼee, kʼoa alikui ngʼa bʼasje yaole nga xá kjinele, tosaa ngasin nganda bándiaale je jtín (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 2:7, 8). * Josʼin fákao xi ngikʼa yaa ʼyanile nga tjínle kjoatsjoacha kʼoa nga nangitokon ma. Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, xi Andrew ʼmi, itso: “Kʼianga ndʼé je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa bakó kjoatsjoacha ngisaa sítjoson je ndsʼee jmeni xi ʼmile. Kʼianga kʼoasʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoati tsjoánganʼio je ndsʼee”. Kʼoa je Tony, xi jenkjín nó nga chjotajchínga sʼin tíjna, itso: “Bʼenele yaona nga fitjenngia je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Filipenses 2:3, kʼoa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tjío xi ngikʼa tikʼoajinni an. Kui xi basenkaona nga tsín totaon ʼbe”.

12. Ánni tjínnenile nga nangitokon koa̱n je xi chjotajchínga sʼin tjío.

12 Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati tjínnele nangitokon koa̱n joni Jeobá. Ningalani je Jeobá xi batéxomale ngayeje xi tjín, je Biblia kʼoatso nga mjénjen jko̱ nga kjomitjen je xi nangi tjío, xi tsonile, bakóná kjoamatokon (Sal. 18:35; 113:6, 7). Kʼoa jtike je xi ngʼakon (Prov. 16:5).

13. Ánni machjénsíni nga sikuinda josʼin kuinchja̱ je xi chjotajchínga sʼin tjío.

13 Je xi chjotajchínga sʼin tjío xi sítjosonle Jeobá, tjínnele nga skósonnile josʼin kuinchja̱ kʼoa jmeni xi kuitso. Tsa tsín kʼoasʼin, toxkia kuinchja̱jin tsa ʼya xi tsín koakole kjoaxkóntokon (Gál. 5:14, 15; Sant. 1:26). Je Andrew, xi jenása kanikʼaxkiaa, itso: “Kʼiatsa jngo ndsʼee xi tsín koakona kjoaxkóntokon, sakʼoaa kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga kʼoati toxkia kjoakoa. Tonga kʼianga sikjaʼaitsjenjian jokisʼin choʼndale Niná xi kixi koan nichxin kjoatse, basenkaona nga nʼio tjínle kjoandosin nga nangitokon maa kʼoa nga ndʼé maa”. Kʼoasʼin bakóni je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sítjosonle Jeobá kʼianga bakóle kjoatsjoacha je ndsʼee kʼoa nga nda tso én fákao, kʼoa kʼoati síkao je xi ngikʼa chjotajchínga (Col. 4:6).

JÓSʼIN KUINYAKAO CHOA̱LE REY DAVID JE XI NʼAI MA

14. Jmé xá xi tsjoále Jeobá je xi nʼai ma, kʼoa jméni xi mele nga sʼin.

14 Je Jeobá kui xá tsjoále je xi nʼai ma nga jko̱ sʼin kʼoéjnale familiale, kʼoa kui xi mele Jeobá nga ndasʼin koandiaale kʼoa nda sijchá je ʼndíxtile (1 Cor. 11:3; Efes. 6:4). Tonga jebi alikui kui xi tsonile nga koa̱n kʼoasʼin tojmeni xi mele. Kuenta sijéle Jeobá nga̱ tʼatsʼe nga familia tjín (Efes. 3:14, 15). Kʼoasʼin bakóni je xi nʼai ma nga sítjosonle Jeobá kʼianga kʼoasʼin bándiaale familiale josʼin sasénle Jeobá. Nʼio binyakao xi nʼai ma kʼianga kotʼayajin choa̱le rey David.

