Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Jehová, na Mizhokjimi ke me na joo ra pa̱ra̱ji

Jehová, na Mizhokjimi ke me na joo ra pa̱ra̱ji

Jehová, na Mizhokjimi ke me na joo ra pa̱ra̱ji

¿Bʼꞹma kja in zakꞹji bʼɇzhi kʼo me ni mubi? Nge akjanu ma dya ri pa̱ra̱ji na joo kjo nge e Diosi. ¿Pjenga? Na punkjꞹ trʼe me chʼunꞹji nguenda ke ma pa̱ra̱ji e Mizhokjimi ñe kʼo mama ne Biblia, me pjøsʼꞹ na punkjꞹ kja o zakꞹji nrreze nudya jesta a ma xojñi.

E Jehová­nge kʼꞹ o mama ro jñu̱sʼꞹji ne Biblia nange nee ke ra pa̱ra̱ji na joo kjo nge angeze. Kʼe salmista go dyopjꞹ: “Yo ntee ra mba̱ra̱ji ke ni chju̱tsʼkʼe Jehová, ixi ngextrjotsʼkʼe me na notsʼkʼe kja texe ne xoñijomꞹ”. E Yose pa̱ra̱ ke ma ra pa̱ra̱ji angeze ra bʼꞹnji na joo. Xo e Isaías bo mama: “Ngezgø e Jehová, in Mizhokjimigeji, kʼꞹ jitsʼiji pje ri tsjageji ngekʼua ri mimiji na joo”. ¿Ja rga mbøxkꞹji ke ra pa̱ra̱ji na joo e Tsʼita ajensʼe Jehová? (Salmo 83:18; Isaías 48:17).

Me pjøxkʼꞹji na punkjꞹ ngekʼua ra sɇchiji yo ndumꞹ ke ri kjogꞹji pama pama, xo dyakji esperanza kʼo ra kjogꞹ a ma xojñi ñe kjakꞹji ra søji na joo­ kja in mꞹnkʼøji na nge ri pa̱rgøjiyo. ­Xo ñeje ma ra pa̱ra̱ji na joo e Diosi pjøxkꞹji ke dya ra søxiji na pukjꞹ ma ri pɇsʼiji nrrꞹmꞹ yo padya. ¿Pje­ nge kʼo ri nee ra manji?

¿Pjenga o dyⱥkⱥzgøji?

Zø bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ ntee ke me pa̱ra̱ji nu tecnología, xi bʼꞹbʼꞹ kʼo kjaji trʼønꞹ nzakja: ¿Pjenga ri bʼꞹnjiba kja ne xoñijomꞹ? ¿Ja ra mojo ma ra tu̱ji? ¿Pjenga o dyⱥkⱥzgøji e Diosi? Ma dya ra pa̱ra̱jiyo, dya søø ra mⱥjⱥ rga minji. Ma a ro nguarꞹ yo kjɇɇ 1990 a yo kjɇɇ 2000, o dyønꞹji kʼo ntee ke mi menzumꞹ a Alemania ma mi mⱥjⱥ ma minji, angezeji o manji ke iyo, nange dya mi pa̱ra̱ji pjenga mi bʼꞹnjiba. Bʼꞹma yo ntee yo i menzumꞹge xo manji akjanu.

Na punkjꞹ ntee dya pa̱ra̱ji pje ra kjaji ko o zakꞹji ngekʼua pje nrre to̱mꞹji, pje nrre kjaji. Zø nge akjanu dya joo ga zøji na nge dya pa̱ra̱ji pjenga ri bʼꞹnjiba. Nge kʼo o mama kʼe periódico International Herald Tribune kʼo o kjogꞹ na xuntrʼi. “Angeze ma o teʼe me ma zøø ajmii, mi pɇsʼi na punkjꞹ chʼøpjꞹ ñe mi to̱mꞹ texe kʼo mi nee”. Zø mi nge akjanu, mi søø ke mi bʼꞹntsjɇ dya mi mⱥjⱥ ma mimi ngekʼua o mbøtꞹtsjɇ, bo zii barbitúricos. Bʼꞹma nuja i menzꞹmꞹge bʼꞹbʼꞹ ntee ke xo pøtʼꞹtsjɇji.

