Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

Yo sʼonrrajma manji ke eñe yo ntee ke a nrru̱ji xi ka̱rtjoji

Yo sʼonrrajma manji ke eñe yo ntee ke a nrru̱ji xi ka̱rtjoji

Nu Jñaa e Yose mama ke e Satanas “onpꞹ texe yo ka̱ra̱ kja ne Xoñijomꞹ”. (Revelation 12:⁠9.) E Satanas i yo sʼonrrajma dya neji ke ra kreoji kʼo mama nu jñakjimi. Kjapji ke yo ntee ra kreoji ke yo a nrru̱u̱ xi ja b’ꞹntrji nu ja ka̱ra̱ yo espíritu. Ra nuji jaga tsjajiyo.

Religión kʼꞹ dya ga kjuana

Texe —yo ntee, yo añimale, yo jmo̱o̱ ñe yo suu— ngeji⁠alma

Na punkjꞹ religión jizhiji ke yo ntee pɇsʼi dʼa alma ke eñe ma ra nrru̱u̱ o kuerpoji ke nu alma kjogꞹ nu ja ka̱ra̱ yo espíritu. Eñe manji ke nu kuerpo tʼꞹꞹ ke nu alma dya tʼꞹꞹ. I xo manji ke nu alma dya søø ra nrru̱u̱.

Nu Jñakjimi dya jizhiyo. Nu Biblia mama ke nu alma nge nu ntee, i dya nge kʼꞹ ri bʼꞹbʼꞹ a mboo kja dʼa ntee. Nzakja, ma mama jaba dyⱥtrʼⱥ e Adán, nu Jñakjimi mama: “Kjanu e Mizhokjimi Jehová go dyⱥtrʼⱥ ne bʼɇzo ko jomꞹ ñe o juichʼpi kja o xijñu kʼe jñꞹꞹ ñe go unꞹ o zakꞹ, ga kjanu go bʼꞹbʼꞹ ne bʼɇzo. (Génesis 2:⁠7.) Ngekʼua e Adan dya go unꞹji dʼa alma, angeze go nge dʼa alma.

Yo añimale xo xiji alma.​(⁠Génesis 1:​20, 21, 24, 30.)

Ne jñaa “alma” kja nu Biblia nee ra mama ke nge dʼa trʼezeje̱, dya nrra ra kentrikʼua ma ra pa̱ra̱ji ke yo alma søø ra nrru̱ji o tʼꞹji. Jñanrra kʼo xi mama nu Jñakjimi:

  • “Kʼe ntee o alma kʼꞹ ra tsjaa kʼo na sʼoo...​nu kʼꞹ⁠ra ndu̱u̱.”​(⁠Ezequiel 18:⁠4.)

  • “E Sanson o mama: ‘Ra nrru̱u̱ in almagø ko yo filisteos.’”​(⁠Jueces 16:⁠30.)

  • “¿kjo je mama akjanu kʼe ley ra kjaji kʼo na joo o ra kjaji kʼo na sʼoo? ¿kjo je mama akjanu kʼe ley ra pjøsʼꞹji yo in minteji ngekʼua dya ra ndu̱ji, o ra pøtʼꞹji?”​(⁠Marcos 3:⁠4, Nu O̱ Jña Mizhocjimi nu mama ja ga cja e Jesucristo, ro junsʼꞹ kʼua jaga opjꞹjidya.)

Ne Biblia mama ke nu alma tꞹꞹ

Bʼꞹbʼꞹ kʼo texto bíblico ke xo manji ke nu alma søø ra chjotꞹji (Génesis 17:14), go mbøtrʼꞹji ko dʼa trja trjɇdyi (Josue 10:37), dya kja søø ra ngosʼꞹ o jñꞹꞹ (Job 7:15), i go tsjꞹntrʼꞹji (Jonas 2:⁠5). Akjanu mama nu Biblia ke nu alma tʼꞹꞹ.

