Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 38

Ngisasa tsjoacha katamaa je Jeobá kao je ndsʼee

Ngisasa tsjoacha katamaa je Jeobá kao je ndsʼee

“Tifimikonle Nʼaina, kʼoati je Nʼaino” (JUAN 20:17).

KJOAJNDA 3 Ji bʼainganʼionái kʼoa ninʼiojinnái

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jósʼin batio xi kao Jeobá xi kixi fitʼale.

TOJNGO familia mani ngatsʼi xi je Jeobá bexkón. Kʼoa yaa maxki̱kao je Jesús, “je xi tíjnatítjonle ngayije xi kisʼenda”, kao ngatsʼi ánkje (Col. 1:15; Sal. 103:20). Nga jaʼai Jesús i̱ Sonʼnde kui kitsoyale chjota xi kixi fitʼale Niná nga koa̱n jo Nʼaile sʼin skoe̱kon je Jeobá. Ñandia nga i̱ kitso je Jesús nga tífákaonajmí je chjotatjenngile xi tʼatsʼe Jeobá: “Nʼaina, kʼoati je Nʼaino” (Juan 20:17). Kʼianga bʼaitʼalee yaoná je Jeobá kʼoa nga mangínsʼenngindá yaa majngokoaa je ndsʼee kao tichjaa xi jngo familia mani (Mar. 10:29, 30).

2. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

2 Tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi ñʼai male nga jo Nʼaile sʼin bekon je Niná. Kʼoa tsakui nichxin tjínkʼa xi tsín be josʼin koako je kjoatsjoacha. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan josʼin kitsoya je Jesús nga koa̱n jo Nʼainá sʼin jchatokoán je Jeobá kʼoa nga koa̱n si̱chriantʼalee. Kʼoati kui chótʼayajiaan josʼin koa̱n chjénngilee Jeobá josi̱koaa je ndsʼee.

KUI XI MELE JEOBÁ NGA SI̱CHRIANTʼALEE

3. Kʼianga majinná jmeni xi tínchja̱ni je padrenuestro, ánni nga ngisa machriantʼanilee Jeobá.

3 Je Jeobá jngoo Nʼai xi nʼio tsjoakená. Je Jesús kui xi mele nga kʼoasʼin jchatokoán je Jeobá nga jngo Nʼai xi nʼio tsjoakená kʼoa nga koa̱n chja̱kaonajmiá tokʼiani, nga tsín kʼoasʼin jchatokoán je Jeobá joni jngo chjota xi to kʼoatsoná jmeni xi sʼiaan. Kui kitsoya xi tʼatsʼe jebi je Jesús kʼianga kʼoakitsole je chjotatjenngile josʼin kʼoetsʼoa, nga kitso: “Nʼainajin xi tijnai ngʼajmi” (Mat. 6:9). Je Jesús koanjin kʼoakitso nga i̱ kʼuínlee je Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalee: “Xi ngisasa tse nganʼio tjínli”, “Xi kinindai ngayeje xi tjín” kʼoa “Chjotatítjon xi batéxomantsjai”. Kʼoa ya Biblia kʼoatso nga kʼoasʼin nokjoa jaʼaínle je Jeobá (Gén. 49:25; Is. 40:28; 1 Tim. 1:17). Tonga je Jesús kʼoakitso nga “Nʼai” kʼuínlee je Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalee.

4. Ánni kʼoabixónsíñá nga kui xi mele Jeobá nga si̱chriantʼalee.

4 A ñʼai maná nga Nʼainá sʼin ʼyatokoán je Jeobá kʼoa nga nʼio tsjoakená. Tsakui nichxin kuinga ñʼai maniná nga tsín tsjoake koanná je nʼainá nga sʼa koanjchíngaa. Nʼio basenkaoná kʼianga majinle Jeobá josatío tokoán kʼoa nga mele koasenkaoná. Kuinga i̱ tsoniná je Énle Niná: “Tichriantʼalao Niná, kʼia kʼoati je sichriantʼano nga jon” (Sant. 4:8). Je Jeobá nʼio tsjoakená kʼoa kʼoatso nga ndasʼin sikuindaná nga Nʼainá mani.

