Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

¿Bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ kʼe jardín a Edén?

¿Bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ kʼe jardín a Edén?

¿Bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ kʼe jardín a Edén?

¿A BI DYȺRȺ ne bʼezhe ke nⱥdʼⱥ kʼe jardín a Edén, e Adán ñe e Eva? Na punkjꞹ ntee pa̱ra̱jikʼꞹ. ¿I nee ri xørꞹge ne bʼezhe kja ne Biblia? Søø ri chøtrʼꞹge kja Génesis 1:26–3:24. Ri pjechigedya kʼo go kjogꞹ:

E Jehová a o dyⱥtrʼⱥ ko jomꞹ ne otrʼꞹ bʼɇzo, go jñu̱spꞹ Adán ñe go ñʼeme kja dʼa trʼajardín kja dʼa lugar ke mi chju̱u̱ Edén. E Diosi, nge kʼꞹ bi dyⱥtrʼⱥ kʼe jardín, nujnu mi bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ nrreje ñe zaʼa kʼo nrre ma o̱trjo o lulu. A nrre, e Diosi o ñʼeme “ne zaʼa nu rgi pa̱ra̱ yo na joo ñe yo na sʼoo”, y go manda dya ro ziji o lulu na nge kʼꞹ ro zii ro nrru̱u̱. Dʼa nu paa go ngꞹpꞹ e Adán dʼa costilla, je bo dyⱥtrʼⱥkʼua e Eva, ne otrʼꞹ nrrinxu. Kjanu o chɇchpibi ro mbørꞹbi kʼe jardín ñe ro musʼꞹ o trʼibi ngekʼua ro nga̱ra̱ji kja texe ne xoñijomꞹ.

Nudyakʼua, ma mi bʼꞹntsjɇ e Eva, go zopjꞹ dʼa kʼijmi ñe go xipji na joo ro zii kʼe lulu ke e Diosi bi manda dya ro zii. Na nge, eñe ne Creador gui mama dʼa bʼɇchjine na nge dya mi nee ke ro mba̱ra̱yo: ke angeze mi søø ro mbɇzhi nzakja e Diosi. E Eva bo tsjapꞹ nguenda ñe go zii kʼe lulu. E Adán xo go tsjakʼo. Mꞹ o kjogꞹkʼo, e Jehová o jñꞹmpꞹ nguenrra e Adán, e Eva ñe kʼe kʼijmi. Go pjongꞹ kʼe bʼɇzo ñe kʼe nrrinxu kja kʼe Jardín, ñe go ñʼeme anxe kʼo ro mbørꞹbi ngekʼua dyakjo ro ngichʼinu.

Mi jingua, na punkjꞹ kʼo xiji historiadores ñe eruditos bíblicos mi manji ke na kjuana ne bʼezhena ñe bʼɇmi go kjogꞹ. Pe, kja yo padya, dya nrra creojikʼo. Angezeji yembeñeji ke na kjuana yo mama kja Génesis. Ra nujidya yo nrre nʼaño pruebas kʼo jizhi ke na kjuanayo.

1. ¿Kjo bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ kʼe Jardín a Edén?

Mi jingua, kʼo xiji teólogos mi mbeñeji ke kʼe Paraíso xe mi bʼꞹntrjo kja dʼaja lugar. Pe nangua, kʼe Iglesia go sⱥjⱥ kʼo mi mbeñeji filósofos griegos nzakja e Platón ñe e Aristóteles, angezeji mi creoji ke kja ne Xoñijomꞹ dya søø ro bʼꞹbʼꞹ perfección. b Ngekʼua, yo teólogos o mbꞹrꞹ o mbeñeji ke kʼa Paraíso mi bʼꞹbʼꞹ a jensʼe. Janzikʼo mi manji ke mi bʼꞹbʼꞹ a xesʼe dʼa trʼatrʼeje ke me ma nrra̱a̱ ñe dyakjo mi søø ro zⱥtrʼⱥnu; kʼo dyaja mi manji ke bʼꞹma mi bʼꞹbʼꞹ kja ne Polo Norte maxke kja ne Polo Sur, ñe kʼo xe dyaja, ke mi bʼꞹbʼꞹ kja ne zana. A kjanu, kʼo bʼɇmi go kjogꞹ kja ne Paraíso je mi pezhejikʼua ja kʼo mi mbeñetsjɇji o nzakja dʼa cuento. Yo padya janzi eruditos dya creoji ke go bʼꞹbʼꞹ dʼa lugar ke mi chju̱u̱ Edén y manji ke nunca go bʼꞹbʼꞹ kʼe Paraíso.