Pje i mange, ¿na kjuana ke nu ciencia søø ra xitsiji texe ja ga kjazgøji? Na semanario alemán ke ni chju̱u̱ Die Woche bo mama: “Zø nu ciencia jizhi yo na joo ñe nu evolución nee ra mbøsʼꞹ yo ntee, dya kjakꞹji ra søji na joo xo dya kjakꞹji ra mⱥjⱥ in mꞹbʼꞹji”. Na kjuana ke nu ciencia pjøxkꞹji ngekʼua ra pa̱ra̱ji ja ga pɇpji ne nrreje ñe ja ga kjaa ne nrrajma. Pe dya søø ra xitskøji pjenga go dyⱥkⱥzgøji Mizhokjimi, pje ra kjogꞹzgøji a ma xojñi ñe pje ra kjogꞹzgøji ma ra tu̱ji. Ma ngextrjo ra kjapꞹji nguenda kʼo mama nu ciencia, dya ra pa̱ra̱ji pje ra kjogꞹzgøji a ma xojñi ñe dya ra mⱥji rga minji. Kʼe periódico Süddeut­sche Zeitung mama ke “me ni jyongꞹzꞹji kjo ra mbøxkꞹji”.

¿Na kjuana ke ngextrjo k’ꞹ o dyⱥkⱥzgøji søø ra mbøxkꞹji? Angeze nge kʼꞹ o jñemezꞹji kja ne xoñijomꞹ, ngekʼua pa̱ra̱ na joo pjenga ri bʼꞹnjiba. Ne Biblia mama ke e Jeho vá o dyⱥtrʼⱥ yo tee ngekʼua ro nizhiji ne xoñijomꞹ xo ro mbørꞹji. E Mizhokjimi o dyⱥtrʼⱥ kʼo ntee ro ngeji nzakja angeze, ngekʼua søø ra pɇsʼiji nu cualidades nzakja nu justicia, nu sabiduría ñe ke ri sʼiyaji in minteji (Génesis 1:​26-​28).

¿Pje søø ri tsjage?

Ma nutsʼke dya i pa̱rge pjenga ri bʼꞹnjiba, ja ra mojo ma ra tu̱ji ñe pjenga o dyⱥkⱥzgøji e Diosi, ma ri xørꞹ ne Biblia søø ri pa̱ra̱ texeyo. E Jesús bo mama: “Sido ra bʼꞹbʼꞹtjoji nangeje pa̱ka̱ji, nutsʼkʼe ngetjotsʼꞹge in Mizhokjimige kʼꞹ na kjuana. Sido ra bʼꞹbʼꞹtjoji nangeje xo pa̱ka̱ji, nutskø e Jesucristo i̱ chⱥkjⱥgø kja ne xoñijomꞹ”. Xo xitsiji ke ra sʼiya in dyojui ngekʼua ra mimiji ma ra manda o Reino e Yose. Akjanu ri pa̱ra̱ji pjenga ri bʼꞹnjiba ñe søø ri pɇsʼi na esperanza ke me na joo ñe na kjuana. Kʼo trʼønꞹ ke dya mi meyaji mi jingua, a ri pa̱ra̱jidya (Juan 17:3; Eclesiastés 12:13).

