Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿PJENGA MA RA ØTꞸJI E JEHOVÁ RA KJAJI KJA O TRJU̱U̱ E JESÚS?

¿PJENGA MA RA ØTꞸJI E JEHOVÁ RA KJAJI KJA O TRJU̱U̱ E JESÚS?

JESÚS texe kʼo paa mi jizhi ke ro øtꞹji Kjimi. Ma o mimi kja ne Xoñijomꞹ, kʼo mbøkjimi Judío, ma mi øtꞹji Kjimi mi xørꞹji ñe “nu ja po̱mꞹ o ñiji i yo nda ñʼii”. ¿Pjekja mi kjaaji akjanu? “Ngekʼua ro jñandaji kʼo ntee”. Mi kjaaji akjanu ngekʼua kʼo ntrʼee ro manji ke me ma jonteji. Na punkjꞹ kʼo me mi yepe mi yepe kʼo jñaa ma mi øtꞹji Kjimi, i me mi mezheji ma øtꞹji na punkjꞹ, “angezeji me mi yepe kʼo ñaa ke mi dyøtꞹji Mizhokjimi, pjɇzhiji ra dyⱥrⱥ Mizhokjimi nanageje ke me yepeji” (Mateo 6:5-8). E Jesús o jizhi kʼe dya ma jokʼo. Akjanu yo trʹee ke mi nee rgo chɇzhiji ko e Tsʼitajensʼe dya ro tsjaji kʼo. E Jesús dya ngextjo o jizhi kʼo dya ro tsjaaji ma ro dyøtꞹji e Mizhokjimi.

Jesús o jizhi ke ma ra kjaji oración ra ñetsʼe ke ri neegoji ke yo ntee ra mba̱ra̱ji o trju̱u̱ e Mizhokjimi, ke ra pejñe nu Reino i ra nee mandazꞹji kja ne Xoñijomꞹ. Xo ñeje e Jesús o jizhi ke søø ra øtꞹji Mizhokjimi kʼo ni jyongꞹji (Mateo 6:9-13; Lucas 11:2-4) Xo mi jizhi ja ma jñekjui ma kjo mi nee ke e Mizhokjimi ro mbøsʼꞹ, jarga ñetse ke bʼemi pɇsʼi fe, ñe me ndeptjo, ma kjo nee ke e Jehová ra mbøsʼꞹ (Lucas 11:5-13; 18:1-14) Dya ngextjo mi jizhikʼo, xo nrre mi kjaa texe ko mi jizhi ​(Mateo 14:23; Marcos 1:35).

Nukʼo o jizhi e Jesús o mbøsʼꞹ kʼo discípulo ja rgua tsjaji oración, ngekʼua ro dyⱥrⱥ Mizhokjimi. I nu xoma ma a ro mbotrʼꞹji e Jesús, kʼo discípulo go unꞹji nguenrra pje mi nee ra mama kʼꞹ bʼemi ra øtꞹji Kjimi.

“Nrre dʼadyo jargua øtꞹji Kjimi”

Texe kʼe xomꞹ e Jesús bo mbøsʼꞹ kʼo bʼemi mi nge o discípulo. Ke paa e Jesús go jizhi ke a rgui dʼadyo jargua øtꞹji e Yose. “Ngetsʼkʼo ne ñʼiji, ngetsʼkʼo kʼꞹ na kjuana xo ngetsʼkʼo e zakꞹ. —go xipji e Jesús—. Dya kjo søø ra chɇzhi a jmii mi Tatago ma dya ra pjøsʼꞹgø.” Mi na joo kʼo xo go xipji: “Kʼo xo ri dyøtꞹji Mizhokjimi kja in trju̱go, ra kjaago, ngekʼua ra mba̱ra̱ji ke mi Tatago me na nojo ja nzi ga tsjapꞹ o trʼii, nu ma pje ri dyøtꞹji Mizhokjimi kja in trju̱go, ra kjaago.” Xo go xipji: “Nudya dyebʼe i ørꞹji ko in chju̱go. Dyørꞹji i ra dyakꞹji ngekʼua bʼemi ri mⱥkjeji”​ (Juan 14:6, 13, 14; 16:24).

¡Mi na joo kʼo o jizhi e Jesús! Kja dʼa diccionario bíblico mama “akjanu o mbꞹrꞹ ke nrre dʼadyo jargua øtꞹji Kjimi”. Nukʼo, dya nee ra mama ke ro dyøtꞹji e Jesús i dya kjaa ro dyøtꞹji Mizhokjimi, iyo. Kʼo mi nee ro mama, a ro mbꞹrꞹ ke nrre dʼadyo rgua øtꞹji Kjimi.