Pe ne Biblia nʼaño ga pezhe ja ma kjaa kʼe Paraíso. Nzikja, kja Génesis 2:​8-14 ri tøtrʼꞹji detalles ja ngekʼua mi bʼꞹbʼꞹ: mama ke mi bʼꞹbʼꞹ kja nu lado este kja dʼa lugar ke mi chju̱u̱ Edén, xo mi bʼꞹbʼꞹ dʼa río ke mi xo̱gꞹ nziyo río nge kʼo mi xiʼzhe (xatrʼꞹ) kʼe jardín. Xo jizhi pje mi chju̱u̱ nzi dʼa río ñe jango ma kjogꞹ nujyo río. Zø a kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ke yo eruditos ja nrre jodʼꞹji kja ne pasaje bíblico dʼa pista ke ra mbøsʼꞹji ra chøtrʼꞹji kʼe Paraíso a Edén, dya pje tøtrʼꞹji. Nrre nʼaño ja ga mbeñeji, ngekʼo dya bʼꞹnji de acuerdo. ¿Nuʼma nee ra mama ke dya ga kjuana kʼo mama ne Biblia ja ma kjaa kʼe jardín a Edén ñe yo río? ¿Nee ra mama ke texe ngeje dʼa cuento ke dya søø ra creoji?

Dya dʼabaditrjo ra creojikʼo. Ra mbeñeji, ke ya paa seis mil kjɇɇ nrreze ma go kjogꞹkʼo. Ñe ma e Moisés go dyꞹsʼꞹkʼo —bʼꞹma bi dyⱥrⱥ ma mi pezhejikʼo o bʼꞹma go xørꞹ kʼo a bi tʼøpjꞹ kja kʼo paa⁠—, a bi kjogꞹ na dos mil quinientos kjɇɇ. Kʼo o dyꞹsʼꞹ e Moisés a bi mezhe bi kjogꞹ. Ma ni ma nga kjogꞹ yo kjɇɇ, ¿søø ra pøtꞹ ne Xoñijomꞹ? Ja̱a̱, pøtꞹ. Kʼo bʼꞹbʼꞹ kja ne planeta sido ga pøtꞹ. Kja  kʼe lugar nuja bʼꞹma mi bʼꞹbʼꞹ kʼe Edén me mbii ne xoñijoma: je tsʼakʼua na 17% yo terremotos kʼo ix na nojo. Xo ñeje, dya ra jyombeñeji ke e Diosi o pejñe dʼa trʼadyebe o Diluvio, ngekʼua, bʼꞹma go pøtꞹ na punkjꞹ ja ga kjaa ne Xoñijomꞹ. c Nuʼma, kʼo río ñe kʼo pje nrre mi kjaa a Edén me go pøtꞹji ma go kjogꞹ yo kjɇɇ.

Pe kʼo nⱥdʼⱥ ne Biblia kja Génesis bʼɇmi go bʼꞹbʼꞹ. Nzakja, yee kʼo nziyo río kʼo nⱥdʼⱥ: kʼe Éufrates ñe kʼe Tigris, o Hidequel⁠ sido ga bʼꞹbʼꞹbidya, y janzi o ñʼinzhebi bɇxtrjo ga bʼꞹnji. Xo ñeje, ga nⱥdʼⱥ pje mi chju̱u̱ yo lugar ja mi kjogꞹbi ñe ja ma kjaa nzi dʼa lugar kua mi kjogꞹbi. Yo jñaa, mi pa̱ra̱ji na joo kʼo israelita kʼo o mimiji mi jingua na nge nge angezeji kʼꞹ bi trʼøpjꞹji ne bʼezhena.