Josʼin kʼoetsʼoa je xi nʼai ma yaa koakoni nga tjínle kjoanangitokon (Chótsenlai párrafo 15, 16) *

15. Jméni xi ndatjín kisʼin je rey David xi koa̱n kuinyakao je xi nʼai ma.

15 Je Jeobá alikui tokui xá kitsjoale David nga jko̱ sʼin kʼoéjnale je familiale, kʼoati kitsole nga je sikuinda je naxinandá Israel. Nga je tsakatéxoma, koan kʼoakisʼin josʼin koanmele, tonga sakʼoaa tsín ndasʼin kichomani kʼoa tsín kixi tíjna jmeni xi kisʼin (2 Sam. 11:14, 15). Ninga kʼoalani, kisitjosonle Jeobá nga tsakatekjáyale. Tsakʼétsʼoale kʼoa kʼoasʼin kitjenngi josʼin tsakándiaale (Sal. 51:1-4). Kʼoa nangitokon koan nga̱ tsakʼaʼénle kʼianga tsakatekjáyale ni xi xʼin kʼoa ni xi yánchjín (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33). Alikui tikui kʼoakisʼinni xi tsín ndatjín kʼoa tosi tonda je Jeobá kisixále.

16. Jósʼin koasenkao choa̱le David je xi nʼai ma.

16 Kataʼyala kʼaa choa̱ jmeni xi kisʼin je rey David xi koa̱n skénngi je xi nʼai ma. Nda titjoson je xá xi títsjoáno Jeobá. Kʼoatixón jñani sakʼoa saténgio kʼoa tangíntjenngio kjoafaʼaitsjen xi bʼaino xi ya Biblia yʼangini. Tsa kʼoasʼiaon, koakoño nga nangitokon mao kʼoa skoe̱xkónno je ʼndíxtino kao yánchjínno. Xi ijngosani, kʼianga ñatjen kʼoétsʼoao, tʼeyanajmílao Jeobá jotjín tokon. Tsa kʼoasʼiaon, kʼoasʼin koakonilao je familiano nga je Jeobá ninʼiotʼao. Kʼoa kui títjon tikʼéjnao je xále Niná (Deut. 6:6-9). Tsoyanile nga jngo kjoatjao xi nʼio chjíle tibʼailao je familiano kʼianga nda choa̱ bʼejnalao.

JÓSʼIN KUINYAKAO CHOA̱LE MARÍA JE XI NA̱ MA

17. Jmé xá xi tsjoále Jeobá je xi na̱ ma.

17 Je Jeobá nʼio chjíle je xá xi tsjoále je xi na̱ ma ya jinfamiliale, kʼoa kʼoati je kjinele josʼin sikuinda je ʼndíxtile (Prov. 6:20). Je ʼndíxti alikui chajinle je choa̱ xi batío je xi na̱ ma (Prov. 22:6). Kataʼyala jósʼin kuinyakao je xi na̱ ma je choa̱le María, xi na̱le koanni Jesús.

18, 19. Jósʼin kuinyakao choa̱le María je xi na̱ ma.

18 Je María nʼio nda tsabe jmeni xi tso je xo̱n Escritura. Nʼio tsabexkón je Jeobá kʼoa miyole koanni. Kisitjoson josʼin tsakándiaale ninga tsʼantjaiya josʼin tsakʼejna (Luc. 1:35-38, 46-55).

Kʼianga jekijtale kʼoa tsa jtile jngo na̱, machjén nga ngisa kʼoenele yaole nga koakole kjoatsjoacha je familiale (Chótsenlai párrafo 19) *