Ja̱a̱, Mizhokjimi nge kʼꞹ ixmi ⱥrⱥ texe yo oración kʼe mi kjaapji mi jingua kʼo mi ⱥtⱥji angeze (1 Samuel 1:9-19; Salmo 65:2). Ndizi mi jingua, ma e Yose o tsjaa dʼa pacto ko kʼo Israelita, texe kʼo mi neeji ke e Diosi ro dyⱥrⱥ ma mi øtꞹji, mi jyodʼꞹ ro mba̱ra̱ji ke e Israel mi ngeje nu jñiñi ke bi juajnꞹ e Tsʼitajensʼe Jehová. Ma o kjogꞹ yo paa, ma go manda e Salomón o mba̱ra̱ji ke kja nu templo mi nge nuja ro tsjaaji kʼo sacrificio (Deuteronomio 9:29; 2 Crónicas 6:32, 33). O sⱥjⱥ kʼe paa ma dya kja mi jyodʼꞹ ro pⱥspʼⱥji añimale e Yose. Ja gua jñusʼꞹ Kʼe apóstol Pablo, kʼo Ley ke go chʼunꞹji kʼo Israelita nzakja yo sacrificio ma mi pⱥspʼⱥji añimale, mi ngeji “nzakja dʼa sørꞹ kʼo ra e̱je̱ ke me na mubi nange ko yo sacrificio dya kjo søø ra jonte a jmii Mizhokjimi” (Hebreos 10:1, 2). Kʼe sørꞹ ro kjogꞹ i ro sⱥjⱥ kʼꞹ na kjuana (Colosenses 2:17). Ndeze kʼe kjɇɇ 33 d.C, trexe kʼo mi nee ro joji ko e Mizhokjimi Jehová dya kja ro dyⱥtⱥji kʼe Ley. Nudya, ro dyⱥtⱥji ​e Jesucristo, ngejnu mi nⱥdʼⱥ ke ley​ (Juan 15:14-16; Gálatas 3:24, 25).

Dʼa trju̱u̱ “kʼꞹ xenda me ni mubi ke texe yo trju̱u̱”

Jesús o jizhi ja rga chɇzhgoji ko e Mizhokjimi Jehová. O unꞹ dʼa ejemplo, nzikja dʼa jobi kʼe me na zɇzhi ga xokꞹ na ñii, ngekʼua e Yose ra dyⱥrⱥ ma ra zopjꞹji. ¿Pjekja e Jesús pjøxkꞹji akjanꞹ?

Texezgoji ri pɇskʼøji nzhubꞹ, dya bʼꞹbʼꞹ na ntee kʼꞹ ro søø ro ngontrʼꞹ texe kʼo na sʼoo ke ri kjaagoji, ni ke søø ro chɇzhgoji ko e Jehová kʼꞹ me santo (Romanos 3:20, 24; Hebreos 1:3, 4). Xo akjanu e Jesús o ndintsʼpi in nzhubꞹ texe yo ntee ma go unꞹ in vida angeze ke dya mi pɇsʼi nzhubꞹ (Romanos 5:12, 18, 19). Pøkjꞹ texedyayo, a søø ra joji na joo ko e Yose Jehová, ma ra kjaagoji ja ga nee angeze, akjanu, “dya ra su̱goji rga chɇzhiji ko e Mizhokjimi”​ma ra enchʼeji o mꞹbʼꞹji e Jesús, ñe ra øtꞹji e Jehová kja o trju̱u̱ e Jesús​ (Efesios 3:11, 12).

Ma ri ørgøji kja o trju̱u̱ e Jesús ñetse ke ri ejmeji kja yo jñii aspectos kʼo go tsjaa angeze pjøsʼꞹ e Yose ngekʼua ra zⱥdʼⱥ kʼo a mama ra tsjaa: 1) E Jesús “Ngeje o Tsʼime Mizhokjimi”, ke ma o nrru̱u̱ o mbøxkꞹji ke e Mizhokjimi o pongꞹzꞹji in nzhubꞹji. 2) Ma e Jehová o xosʼꞹ na yeje ajensʼe i o mbꞹrꞹ go pɇpji nzakja dʼa “sumo sacerdote”. 3) E Jesús nzakja “dʼa ñʼiji” ke zinziji ko e Yose, ndizi ma e Jehová ⱥrⱥ kʼo ri øtꞹji ngextjo ma ri øtꞹji kja o trju̱u̱ e Jesús​ (Juan 1:29; 14:6; Hebreos 4:14, 15).