Yo cuento ñe yo leyenda dyaxi nⱥdʼⱥji yo detalle. Kja yo cuento ñe yo leyenda dya ri tøtrʼꞹji datos confiables. Na punkjꞹyo pjꞹrꞹji a kjaba: “Mi trʼajingua, kja dʼa lugar ke me na je̱e̱...”. Ne bʼezhe kꞹ nⱥdʼⱥ ne jardín a Edén pɇsʼi na punkjꞹ detalles ke me ni mubi, kua nzi nga kjaa dʼa relato ke bʼɇmi ngeje histórico.

2. ¿Kjo bʼɇmi go dyⱥtrʼⱥ e Diosi kʼe Adán ko ne jomꞹ, ñe kʼe Eva ko na costilla ke o ngꞹpꞹ e Adán?

Ne cuerpo humano pɇsʼi cosas kꞹ xiji elementos, nujyo elementos ri tøtrʼꞹji kja ne Xoñijomꞹ, nzakja hidrógeno, oxígeno ñe carbono; yo prueba científica jizhi ke je a kjanu. Nudyama, ¿kjo o mbansʼꞹ yo elementos ngekʼua ro forma dʼa ser vivo?

Na punkjꞹ científico manji ke ne vida o mbꞹrꞹtsjɇ. Manjini, ke ja mi nzi kʼo organismos simples o ma nga pøtꞹji (evolucionaron) ma go kjogꞹ na trʼapunkjꞹ millón kjɇɇ jesta ma go mbɇzhiji nzi ga kjajidya. Pe ¿bʼɇmi ga bʼꞹbʼꞹdya dʼa ser vivo ke ngeje “simple”? Jesta yo seres vivos ke pɇsʼiji dʼⱥtrjo célula ngeji complejos. Kʼo nan kjuana, ngeje ke otrjo pruebadya kꞹ jñetsʼe ke ne vida o mbꞹrꞹtsjɇ, ni xi ra bʼꞹbʼꞹ kʼe prueba⁠a xojñi. Kʼo jñetsʼe: ngeje ke go bʼꞹbʼꞹ dʼaja nu me pa̱ra̱ na punkjꞹ ñe angeze go jyokꞹ yo nrre nʼaño seres vivos (Romanos 1:20). d

Ra mbeñeji dʼa ejemplo: nzakja mꞹ ­ri dyⱥrⱥ dʼa bʼizhi kꞹ me na zøø, mꞹ ri jñanrra dʼa dibujo ke me na zøø o mꞹ ri usage dʼaja aparato. ¿Ri mbeñege ke o bʼꞹbʼꞹtsjɇji, ke dya go bʼꞹbʼꞹ kjo o dyⱥtrʼⱥyo? Jyo. Ma bʼꞹbʼꞹ kjo o dyⱥtrʼⱥ texe yo ri pa̱rgøji, je xo ga kjanu ­pɇski ru̱ bʼꞹbʼꞹ dʼaja kʼꞹ o dyⱥtrʼⱥ in cuerpøgøji kꞹ xenrra na joo ga pɇpji ke yo dyaja cosas. ¿Jinga ra creojima ke axi bʼꞹʼbʼꞹ dʼa Creador? Nu Biblia, kja ne libro ke ni chju̱u̱ Génesis jizhi ke ngextrjozꞹji yo ri ntegøji go dyⱥkjøji e Diosi nzi ga kjaa ­angeze (Génesis 1:26). E Diosi pɇsʼi creatividad, je xo ga kjanu yo ntee, ñe yo obras artísticas y tecnológicas ke ⱥtrʼⱥji jñetsʼe ke na kjuanayo. Ma yo ntee søø ra tsjajiyo, ¿kjo dya søø ro dyⱥtrʼⱥ e Diosi yo ntee ko yo elementos ke bʼꞹbʼꞹ kja ne jomꞹ?