Xorge nu Biblia nu ja pjꞹrꞹ i nu ja kuarꞹ i dya ri chotrꞹ dʼa jñaa ke nee ra mama “alma ke dya tʼꞹꞹ”. Ke nu alma yo ntee dya nge dʼa espíritu. Kʼo jizhi ke nu alma dya tʼꞹꞹ dya bʼꞹbʼꞹ kja nu Biblia. Kʼꞹ jizhi ga kjanu nge e Satanas ñe kʼo demonio. E Jehová dya nuu na joo yo religión ke jizhiji mbɇchjine ​(⁠Proverbios 6:​16-19; 1 Timoteo 4:​1, 2.)

Nu médium espiritista o kʼꞹ jñaa ko yo sʼoanxe

Na kjuana ke yo sʼoanxe ri nge yo espíritu yo  añima

E Satanas xo ompꞹ o ojnꞹ yo ntee ko yo médium. Nu médium nge dʼa ntrʼee kʼꞹ kjapꞹ ke jñaa ko yo añima o ko yo espíritu. Na punkjꞹ ntee i ñe nu médium kreoji ke kʼo manji je ni ñeje kja yo añima o espíritu. Kʼo a ro nuji kja ne Jñakjimi jitsʼi ke dya ga kjuanakʼo.​(⁠Eclesiastés 9:​5, 6, 10.)

Najma, ¿kjo nge kʼꞹ mama kʼo jñaa? ¡Nge yo demonio o sʼoanxe! Yo demonio janrra yo ntrʼee ma xi bʼꞹnji jaga ngeje, jaga ñaji, pje bʼitu mi jeji, kjo mi kjaa ñe kʼo mi pa̱ra̱. Ngekʼua dya na zezhi ra tsjapji ke ri ngeji kʼe ntee ke a nrru̱u̱​(⁠1 Samuel 28:​3-19.)

Pezhe kʼo dya mejme

E Uxua xo kjapꞹ ke yo pezhe ra ñetse ke na kjuana ke søø ra jñaa yo añima, zø dya ga kjuanayo. Yo pezhe kjapꞹ ke yo ntee dya ra nee ra mba̱ra̱ji kʼo mama nu Biblia.​(⁠2 Timoteo 4:⁠4.)

B’ꞹnkʼo manji ke go jñanrraji na yeje yo ntee yo a mi añima

Kja África bʼꞹbʼꞹ kʼo manji ke xi janrraji kʼo ntee kʼe ya nrru̱ji. Eñe janrraji kja nandyo jñiñi nuja dya go nrru̱ji. Ngekʼua ni jyod’ꞹ ri tsjaage nu trʼønꞹ: ‘¿Ma na kjuanakʼo, pjekjaa dya nzhogꞹji nu ja ka̱ra̱ji in bʼedyi o kʼo mi jobiji, i dya kja dʼa nandyo jñiñi ke me na jee nuja eñe janrraji?’.

Xo ri kjijñigeyo, ¿kʼe ntee ke eñe janrraji bʼꞹma chenjui ko kʼꞹ go nrru̱u̱? Nzakja ne pezhe, ma ye kjuarma mi nⱥdⱥbi kjimi kja dʼa jñiñi, dʼa ntee kʼꞹ a mi pale ixi janzi hora go nrrꞹtrjꞹ a xꞹtrjꞹbi yo kjuarma. Ma yo kjuarma go dyønꞹbi pjekjaa gi trengigobʼe, ke pale go mama ke dasꞹbʼe mi nge nu kjuarma ke a bi nrru̱u̱ ndizi janzi kjɇɇ. Zø nakʼo, dya ma kjuanakʼo, kʼe pale mi mama ke ja̱a̱ ma kjuana. ¡kjinkje kʼo go pechpe kʼe pale kʼo in jobi i ñe kʼo in menzumꞹ!