¿Pjøxkꞹji ke ri pa̱ra̱ji kʼo na kjuana? Na trʼii ke ni chju̱u̱ Hans me pa̱ra̱yo. a Angeze mi creo e Yose zø dya mi pjønguenda kʼo mama ne Biblia. Nangeje mi sii droga, mi tsa̱ja̱ ndinxu ñe mi ponꞹ. Angeze bo mama, “dya mi søgø na joo ñe dya mi mⱥkjø zø pje nrree mi kjagø ñe pje nrre mi pɇskø”. Ma mi ɇdyi 25 kjɇɇ e Hans o nee ro mba̱ra̱ na joo e Mizhokjimi ñe o mbꞹrꞹ bo xørꞹ ne Biblia. Ma o mba̱ra̱ na joo kjo nge e Diosi Jehová o chɇzhi ko angeze, o pjechi pjenga ri bʼꞹnjiba ñe o potꞹ ja ma mimi xo o ngibʼi kja nrreje nzakja testigo e Jehová. Ya o kjogꞹ 10 kjɇɇ ke nge precursor ñe pa jichi o Jñaa e Diosi yo trʼe. Angeze o mama nrreze amboo kja o mꞹbʼꞹ: “Ke ri pɇkjø pa e Mizhokjimi Jehová, kjakꞹ ra søgø na joo, dya pje bʼꞹbʼꞹ ke kjakꞹ ra mⱥkjø ke ra kjagø kʼo nee e Diosi”.

Kja texe ne xoñijomꞹ bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ ndꞹmꞹ ke me kjakꞹji ra supjreji. Ngekʼua bʼꞹma bʼꞹbʼꞹ kʼo dya kjapꞹ nguenda pjenga ri bʼꞹnjiba ñe pjenga o dyⱥkⱥzgøji e Yose.

¿Pjenga o kjogꞹyo?

Ma dʼa trʼe ra kjogꞹ na ndumꞹ kʼꞹ me na sʼɇzhi, bʼꞹma ra ønꞹtsjɇ: ¿pjenga o kjogꞹyo? Kʼꞹ ra mbøxkꞹji ngekʼua ra sɇchiji yo ndumꞹ, nge ke ra pa̱ra̱ji pjenga ri kjogꞹjiyo. Ma dya ri pa̱ra̱ji pjenga ri kjogꞹji yo ndumꞹ, ra zichʼi in mꞹnkøji ñe ra søxiji na punkjꞹ. Ra nuji pje o kjogꞹ e Bruni, ke nge dʼa jñꞹ̱ꞹ̱ ke kja mi xuntrʼi.

E Bruni o mama: “o kjogꞹ janzi kjɇɇ ke o nrru̱u̱ in tsʼixutrʼigø ke mi chju̱u̱ Susanne. Nakʼua ro magø ko kʼe mbøkjimi ngekʼua ro mbøxkꞹ ro søgø na joo. Angeze bo xitsi ke Mizhokjimi o zidyi ajensʼe ngekʼua ro ngeje na anxe. Ke o nrru̱u̱ in tsʼixutrʼigø ixko zichʼi in mꞹnkʼø, pe dya ngextrjoyo, ndizi kʼo paa dya kja ro kreogø e Diosi nangeje o zidyi in tsʼixutrʼigø”. Zø a bi kjogꞹ yo kjɇɇ xi ma ꞹtrjo o mꞹbʼꞹ e Bruni ñe xi mi supjretjo. “Nakʼua —o mama—, na testigo e Jehová o jitsi ko ne Biblia ke e Mizhokjimi dya bo zidyi ajensʼe in tsʼixutrʼigø ñe dya mi ngeje na anxe, go nrru̱u̱ nange mi sødyɇ. In tsʼixutrʼi nzikja ke na i̱ntrjo ñe tebʼe ke Jehová ra xøsʼꞹtrjo na yee. Ro pjechi ke e Tsʼitajensʼe o jyokꞹzꞹji ngekʼua ro minji kja ne xoñijomꞹ kʼꞹ me rga zøø, dya kja ra mezhe ra sⱥjⱥyo. Ma ro pa̱rgø jama kjaa e Jehová ñe ro chɇzhgø ko angeze, dya kja go ꞹʼꞹ na punkjꞹ in mꞹnkø.” (Salmo 37:29; Hechos 24:​15; Romanos 5:​12.)

