Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

Yo espíritu dya go minji kja ne Xoñijomꞹ i dya søø ra nrru̱jiba

Yo espíritu dya go minji kja ne Xoñijomꞹ i dya søø ra nrru̱jiba

¡Yo espíritu bʼemi b’ꞹnji! Nu ja ka̱ra̱ yo espíritu b’ꞹb’ꞹ k’o na joo ñe k’o na sʼoo. ¿Nge ntee ke go minji kja ne Xoñijomꞹ i bo ndu̱jiba?

Iyo, dya nge ga akjanu. Ma kjo tu̱u̱, dya paa nuja ka̱ra̱ k’o espíritu, janzi ga ngiñiji na punkjꞹ ntee. ¿Pjekjaa ri pa̱rgøjik’o? Nangeje akjanu mama nu Jñakjimi. O Jñaa e Mizhokjimi nge kʼo mama kʼo na kjuana i je ni ñeje kja e Tsʼitajensʼe kengextjo nu Kjimi nu na kjuana, ke o trju̱u̱ nge e Jehová. E Jehová go dyⱥtrʼⱥ texe yo ntee; angeze pa̱ra̱ pjekʼo kjogꞹzꞹji ma ri tu̱ji.​(⁠Salmo 83:⁠18; 2 Timoteo 3:16.)

E Adán o mbedye kja xijomꞹ i o nzhogꞹ kja xijomꞹ

Ne Biblia mama ke E Yose go dyⱥtrʼⱥ e Adan nge nu otr’ꞹ go mimi kja ne Xoñijomꞹ, go mbedye “kja xijomꞹ.” (Génesis 2:⁠7.). E Mizhokjimi go jñejme ro mimi kja kʼe Paraíso o jardín de Edén. Mꞹ e Adán ro dyⱥtⱥ o ley e Jehová, dya ro nrru̱u̱ma; xi ro bʼꞹntrjo kja ne Xoñijomꞹ. Ma e Adan dya go dyⱥtⱥ o ley e Mizhokjimi, e Yose go xipji; ‘Ri pjɇzhi jomꞹ, ro ⱥkʼⱥ ko jomꞹ. Ngekʼua ma ra e̱ nu paa ke ri chu̱u̱, nrro ri pjɇzhi jomꞹ’.​(⁠Génesis 3:⁠19.)

¿Pje nee ra mamayo? Mbeñege, ¿Ja mi bʼꞹbʼꞹ e Adan ante ke e Jehová go dyⱥtrʼⱥ ko jomꞹ? Dya ja mi bʼꞹbʼꞹ. Dya mi nge dʼa espíritu ke rgui bʼꞹbʼꞹ ajensʼe. Dyabʼe mi bʼꞹbʼꞹ. Ngekʼua ma e Jehová go xipji e Adan ke ro nzhogꞹ kja xijomꞹ go nee ro mama ke e Adán bʼemi go nrru̱u̱. Ngekʼua e Adán dya go maa nuja bʼꞹbʼꞹ yo espíritu. Ma e Adán o ndu̱u̱ o pjɇzhi xijomꞹ ke dya mi pɇsʼi vida. Ma kjo ra ndu̱u̱ nge ma dya otrjo vida o nu zakꞹ.

Najma ¿ma dʼa ntee a ndu̱u̱? ¿Xo nee ra mama ke dya kja jabʼꞹbʼꞹ? O Jñaa e Yose mama kʼo kjogꞹ:

  • “chenjui ja poji [texe yo ntee i ñe yo añimale]. Texe je ni ñe̱ji kja xijomꞹ, ñe texe nzhogꞹji kja xijomꞹ.”​(⁠Eclesiastés 3:⁠20).

  • “Kʼo a nrru̱u̱ [. . .] dya kja pje pa̱ra̱ji.”​(⁠Eclesiastés 9:⁠5).

  • “Dya kja sʼiyaji, dya kja kjo ra ꞹmbꞹji, dya kja søø ra nepeji kʼo pɇsʼi o minteji, ñe dya kja søø ra tsjaaji kʼo mi kjaaji ma xi mi bʼꞹntrjoji.”​(⁠Eclesiastés 9:⁠6.)

  • “Texe yo bʼɇpji ke søø ri tsjaa, ri tsjaa ko texe in zɇzhi, nangeje dya kja pje søø ri tsjaa kja nu trʼoʼo [kja caposanto] nu ja ra dyøgꞹtsʼꞹji, nudyanu dya kja pje ri mbeñe, dya kja pje ri pa̱ra̱.”​(⁠Eclesiastés 9:⁠10.)

  • “[kʼe bʼɇzo] pjɇzhi xijomꞹ; kʼe paa kʼꞹ tu̱u̱, dya kja pje xi mbeñe.”​(⁠Salmo 146:⁠4.)

Ngextjo yo xi bʼꞹbʼꞹ søø pje nrre ra tsjaayo

¿Me na zʼɇzhi ri meya kʼo mama kja yo texto kʼo mama nu Jñakjimi? Ma je ga kjanu, mbeñeyo: Kja na punkjꞹ bʼedyi nu xira nge nu to̱jo̱ nu merio ngekʼua ra nrromꞹji kʼo ni jyodʼꞹ kja in ngumꞹ. Ma angeze ra nrru̱u̱ in bʼedyi kjogꞹ na punkjꞹ nrrumꞹ. Bʼꞹma, in suu ñe yo in chii dya pɇsʼiji mechi ngekʼua ra nrromꞹji kʼo ra siji. Buma yo dya mi neeji kʼe xira ra tsjaapji kʼo na sʼoo in bʼedyi kʼe añima. Ngekʼua tsjaage ne trʼønꞹ: ‘Ma kʼe bʼɇzo xi bʼꞹntrjo nu ja ka̱ra̱ yo espíritu, ¿pje kja dya unꞹ kʼo ni jyod’ꞹ nu in bʼedyi? ¿Pje kjaa dya pjørꞹ in bʼedyi ngekʼua dya ra tsjapji kʼo na sʼoo?’. Nangeje kʼꞹ na kjuana kʼo mama ne Jñakjimi. Kʼe bʼɇzo dya kja pɇsʼi o zakꞹ o nu vida; dya kja pje xi søø ra tsjaa. ​(⁠Salmo 115:⁠17.)

Yo a nrru̱u̱ dya kja pje søø ra mbøsꞹ yo santrʼa ni søø ra mbøsꞹ kʼo pje na  kjapji kʼo na sʼoo

¿Nee ra mamayo ke yo a nrru̱u̱ dya kjaa søø ra minji na yeje? Iyo; dya nee ra mamakʼo. Mazi axojñi ra nuji kʼo ra yepe ra nanga. Nujyo ja̱a̱ nee ra mama ke yo a nrru̱u̱ dya kja pa̱ra̱ji kʼo i kjaage. Dya søø ra jñantrʼkʼa, dya søø ra dyⱥtkⱥ ni ri zopjꞹge. Ngekʼua dya ri su̱u̱. Angezeji dya søø ra mbøxkꞹji ni pje ra tsjaakji.​(⁠Eclesiastés 9:4; Isaías 26:14.)