Ma ri øtꞹji e Jehová kja o trju̱u̱ e Jesús ri tʼekjañomꞹjima. E Jehová mama ke kja “o trju̱u̱ e Jesús ra ndꞹñijomꞹji texeji   [...], i texe yo ntee ra mba̱ra̱ji ke e Jesucristo ngeje i Jmuʼugojikʼꞹ, texe kʼo kjaa e Jesús nge kʼꞹ ra mba̱ra̱ji ke nu Tata me na no joo” (Filipenses 2:10, 11). Ma ra øtꞹji e Jehová texe kja o trju̱u̱ e Jesús, me ri tʼekjañomꞹji e Jehová, nange angeze bo pejñe o trʼii ke o na mbøxkꞹji.​ (Juan 3:16).

Ra øtꞹji Kjimi “ko texe i mꞹbʼꞹji”, dya ngextjo kʼo ri manji ko in neeji

Ngekʼua ra unkʼøji nguenda kʼꞹ me na mubi e Jesús, ne Biblia juspʼꞹ e Jesús yo título ñe yo trju̱u̱. Texeyo pjøxkꞹji ra pa̱ra̱ji jarga mbøxkꞹji kʼo go tsjaa e Jesús, nu kʼo na kjaadya i nu kʼo xi ra tsjaakøji. (Ra jandaji nu recuadro “ Kʼo pje nrre pjɇzhi e Jesús”.) Mizhokjimi o jñuspʼꞹ “daja trju̱u̱ kʼꞹ xenda me na mubi ke nangeje texe yo trju̱u̱”, a nee ra mama ke pjɇzhi na nojo ajensʼe, ñeje kja ne Xoñijomꞹ​ (Filipenses 2:9; Mateo 28:18).

Dya ngextjo dʼa costumbre

Kʼo ya ro meyaji, ma ra øtꞹji Kjimi ni jyodʼꞹ ra øtꞹji kja o trju̱u̱ e Jesús ngekʼua e Jehová ra dyⱥtkⱥji (Juan 14:13, 14). Ma ra ørgøji “kja o trju̱u̱ e Jesús”, dya ra yeptrjo ra yeptrjoji nzakja dʼa costumbre ma jiyo dya ra pɇsʼiji nguenda, ni jyodʼꞹ ra mbedye kja i mꞹbʼꞹji kʼo ri ørꞹji. ¿Pjekja?

Ra kjijñiji dʼa ejemplo. Ma dʼa comerciante ra penkʼe dʼa carta, nuja ni nguarꞹ bʼꞹma ra xitsʼi “le saluda atentamente”. ¿Gi kreoge ke kʼe jñaa o mbedye kja o mꞹbʼꞹ angeze? Bʼꞹma iyo, xo akjanu ma ri ørgøji kja o trju̱u̱ e Jesús, ni jyodʼꞹ ke ra ñetse ke je pedye kja i mꞹbʼꞹji kʼꞹ ri øtꞹji Kjimi, dya ngeje nzakja nu jñaa kʼꞹ go mama nu comerciante. Ngekʼua “dya ra jɇziji ra øtꞹji e Yose” kja o trju̱u̱ e Jesús, ni jyodʼꞹ “ke bʼemi ra søʼøgoji kja i mꞹbʼꞹji” i e Mizhokjimi ra dyⱥtkⱥji​ (1 Tesalonicenses 5:17; Salmo 119:145).

¿Pje søø ra kjaji ngekʼua ma ra øtꞹji Kjimi “kja o trju̱u̱ e Jesús” ra ñetse ke bʼemi ra søʼøgoji kja i mꞹbʼꞹji? ¿Pje kja dya ri kjijñiji jaga kjaa e Cristo ke me na jonte? Ra kjijñiji texe kʼo a tsjaa e Jesús i ñe kʼo xi ra tsjaa ngekʼua ra mbøxkꞹji. Ngekʼua ma ri øtꞹji Kjimi ra unꞹji pøjø e Jehová nange angeze nee kʼꞹ o tsjapꞹ ro tsjaa o trʼii akjanu. Ma ra kjaji kʼo,ra enchʼeji na zɇzhi kja i mꞹbʼꞹji kʼo a mama e Jesús ke ra tsjaa: “Ma pje ri dyøtkʼeji mi Tatago kja in chju̱go, angeze ra dyakʼꞹjikʼo”​(Juan 16:23).

a Jaga mama nu Diccionario expositivo de palabras del Antiguo y del Nuevo Testamento exhaustivo de W. E. Vine, ne jñaa griega nee ra mama “trju̱u̱” nee ra mama “texe kʼo o tsjaa i kʼo na kjaa i kjo ngeje kʼe trju̱u̱”, ke nge, “kʼo nrre pje pjɇzhi, autoridad, jaga nge, pje manda, jmuʼu, kʼꞹ manda in tʼekjañomꞹ, i pje xi nrrenge”.