Na punkjꞹ ntee kjogꞹji ndumꞹ, nzakja ma ba e̱je̱ na trʼadyebʼe, ma chu̱ji yo país, ma mbii ne xoñijomꞹ ñe ma kjogꞹji trjijmi. E Bruni me go zøʼø na joo ma o nuu kja ne Biblia ke e Jeho­vá dya­ nge o sʼokꞹ yo nrrumꞹ ke ri kjogꞹji, angeze dya nee ke yo trʼe ra supjreji ñe ke dya kja ra mezhe ra chjotꞹ texe yo na sʼoo. Kʼo na kjuana ngeje ke yo paa ke ri ka̱ra̱jidya bʼꞹbʼꞹ na ­punkjꞹ nrrumꞹ, ixi ñetsʼe ke a “ra nguarꞹ yo paa”, a bʼɇxtrjo tsʼike ra sⱥjⱥ kʼo ri tebʼeji ko texe in mꞹbʼꞹji kʼo ra tsjaa e Diosi (2 Timoteo 3:​1-5; Mateo 24:​7, 8).

Ja rga pa̱rgøji kjo nge e Mizhokjimi

E Hans ñe e Bruni zø mi kreoji e Diosi, dya  mi pa̱ra̱bi na joo ja ma ngeje angeze. Ma o xørꞹbi na joo ne Biblia o mba̱ra̱bi na joo ja ga kjaa e Jehová. Me o zøbi na joo o mꞹbʼꞹbi nangeje a pɇsʼibi esperanza ñe o mba̱ra̱bi pje ra kjogꞹ a ma xojñi. Xo bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ trʼe ke matrʼꞹji e Jehová, ñe pa̱ra̱jiyo nangeje o kjogꞹji nzakja e Hans ñe e Bruni.

Ma ri nee ra pa̱ra̱ji e Jehová, ni jyodʼꞹ ra xørꞹji na joo ne Biblia, kʼe libro xitsiji na joo ja ga kjaa angeze ñe pje nee ke ra kjaji. Nge kʼo o tsjaji k’o trʼe kja k’e siglo  dʼaja. A Lucas ke mi ngeje historiador ñe médico, bo mama ke o tsjaji akjanꞹ kʼo mi jmurꞹji kja jmurkjimi a Berea (Grecia), “o dyⱥrⱥji ko texe o mꞹbʼꞹji kʼo jñaa kʼo mi mama e Pablo ñe e Silas. Pama mi nuji kja o jñaa Mizhokjimi kjo na kjuana kʼo mi mamabi” (Hechos 17:​10, 11).

Kʼo ntee ke mi matrʼꞹjikjimi kja kʼe siglo dʼaja, xo mi jmurꞹji kja yo jmurkjimi (Hechos 2:​41, 42, 46; 1 Corintios 1:​1, 2; Gálatas 1:​1, 2; 2 Tesalonicenses 1:⁠1). Yo paa ke ri ka̱ra̱jidya yo testigo e Jeho­vá xo jmurꞹji kja yo salón del Reino. Nujnꞹ jitsiji ja rga pjøsʼꞹji yo dyaja ntee ngekʼua angezeji xo ra mba̱ra̱ji e Yose. Ma ri maa nu ja jmurꞹji yo testigo e Jeho­vá nu ja i menzumꞹge, ra mbøxkʼꞹ na punkjꞹ. Yo testigo e Jeho­vá kjaji k’o mama e Yose, ngek’ua­ma ri maa nu ja jmurji angezeji ra mbøxkʼꞹji ri pa̱rge na joo e Diosi ñe ri tsjaa nu kʼo nee angeze (Hebreos 10:​24, 25).