5. Tojo tso Lucas 10:22, jósʼin basenkaoná je Jesús nga ngisa machriantʼalee je Jeobá.

5 Je Jesús basenkaoná nga ngisa machriantʼalee je Jeobá. Nʼio nda bexkon je Jeobá kʼoa nʼio nda bakó jokjoan. Kuinga i̱ kitsoni: “Je xi tsabena nga an, tsabe Nʼainá” (Juan 14:9). Tojo sʼín jngo ti xi majchínga, je Jesús tsoyaná josʼin si̱tjosonlee Niná, josʼin jchaxkoán, josʼiaan nga tsjoa sʼe̱ kon kʼoa nga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n. Jmeni xi kisʼin je Jesús nga jaʼai i̱ Sonʼnde, kui tsakakó nga nʼio tsjoakená je Jeobá kʼoa nga nʼio nda chjota (tʼexkiai Lucas 10:22). * Kataʼyala kʼa choa̱.

Nga nʼio tsjoake Jeobá je ʼNdíle jngoo ánkje kisikasén nga kisinʼiojin (Chótsenlai párrafo 6) *

6. Ánni kʼoabixónsíñá nga kinrʼoéle Jeobá je Jesús.

6 Je Jeobá nrʼoéle je xtile. Kataʼyala josʼin kinrʼoéle je Jesús, je ʼNdíjngole. Kinrʼoéle kʼianga tsakʼétsʼoale Jesús nga tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Luc. 5:16). Kinrʼoéle kʼianga kisijéle nganʼio nga kui kʼoasʼin xi nʼio tjínle kjoandosin, jolani kʼianga kiskoéjin xi 12 pastrole (Luc. 6:12, 13). Kʼoati kinrʼoéle kʼianga kisijéle nganʼio nga nʼio tse kjoa tífaʼatojin Jesús. Kʼianga tojeme yátsʼi̱n koasejnale Judas, kisijéle nganʼio je Nʼaile nga katachókjoajinle je kjoa xi kjoaʼatojin. Nga tsakasenkao Jeobá je ʼNdíle ali tsa to kinrʼoéjinle, jngoo ánkje kisikasén nga kisinʼiojin (Luc. 22:41-44).

7. Jósʼe tokuin nga ʼyai nga nrʼoéli je Jeobá nga bʼetsʼoalai.

7 Je Jeobá kʼoati nrʼoéná kʼianga bʼetsʼoalee kʼoa kʼiakjoán basenkaoná nga nganʼio machjénná (Sal. 116:1, 2). Jngo tichjaa xi India tsʼe kʼoatso josʼin tsakasenkao Jeobá kʼianga tsakʼétsʼoale. Tichjaa jebi nʼio tsakʼetʼale je ansiedad kʼoa kisijéle nganʼio je Jeobá nga katabasenkao. Itso: “Nʼio tsakasenkaona jmeni xi jaʼa ya JW Broadcasting® xi tsʼe sá mayo nó 2019 nga̱ kui kinchja̱ni jméni xi koa̱n sʼiaan kʼianga nʼio nikjáojiaan kʼoa nga ansiedad bʼetʼaná, kʼoa kuikjoán xi machjénna nga kʼia. Kʼoasʼin tsaʼbeña nga kinrʼoéna je Jeobá nga tsakʼetsʼoale”.

8. Jósʼin tsakakó Jeobá nga tsjoake je Jesús.

8 Je Jeobá kʼoakjoán tisʼin bakó nga tsjoakená jokisikao je ʼNdíle kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Juan 5:20). Tsakasenkao nga ndasʼin katabʼejna ngixko̱n, nga nda katasʼe kon kʼoa kitsjoale jme xi koanchjénle. Kʼoa kʼoakitsole nga tsjoake kʼoa nga ndasʼin tíjna ngixko̱n (Mat. 3:16, 17). Alikuikʼia nga toje tíjna koanle je Jesús, nga̱ be nga je Nʼaile tísíkuinda kʼoa nga nʼio tsjoake (Juan 8:16).

9. Jósʼin ʼyañá nga tsjoakená je Jeobá.

9 Joni je Jesús, ʼyañá ngatsʼiaa nga tsjoakená je Jeobá. Si̱kjaʼaitsjenla jebi: jé Jeobá xi koanmele nga i̱ tiyojiaan naxinandále. Tojngo familia maa kao je ndsʼee, tsjoachañá xíngiaa, jtín sʼin tiyoaa kʼoa tsjoa tjío tokoán, kʼoa binyakaoná je ndsʼee kʼianga nganʼio machjénná (Juan 6:44). Je Jeobá kʼoati kjitʼa kjitʼa basenkaoná nga nʼio sa̱tío je kjoamakjainná kʼoa tsjoáná jmeni xi machjénná nga nyaon nyaon (Mat. 6:31, 32). Kʼianga nikjaʼaitsjenjiaan nga nʼio tsjoakená je Jeobá kʼoati ngisa tsjoacha maa tsanda ñá.