Nudya, ¿kjo na sʼɇzhi ra creoji ke e Diosi o dyⱥtrʼⱥ e Eva ko nʼaja o costilla e Adán? Bʼꞹma, pe e Diosi dya ba sʼɇzhi ru̱ dyⱥtrʼⱥ a kjanu. e Zø nʼaño ja rba dyⱥtrʼⱥ, a kjanu go nee na ngeje pɇsʼi dʼa signifi­cado ke me ni mubi. Angeze mi nee ke e Adán ñe e Eva ro chjꞹntꞹbi ñe dya ro jyambꞹbi, ngekʼua ro “natjobi nza ga yejebi” (Génesis 2:24). Kua ja ba dyⱥtrʼⱥ a kjanu e Diosi kʼe bʼɇzo ñe kʼe nrrinxu, ¿kjo dya jñetsʼema ke ngeje dʼa Creador sabio ñe me sʼiyate?

Xo ñeje, yo especialistas en genética, creoji ke bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ probabilidad ke texe yo ntee ­mismo bʼɇzo ñe misma nrrinxu kua go mbedyeji. Jñetsʼekʼua ke na kjuana ne bʼezhe ke tʼøpjꞹ kja Génesis, ¿ekjo ja̱a̱?

3. ¿Bʼɇmi mi bʼꞹbʼꞹ kja kʼe jardín a Edén dʼa árbol del conocimiento ñe dʼa árbol de la vida?

Ne Biblia dya jizhi ke yo yeje árboles mi pɇsʼibi poderes sobrenaturales. Mi dyotrjobi nzakja kʼo dyaja zaʼa, pe e Jehová bi chʼunꞹ dʼa significado simbólico.

Nuzgøji xo ri unꞹji yo cosas nrre nʼaño significado especial. Ra mbeñeji ke dʼa juesi ra jñꞹmpꞹ nguenrra dʼa ntee na ngeje dya go dyⱥtⱥ nu tribunal. ¿Nee ra mamayo ke kʼa ntee dya go mbɇsʼi respeto yo mexa, yo trjujnꞹ ñe yo nrrꞹngumꞹ yo bʼꞹbʼꞹ kja ne sala del tribunal? Jyo, dya ga kjanu. Kʼo nee ra mama ngeje ke dya go mbɇsʼi respeto kʼo ntee kʼo pɇjinu ñe kʼo kjaji kja ne tribunal. Xe dʼaja ejemplo: yo mandaji, nzakja yo rey, usaji coronas ñe cetros a kjanu jñetsʼe ke pɇsʼiji autoridad.

Nuʼma, ¿pje mi significao yo yee zaʼa ke mi bʼꞹbʼꞹbi kja kʼe jardín a Edén? Zø bʼꞹbʼꞹ nrre nʼaño teorías, kʼo bʼɇmi significao dya ga sʼɇzhi ra tendioji y me ni mugui ra pa̱rgøjiyo. Nu árbol del conocimiento de lo bueno y lo malo mi significao ke ngextrjo e Diosi søø ro mama pje kʼo na joo ñe pje kʼo na sʼoo (Jeremías 10:23). Ngekʼo e Jehová mi nuu nzakja dʼa pecado o crimen mꞹ kjo ro zii kʼe zaʼa. Ñe kʼe árbol de la vida ­mi significao ke ngextrjo e Diosi søø ro unꞹ yo ntee ke ro yøsʼꞹji kja ne Xoñijomꞹ (Romanos 6:23).

4. ¿Kjo bʼɇmi søø ro ñaa kʼe kʼijmi ko e Eva?