¿Gi mange ke me na sʼɇzhi ra pa̱ra̱ji e Mizhokjimi? Na kjuana ni jyodʼꞹ ra xo̱kꞹji­ndajme. Pe, ¿dya nge akjanu ma pje kʼo nee ri tsjaa? Ra mbeñeji ma na atleta ra xampja ngekʼua ra zɇzhi ñe ra nrro̱njo̱ ma ra bʼꞹgꞹ. Ra xitsʼiji na ejemplo, e francés Jean-Cleaude Killy bo unꞹji na medalla ke mi dyabo oro ma bo ndo̱njo̱ kʼe eñe ke ni chju̱u̱ esquí. Angeze bo mama pje ni jyodʼꞹ ra tsjaa nu kʼꞹ nee ra ndo̱njo̱ ma ra eñeji yo atleta de nrre nʼaño país. Bo mama: “Ra pjꞹrꞹji ra xampjaji 10 kjɇɇ ante ke ra ma eñeji, pama pama ra mbentrjoji [...]. Ra kjijñiji ja rga kjaji ñe ra xampjaji na joo yo 365 paa ke mezhe nzi na kjɇɇ”. ¡Me na punkjꞹ kʼꞹ ra tsjaa kʼꞹ dʼaja ke ra eñe zø ngextrjo ra mezhe 10 minutos! Ra kjijñiji ke nrra na joo ma ra pa̱ra̱ji e Jehová, nangeje xe nda ra mbøxkꞹjikʼo texe yo paa.

Pama ra joji ko e Jehová

¿Kjo nee ke ra mbʼɇtsi kʼo me ni jyodʼꞹ? Ngekʼua ma me gi nee ri pa̱ra̱ pjenga ri bʼꞹnkʼøjiba, ñe pjenga bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ ndumꞹ, jyodʼꞹ e Jehová e Tsʼitajensʼe kʼꞹ nⱥdʼⱥ ne Biblia. Ma ri pa̱ra̱ na joo ja ga nge e Yose ri chɇzhi ko angeze, ri søge na joo ñe ri mimi na joo texe yo paa.

¿Ra sⱥjⱥ nu paa ma ra pa̱ra̱ji texe ja ga kjaa e Jehová? Kʼo ɇdyiji na punkjꞹ kjɇɇ ke pɇpiji e Jehová, me kentrjoji ma xe pa̱rtoji na punkjꞹ ja ga nge angeze. Ma pama pama ra pa̱ra̱ji na joo e Diosi, me ra to̱jiaji ñe ra chɇzhiji ko angeze. Ra kjijñiji kʼua ja mi kjijñi e apostol Pablo, angeze bo dyopjꞹ: “Me na joo kʼꞹ kjijñi Mizhokjimi. Me na nojo kʼꞹ kjaa. ¿Kjo søø ra mba̱ra̱ jenga kjaa kʼꞹ kjaa? Pero angeze, me na zøø texe kʼo kjaa. O̱ jñaa Mizhokjimi mama akjaba: “ ¿Kjo nge kʼꞹ o mba̱ra̱ kʼꞹ mi kjijñi Mizhokjimi? ¿Kjo nge kʼꞹ søø ra  tsjaa xøpꞹte ra xipji Mizhokjimi pje ra tsjaa? Dya kjo søø’  ” (Romanos 11:​33, 34).

[Jñaa]

a O potꞹji o trju̱u̱.

[Jñaa]

Yo ntee xi kjatrjoji yo trʼønꞹ ke me na mubi nzakja ¿Pjenga ri bʼꞹnjiba? ¿Pjenga ri tu̱ji? ¿ Pjenga o dyⱥkⱥzgøji e Diosi?

[Jñaa]

“Ma ro pa̱rgø na joo ja ga  kjaa e  Jeho vá, ro chɇzhi na joo ko angeze”

[Jñaa]

“Ma ra kjaji kʼo mama e Jehová nge kʼꞹ xe nda na joo ja rga minji. Axi bʼꞹbʼꞹ dʼaja ke dyotrjobi. Ma ro pa̱rgø e Jeho­vá ro pa̱ra̱ pjenga ri bʼꞹnkʼøba ñe me ri mⱥkjo”