KʼOASʼIN JCHATOKOÁN JE NDSʼEE JOSʼIN BEKON JEOBÁ

10. Jméni xi bakóyaná josʼin bekon Jeobá je ndsʼee.

10 Je Jeobá tsjoake je ndsʼee. Tsakui nichxin ñʼai maná nga tsjoacha maa je ndsʼee. Tsakui nichxin kuinga ñʼai maniná nga xinxin kitjenñá kʼoa nga tsín tongóson sʼin koanjchíngaa. Kʼoa ngatsʼiñá nga kui kʼoanʼia sakʼoa jmeni xi tsín sasénle xi ngikʼa. Ninga kʼoalani, koaan tsjoacha koaan je ndsʼee tojo sʼín je Jeobá (Efes. 5:1, 2; 1 Juan 4:19). Kataʼyala jme xi bakóyaná je choa̱le Jeobá.

11. Jósʼin tsakakó je Jesús nga mamakená je Jeobá.

11 Je Jeobá bakóná kjoamatokon (Luc. 1:78). Jngo chjota xi tjínle kjoamatokon majinle nga nganʼio machjénle je xi kjoañʼai faʼá, básjaile josʼin basenkao kʼoa tsjoánganʼiole. Josʼin tsabekon Jesús je chjota, kʼoasʼin tsakakóni nga mamake Jeobá je chjota (Juan 5:19). Je Biblia itso: “Kʼia nga Jesús tsabe chjotankjín, koanmake, nga kʼoasʼin tjíotsaoba, kʼoa tʼaxin tjío, joni barré xi tsínle xi koʼnda” (Mat. 9:36). Ali tsa tokʼoajin kitso je Jesús nga koanmake je chjota, kisindayaa xi chʼin tjínle kʼoa tsakasenkao chjota xi nʼio kisixá kʼoa xi nʼio kisikjáojin (Mat. 11:28-30; 14:14).

Chjénngilee je Jeobá nga koakolee kjoamatokon kao kjoanda je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 12-14) *

12. Jósʼin koakolee kjoamatokon je ndsʼee.

12 Tsa tjínná kjoamatokon kʼoa tsa mandosinná je ndsʼee, kuentajin sʼiaan je kjoa xi tjíofaʼatojin. Tobʼelañá, tsa jngo tichjaa xi nʼio táo chʼin tjínle. Ningalani tsín jokuitsoná nga táo chʼin tjínle, ndajin sʼe̱ kon kʼiatsa kuisenkoaa. A chókjoale nga sísinle je familiale, ndajin sʼe̱ kon kʼiatsa kʼoéndakoaa jme xi bichiñá kʼoa tsa sitsjekoaa je ndʼiale. Kʼoa tsa jngoje̱ ndsʼee xi tsín titísokóxánile koa̱njin kuisenkoaa kao tao̱n josaʼnda nga so̱koxále, ninga tsínkjoan kʼoakʼuínlee nga ñá tibʼailee.

13, 14. Jósʼin chjénngiaa je choa̱le Jeobá nga nʼio nda chjota.

13 Nʼio nda chjota je Jeobá (Mat. 5:45). Kʼiatsa tjínná kjoamatokon alikuijin je ndsʼee kʼoakuitsoná tsa nganʼio machjénle, kʼoajin sʼiaan josʼín je Jeobá, kuisenkaojián je ndsʼee tongini nga kjesa jotsojinná. Je Jeobá nyaon nyaon síʼisenná ninga tsín ñá xoʼmilee nga kʼoakatasʼín, kʼoa nga maʼisen basenkao ngatsʼi chjota, ninga je xi tsín tsjoá kjoanda. Nga tsjoáná Jeobá ngayeje xi machjénná, kʼoasʼin bakóniná nga tsjoakená. Nʼio tsjoachaa je Jeobá nga̱ nʼio nda chjota.

14 Nʼio nkjín ndsʼee xi kjenngile jokjoan je Jeobá kʼianga bakóle kjoanda xi kjaʼaí. Kataʼyala jme xi koan nga nó 2013 nga jngo kjoaxkón kichone Filipinas, je xi supertifón Haiyan ʼmi. Nʼio nkjín ndsʼee xi kisicha ndʼiale kao ngayeje tsojmi xi tjínle. Tonga je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde kjitʼanangi tsakinyakao. Tjínkʼa je ndsʼee xi kao tao̱n kitsjoanganʼioni kʼoa tjínkʼa xi jesoa kichosíxá. Nga kʼoasʼin kitsjoanganʼio je ndsʼee saʼnda tsín jngo nó nga 750 ndʼia kisʼenda kʼoa kisʼendaya. Kʼoa nga koan chʼin COVID-19, je ndsʼee tsakinyakaongañá xínkjín. Nga kjitʼanangi binyakoaa je ndsʼee kʼianga kjoa faʼatojin, kʼoasʼin bakonilee nga tsjoachaa.