Yo vision, yo kjinchʼi ñeje yo ⱥrⱥji

Yo sʼoanxe ompꞹji yo ntee kjo kʼo kjinchʼiji ko janrra o kʼo ⱥrⱥji

Bʼꞹma bi dyⱥrge kʼo pezhe janzi ntee ke o jñanrraji, o dyⱥrⱥji, o ngichʼiji. Bʼꞹbʼꞹ kʼo janrrajiyo me pizhiji. E Marein, ke mi tsjaaja a África occidental, eñe ma xomꞹ mi ⱥrⱥ ke mi zopjꞹ i male ke a bi nrru̱u̱. Me mi su̱u̱, e Marein me mi mapjꞹ i mi xosʼꞹ in bʼedyi ngekʼua ro nangaji. Go kjogꞹ kʼo paa i go bʼɇzhi o pjeñe dya kja mi trjꞹmbeñe.

Ma rgua kjuana ke yo añima xirgui b’ꞹntrji, ¿rgua joo ke ro pizhi yo in bʼedyi ke me mi sʼiyaji? Jyo dyargo tsjaajikʼo. Ngekʼua kʼo kjajiyo nge yo ­sʼoanxe.

¿Pje søø ra manji ko yo jñaa ke kjapꞹ ra søø na joo yo ntee? Nzakja, Gbassay, a Sierra Leona, mi sodye. I dʼa nu paa go ngichʼi ke mi janrra nu tata ke ya bi nrru̱u̱. Angeze go xipji ke ro maa nuja mi jne̱e̱ naja xiza, ro nrrukꞹ dʼa xi i ro chja̱mba̱ ko nrreje i ro sik’ꞹ. I ke dya kjo rgo xipji k’o rgo tsjaa. Ma go tsjaakʼo eñe go nrrizini.

D’a nrrinxꞹ xo go pezhe, ke nu xira ke a mi añima, d’a nu xomꞹ eñe go jñanrra. I me ma joo ma ñetse i mi jee bʼitu k’o me ma sʼoo.

Ma k’o manji i ñe k’o janrraji, nzakja k’o na joo i pjøsteji. ¿Je ni ñeje kja e Mizhokjimik’o? Iyo; dya je ni ñeje ko angeze. E Jehová nge “nu Kjimi kja yo na kjuana”. (Salmo 31:⁠5.) Angeze dya søø ra dyonkʼꞹji. Ngextrjo yo sʼoanxe manji mbɇchjine.

¿b’ꞹb’ꞹ sʼoanxe ke na jonte? Iyo. B’ꞹma ñetse ke ja̱a̱ pjøsʼꞹ o nee ra mbøsꞹ yo ntrʼee, texeyo na s’onte. E Uxua mi kjapꞹ ma jonte ma o jñaa ko e Eva. (Genesis 3:⁠1.) ¿Pjego kjogꞹ ma e Eva go tsjapꞹ nguenda i go tsjaa k’o go xipji? Go nrru̱u̱.

E mbante go xipji e Eva ke dya go nrru̱u̱ e Eva go tsjapꞹ nguenda, i go nrru̱u̱

Nuts’k’e gi pa̱ra̱ ke ma d’a ntee nee kjo ra dyonpꞹ, ixi kjapꞹ ke me na jonte. “troxzibʼi, poxmꞹbʼꞹ”, mama dʼa proverbio Africano. I nu Jñaa e Yose mama: “E Satanás kjapꞹ ri nge dʼa anxe Mizhokjimi”.​(⁠2 Corintios 11:⁠14.)

Yo padya e Mizhokjimi dya kja zopjꞹ yo tree ko yo vision, yo kjinchʼi ni yo ⱥrⱥji. Ko nu Jñakjimi e Mizhokjimi jichi yo ntee k’o na joo, ke kjakji ra pa̱ra̱ji “ngek’ua nutskoji o t’izgoji ra kjaaji texe k’ua ja ja nzi ga nee angeze k’o na joo”.​(⁠2 Timoteo 3:⁠17, Nu O̱ Jña Mizhocjimi nu mama ja ga cja e Jesucristo, ro junsʼꞹ kʼua jaga opjꞹjidya.)

Akjanu, ma e Jehová xitsiji ja ga dyonkeji e Uxua xitsiji nange me s’iyasuji. Angeze pa̱ra̱ ke yo demonio me na sʼonteji.