Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

Yo nota

Yo nota
  1.  Kjo ngeje Babilonia la Grande

  2.  ¿Jingua ro e̱je̱ nu Mesías kja ne Xoñijomꞹ?

 1. Kjo ngeje Babilonia la Grande

¿Pjenga ri mangøji ke Babilonia la Grande nge texe yo religión yo dya na kjuana? (Apocalipsis 17:⁠5). Ra nuji pjenga nge akjanu:

  • Bʼꞹbʼꞹ ñe pɇpji kja texe ne xoñijomꞹ. Ne Biblia mama ke angeze ju̱rꞹ kja me na punkjꞹ ntee ke “ka̱ra̱ji texe kja ne xoñijomꞹ”, ñe “kʼꞹ manda texe kja yo rey texe kja ne xoñijomꞹ” (Apocalipsis 17:​15, 18).

  • Dya søø ra nge na gobierno ni ri nge nu kʼo pøø. Nangeje ne Biblia mama ke “kʼo rey kja ne xoñijomꞹ” ñe “nu kʼo pøø” xi ri bʼꞹntrjoji ma ra chjotꞹji kʼe Babilonia la Grande (Apocalipsis 18:​9, 15).

  • Kjaa ke yo ntee dya kja ra nee ra matrʼꞹji Mizhokjimi. Ne Biblia mama ke nge nzakja na “ndinxu kʼꞹ me tsa̱ja̱ o bʼɇzo” nangeje potka pɇpji ko yo gobierno ngekʼua ra ngontrʼpꞹji ñe ra mbøsʼꞹji ma pje kʼo nee. (Apocalipsis 17:​1, 2). Ompꞹ yo ntee kja texe ne xoñijomꞹ ñe pɇsʼi o sʼokꞹ kʼꞹ a nrru̱u̱ na punkjꞹ ntee (Apocalipsis 18:​23, 24).

Nzhogꞹ kja nu xørꞹ 13 punto 6

 2. ¿Jingua ro e̱je̱ nu Mesías kja ne Xoñijomꞹ?

Ne Biblia nⱥdʼⱥ ke ro kjogꞹ 69 ngoʼo kjanu ro e̱je̱ nu Mesías. (xørꞹ Daniel 9:​25).

  • ¿Jingua go mbꞹrꞹ yo 69 ngoʼo? Kja nu kjɇɇ 455 antes de nuestra era. Kʼe kjɇkʼꞹ, nu gobernador Nehemías go zⱥtrʼⱥ a Jerusalén ngekʼua ro “bobʼꞹji na yeje kʼo nrrꞹngumꞹ” (Daniel 9:​25; Nehemías 2:​1, 5-8).

  • ¿Janzi go mezhe yo 69 ngoʼo? Janzi profecía ke ba e̱je̱ kja ne Biblia mama ke na paa ngeje na kjɇɇ (Números 14:​34; Ezequiel 4:⁠6). Ngek’ua na ngo’o nge yencho kjɇɇ. Nujyo nee ra mama ke yo 69 ngoʼo kʼꞹ mama ne profecía ngeje 483 kjɇɇ (69 x 7).

  • ¿Jingua o nguarꞹ yo 69 ngoʼo? Ma ri pjꞹrꞹ ri pezhe yo 483 kjɇɇ ndeze kʼe kjɇɇ 455 antes de nuestra era je ra zoo kja kʼe kjɇɇ 29 de nuestra era. a Nge kʼe kjɇɇ ma o jii e Jesús kja nrreje, akjanu go mbɇzhi nu Mesías (Lucas 3:​1, 2, 21, 22).

Nzhogꞹ kja nu xørꞹ 15 punto 5

a Ndeze ne kjɇɇ 455 a.e.c. jesta ne kjɇɇ 1 a.e.c. soo 454 kjɇɇ. Ndeze ne kjɇɇ 1 a.e.c. jesta nu kjɇɇ 1 e.c. soo na kjɇɇ, nangeje dya bʼꞹbʼꞹ kjɇɇ cero. Ñe ndeze ne kjɇɇ 1 e.c. jesta ne kjɇɇ 29 e.c. soo 28 kjɇɇ. Ma ri pezheji texeyo—454, 1 ñe 28⁠—, sotꞹ 483 kjɇɇ.