19 Kataʼyala kʼaa choa̱ jmeni xi kisʼin je María xi koa̱n skénngi je xi na̱ ma. Xi títjon, chótʼayao je Biblia kʼoa tʼetsʼoalao je Jeobá nga tosi tonda miyole koa̱on. Xi majaoni, tʼaiʼndao nga je Jeobá katabándiaano ánni nga nda kuiyosíño ngixko̱n. Tsakui nichxin tsín koanle je xijcháno josʼin tsakjákaono nga sʼa ʼndí kjoaon, kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjaon nga kʼoasʼin tjínnele si̱jchá je ʼndíxti. Kʼoa tsakui nichxin ñʼai mano nga tsejta mao ninga jeʼyao josʼin mele Jeobá nga si̱jcháo je ʼndíxtino, kʼoa ngisaa kʼiatsa jekijtano kʼoa tsa tsín sítjoson jmeni xi ʼmilao (Efes. 4:31). Kʼianga kui kjoa bitjatojion, kʼiaa nga ngisa machjén nga kʼoétsʼoalao je Jeobá. Jngo na̱ xi Lydia ʼmi, itso: “Sakʼoaa nʼio bʼetsʼoale Jeobá nga katabasenkaona nga tsín nʼio kjoakoa je tina kʼianga tsín sítjosonna. Kʼianga tibatekjáyale sakʼoaa tojyó batejna ngotjoa nga sijéle nganʼio je Jeobá. Kʼianga bʼetsʼoa basenkaona nga tsín toxkia nchja” (Sal. 37:5).

20. Jmé kjoa xi faʼatojin kʼa je xi na̱ ma, kʼoa jméni xi koa̱n sʼin.

20 Xi ijngo koya xi ñʼai male je xi na̱ ma, kʼiaa nga tsín bakóle jokji tsjoake je ʼndíxtile (Tito 2:3, 4). Kuinga ñʼai manile nga̱ je xijchále alikui tsakakóle kjoatsjoacha nga sʼa ʼndí kjoan. Tonga alikui tjínnele nga kʼoati sikao je ʼndíxtile. Je na̱ xi sítjoson josʼin mele Jeobá tjínnele nga koakole jokji tsjoake je ʼndíxtile. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nle nga sikʼantjaiya josʼin síkjaʼaitsjen, jotjío kon kʼoa josʼín, tonga tsa kʼoenele yaole koaan sikʼantjaiya yaole. Tsa kʼoasʼin, tsjoa sa̱tío kon ngatsʼi ya yaniʼya.

TOSI TONDA SI̱TJOSONLEE JE JEOBÁ

21, 22. Tojo tso Isaías 65:13, 14, jmé kjoanda xi sokóná kʼianga nitjosonlee Jeobá.

21 Je rey David koanjinle nga ndasʼin kʼoéjna tsa sitjosonle je Jeobá. Itso xi kiski: “Je kjoatéxomale Jeobá kixiní, sítsjoayale ni̱ma̱ná, je kjoatéxomale Jeobá tsjení, síʼisenle xkoaan. Kʼoa kui tíbatekjáyale choʼndali; kʼianga nitjosoán nʼio tse kjoanda tjenkao” (Sal. 19:8, 11). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ʼyañá ʼyani je xi sítjosonle Jeobá kʼoa xi mai. ʼYani xi sítjosonle Niná tsjoa tjío kon nga̱ “tsjoa tjío je ni̱ma̱le” (tʼexkiai Isaías 65:13, 14). *

22 Kʼianga sítjosonle Jeobá je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi nʼai kao xi na̱ ma, nda batio, tsjoa satío kon je familiale kʼoa jtín sʼin batío ya jinjtín. Kʼoa xi ngisa chjíle kuinga tsjoa sʼe kon Jeobá (Prov. 27:11). Kui jebi xi nʼio tsjoa báya tokoán.

KJOAJNDA 123 Si̱tjosonlee jtínle Niná kʼoa kixi kjuintʼalee

^ párr. 5 I̱ kjoaʼmiya jebi, jchañá ánni machjénsíni nga si̱tjosonlee je Jeobá. Kʼoati chótʼayajiaan je choa̱le Nehemías, rey David kao tsʼe María, xi na̱le koanni Jesús. Kʼoa jchañá jmé choa̱ xi batíole je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi nʼai kao xi na̱ ma, nga̱ xá kjinele nga jngó jngó.