15, 16. Tojo tso Lucas 6:36, jméni xi machjén nga sʼiaan kʼiatsa mená nga chjénngilee je Jeobá.

15 Je Jeobá bakóná kjoamatokon kʼoa síchatʼaná (tʼexkiai Lucas 6:36). * Nyaon nyaon bakóná kjoamatokon je Jeobá (Sal. 103:10-14). Kʼoati kisʼin je Jesús, kisichatʼale je chjotatjenngile kʼoa tsakakóle kjoamatokon ningalani chjotajée koan. Saʼnda kʼienntjainá nga koa̱n jchatʼa je jéená (1 Juan 2:1, 2). Ngisaa machriantʼalee je Jeobá kao Jesús kʼianga bakóná kjoamatokon kʼoa nga síchatʼaná.

16 Ngisaa tsjoacha maa je ndsʼee kʼianga nichatʼalee (Efes. 4:32). Sakʼoa ñʼai maná nga nichatʼalee xíngiaa, tonga tjínnele nga kʼoasʼiaan. Jngo tichjaa xi nʼio tsakasenkao nga tsakʼéxkia je revista La Atalaya jñani i̱ tso xi jaʼaitʼa: “Perdónense liberalmente unos a otros”. * Je tichjaa itso: “Kʼianga kiskotʼayajian jmeni xi tso revista jebi nʼio tsakasenkaona. Revista jebi kui tsoya nga tsín tsakuijin xi tsonile nga sasénná josʼín jngo chjota kʼianga nichatʼalee kʼoa tsa tsín kuenta nʼiaje̱ nga ʼya xi síkiʼaonná. Kʼianga nichatʼalee xíngiaa alikui bʼengijtiaa tokoán jñani chʼao kasʼín, kʼoa nga kʼoanʼia nda sʼe tokoán”. Kʼianga nichatʼalee je ndsʼee kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa, kʼoa jé Jeobá chjenngilee nga kʼoanʼia.

CHJÍ JCHATOKOÁN NGA FAMILIALE JEOBÁ TIYOJIAAN

Bakolee kjoatsjoacha je ndsʼee ni jejchíngaa kʼoa ni sʼa xtiaa (Chótsenlai párrafo 17) *

17. Tojo tso Mateo 5:16, jósʼin chʼa̱sjengʼaa je Jeobá.

17 Bʼaiñá kjoanda nga jngo familia mañá kao je ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼoa tsjoachañá xíngiaa. Kʼoati kui xi mená nga nʼiosa nkjín chjota xi je Jeobá katabʼétsʼoale. Alikui mená nga kui xi chʼaotjín kʼoasʼiaan, nga̱ tsín mená nga chʼaosʼin katabʼaxki̱ je Jeobá kao naxinandále. Kui kʼoanʼia ngantsjai je xi ndatjín ánni nga koa̱nmenile je chjota skoe̱ xi tʼatsʼe Jeobá (tʼexkiai Mateo 5:16). *

18. Jméni xi koasenkaoná nga nʼiojin koaan nga kʼuínyasoán.

18 Tjínjinkʼa xi tsín sa̱sénle kʼoa xi koaitjenngikená nga je Niná nitjosonlee. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa nokjoaan nga chjakaonajmíñá je chjota tʼatsʼe jme xi makjainná. Kuenta sʼiaan nga je Jeobá kao Jesús kuinyakaoná. Je Jesús kʼoakitsole chjotatjenngile nga tsínkui katasíkjáojin jmeni xi kuitso. I kitsole: “Nga tikʼiani kʼoaino josʼin kuinókjoao, nga̱ tsín tsa jon xi kuinókjoao, tojé Espíritule Nʼaino xi nchja̱jinno nga jon” (Mat. 10:19, 20).