^ párr. 1 JÓSʼIN TSOYANILE: Je chjota alikui nda satío kon kʼianga kjaʼaí xi sítjosonle kʼoa tsa ngisa nangi koatio tikʼoajinni xi ngikʼa, tonga je chjotale Cristo ni̱ma̱le nroajinni nga sítjosonle Niná.

^ párr. 2 Hebreos 12:9-11: “Ngatsʼiaa kisʼená nʼai xi tsʼe yaoná xi kitsjoaná kjoañʼai, kʼoa tsaʼyaxkoán. A tsí tsa ngisa nda si̱tjosonsínilee je Nʼaile ni̱ma̱ná, kʼoa kuiyochoán. 10 Kʼoa je nʼainábe xi tsʼe yaoná, kjoakixi tochoa nichxin kitsjoaná kjoañʼai josʼin nga je kiskosonle, tonga Niná tsjoáná kjoañʼai, jméni nga chjoésínía kjoa xi nda tjín, jméni nga kʼoakaosíniná nga tsje koaan, josʼin tsje kjoan nga je. 11 Kjoakixiní, kʼia nga sʼe kjoañʼai, nijmejin kjoañʼai xi tsjoá kjoatsjoa, tokjoaba xi tsjoá, tonga skanni tsjoále kjoakixi xi nyʼán tjín je xi tínikinyákixi”.

^ párr. 5 Romanos 7:21-23: “Kʼoasʼin masjaina je kjoatéxomabi, kʼia nga mena an nga kʼoasʼian xi nda tjín, je xi chʼao tjín tíjnajinna. 22 Tjínna kjoatsjoa xi tʼatsʼe kjoatéxomale Niná, josʼin tjín ni̱ma̱na. 23 Tonga ʼbe ngijngo kjoatéxoma i̱jin ngayije jko̱yale yaona xi kjánkao je kjoatéxoma xi tsʼe kjoafaʼaitsjenna. Jébi xi síkʼéjnatʼanʼiona je kjoatéxoma xi tsʼe jée xi tíjnajin ngayije jko̱yale yaona”.

^ párr. 7 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.

^ párr. 11 1 Tesalonicenses 2:7, 8: “Tosa koanʼindajinjin kao jon, joni tsa jngo na̱ xi síkaki, xi kjoétjao ʼndíle. 8 Kʼoasʼin tonʼio tjaochalaijin, nga menajin nga kʼoailaijin ali tsa toje énnda tʼatsʼe Niná, saʼnda menajin kʼoailaijin ni̱ma̱najin. Kjaínga tjaocha koanlaijin”.

^ párr. 21 Isaías 65:13, 14: “Kui jebi xi títso je Jeobá xi batéxomale ngayeje: ¡Koeni! Je choʼndana koakjeen, tonga jon kjinrá chja̱ʼao. ¡Koeni! Je choʼndana skʼuí, tonga jon koa̱nfatino. ¡Koeni! Je choʼndana tsjoa sa̱tío kon, tonga jon kjoasoa kuiyojion. 14 ¡Koeni! Je choʼndana ñaki sé kʼianga tsjoa tjío je ni̱ma̱le, tonga jon ñaki kʼoésonxáño nga ba tjío ni̱ma̱no kʼoa chjíʼndábaño nga aon tjío tokon”.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna tjíosítsjee ya Ndʼia jña chotʼayá kao tiʼndíle, tojo kisʼin je Nehemías nga kisʼendaya je xjáo xi kjindai ya Jerusalén.

^ párr. 68 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo nʼai xi ñatjen tíbʼétsʼoa kao familiale, kʼoa kʼoatítsole je Jeobá jotjín kon.

^ párr. 70 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tiʼndí xi jenkjín hora tísískákao videojuego kʼoa kje kʼoasʼínjin jme xá xi kjinele ya niʼyale kʼoa tsa kje bʼéndajinje̱ tareale. Je na̱le ngasin nganda fákao ninga jekijtale.