19. Jósʼin tsakakó nga nʼiojin koan jngo xi tosʼa tíkotʼaya Biblia.

19 Kataʼyala jokoan jngo ndsʼee xi Robert ʼmi. Kʼianga tosʼa choatsele nga tíkotʼaya Biblia, kje nanda majinjinle jmeni xi tso je Énle Niná. Nga kui nichxin yaa ngixko̱n chjotaxá kicho ya Sudáfrica, nʼiojin koan kʼoa kʼoakitso nga tsín sondado koa̱n nga̱ tsjoake je ndsʼee xi tongóson sʼin makjainle. Nʼio chjí tsabe je naxinandále Niná nga tojngo familia mañá ngatsʼiaa. Kʼoa jngo juez xi i̱ kitsole: “ʼYáni xi ndsʼai mani”. Je Robert alikui be tsakui chjónangile, tonga tokjoan jaʼaitsjenle jmeni xi tso Mateo 12:50, je texto xi koanxkia nga kui nichxin, jñani tso: “Toʼyani xi sʼin josʼin mele Nʼaina xi tíjna ngʼajmi, jebe xi ndsʼe, kʼoa xi tichja, kʼoa xi na̱na”. Ningalani tosʼa choatsele je Robert nga tíkotʼaya Énle Niná, kui nganʼiotsjele Jeobá tsakasenkao nga koanle kitsoya jmeni xi kichjonangile ngixko̱n chjotaxá. Nʼiojin tsjoa kisʼe kon Jeobá xi tʼatsʼe Robert. Kʼoati nʼio tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá kʼiatsa je si̱nʼiotʼaa nga kao kjoanʼiojin kʼuínyaa kʼianga ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan.

20. Jméni xi machjén nga tosi tonda kʼoasʼiaan (Juan 17:11, 15).

20 Tosi tonda chjí jchatokoán nga kui kjoanda tjínná nga jngo familia maa kʼoa nga tsjoachangañá xíngiaa. Je Jeobá nʼio nda síkuindaná nga Nʼainá mani kʼoa nʼio tsjoakená je ndsʼee. Alikuikʼia si̱chajiaan jebi. Je Na̱i kao xi ya tsjoánganʼiole kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tsjoakená je Niná kʼoa tsín mele nga jtín kuiyoaa. Kʼianga tsakʼétsʼoantjainá je Jesús kui kisijéle je Jeobá nga katasíkuindaná ánni nga jtín sʼin kuiyoñá kao ndsʼee (tʼexkiai Juan 17:11, 15). * Kʼoasʼin tíbasenkaoná je Jeobá tojo kitso je Jesús. Kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús kʼoa kʼoéjngoaa tokoán nga tsjoakená je Jeobá kʼoa nga basenkaoná. Tosi tonda jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee.

KJOAJNDA 99 Jmi mani je ndsʼee kao tichjaa

^ párr. 5 Ngatsʼiñá nga tsjoa tjío tokoán nga tojngo familia mañá kao je ndsʼee kʼoa kao tichjaa, nga̱ tsjoachañá xíngiaa. Kʼoa kui xi mená nga sa tsjoacha sa tsjoacha koaan xíngiaa. Jméni xi koa̱n sʼiaan. Koaan chjénngilee josʼín je Jeobá kʼianga tsjoakená kʼoa kjuintjenngiaa je choa̱le Jesús kao tsʼe ndsʼee.

^ párr. 5 Lucas 10:22: “Ngayije kjoa an kitsjoana Nʼaina. Tojé xi Nʼai xi be jo kjoan xi ʼndí, niʼyajinsa xi be. Tojé xi ʼndí xi be jo kjoan xi Nʼai. Kʼoa be je xi je ʼndí mele nga koa̱kosontsenle”.

^ párr. 15 Lucas 6:36: “Katamamachao josʼin nga kʼoati Nʼaino Niná mamake”.

^ párr. 17 Mateo 5:16: “Kʼoasʼin katamaʼisenle lʼíno ngixko̱n chjota, jméni nga skoe̱síni xándano, kʼoa kʼoasjejeyasíni Nʼaino xi tíjna ngʼajmi”.

^ párr. 20 Juan 17:11, 15: “Likui tiʼi̱ tijnania i̱ sonʼndebi, tonga je i̱ tjío i̱ sonʼndebi. An kjuíkonle nga ji. Nʼaitsje, nda tikatíotjoangi nganʼioli je xi kao jaʼaínli tsakʼainái. 15 Alikui bʼetsʼoania nga chjaʼaxinlai sonʼnde chjotana. Tokui xi bʼetsʼoantje nga kʼoasʼin si̱kuindai, jméni nga je xi tsʼen likui sikaosíni”.

^ párr. 61 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Jeobá jngoo ánkje kisikasén nga kisinʼiojin je Jesús ya ʼnde jña Getsemaní ʼmi.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Kʼianga koan chʼin COVID-19, nʼio nkjín choʼndale Niná xi tsakinyakao je ndsʼe̱ nga kitsjoale je tsojmi xi ma chine.

^ párr. 65 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi tíbasenkao tsotiʼndíle nga tíbʼénda carta xi sikasénle je ndsʼee xi ndoyá tíjnaʼya.