Ma dya ri pa̱rgøji texe kʼo jizhi ne Biblia, bʼꞹma me ra kjakji na sʼɇzhi ra tendioji ne bʼezhe kꞹ tʼøpjꞹ kja Génesis. Na mubi ra pa̱ra̱jikʼo, na ngeje kja ne Biblia tsʼe tsʼe ga trjizhi ja ba kjaa kʼꞹ o kjogꞹ kja kʼe jardín.

Kʼꞹ otrʼꞹ, ¿kjo o tsjapꞹ ro ñaa kʼe kʼijmi? Mi jingua, kʼo israelita mi søø ro tendioji pjinga go ñaa kʼa kʼijmi. Angezeji, mi pa̱ra̱ji ke seres ke ngeji espíritus pje søø ra tsjaji ngekʼua ra jñetsʼe nzikja kꞹ ñaji yo animale. E Moisés go dyøpjꞹ kʼo o kjogꞹ, ma e Diosi, o manda dʼa anxe ro tsjapꞹ ro ñaa nu asna dʼa bʼɇzo ke mi chju̱u̱ Balaam (Números 22:​26-31; 2 Pedro 2:​15, 16).

Xo ñeje, mi pa̱ra̱ji ke kʼo anxe kʼo dyakja o dyⱥtⱥji e Diosi, kʼo xiji demonios, xo pɇsʼiji poderes sobrenaturales. Nzakja, e Moisés o jñanrra ma janzi sacerdotes a Egipto o copiaji nrre nʼaño o milagros e Jehová, nzakja ma o tsjapꞹji dʼa zaa o mbɇzhi dʼa kʼijmi. ¿Ja mi ñe̱je̱ kʼe poder? Yo demonios nge kʼo bi unꞹji kʼe poder (Éxodo 7:​8-12).

Kʼꞹ ni nguarꞹ, kʼo israelitas a mi pɇsʼiji nu libro bíblico ke ni chju̱u̱ Job, na nge bʼꞹmꞹ e Moisés nge ke bi dyøpjꞹ kʼe libro. Ko yo tʼøpjꞹ kja ne libro o pjechiji na punkjꞹ ja ga kjaa e Satanás, nukʼꞹ mero enemigo e Diosi, nukʼꞹ xo mama ke yo mbɇpjinte e Jehová dya bʼɇmi ngeji leales (Job 1:​6-11; 2:​4, 5). Ngekʼua, yo israelitas na kjuana o mba̱ra̱ji ke ngeje e Satanás kʼꞹ o tsjapꞹ ro ñaa kʼe kʼijmi a kjanu ro jyompꞹ e Eva ñe ro tsjaa ke dya ro dyⱥtⱥ e Diosi.

Pe xi bʼꞹbʼꞹ nʼaño pruebas kʼo jñetsʼe ke ne Diablo ngeje kʼꞹ o tsjapꞹ ro ñaa kʼe kʼijmi ngekʼua ro dyompꞹ e Eva. Ri pa̱rgøji ke e Jesús o mama ke e Satanás ngeje “na mbɇchjine ñe ngeje nu tata kʼꞹ na bʼɇchijne” (Juan 8:44). ¿Pjekja go nⱥdʼⱥ ke ngeje “nu tata kʼꞹ na bʼɇchjine”? Na ngeje e Jesús mi pa̱ra̱ ke e Satanás bi usa kʼe kʼijmi kʼꞹ bi mama kʼa otrʼꞹ bʼɇchjine. E Mizhokjimi ya bi mama ke e Adán ñe Eva ro nrru̱bi ma ro zibi o lulu kʼe zaʼa, pe kʼe kʼijmi go mama: “Dya ri chu̱bi” (Génesis 3:⁠4). Xe a xojñi, e Jesús u xipji kʼe apóstol Juan ke e Satanás nge “kʼe trʼakʼijmi” (Revelación [Apocalipsis] 1:1; 12:⁠9).

Bʼɇmi søø ra creoji ke dʼaja espíritu søø ra usa dʼa kʼijmi ngekʼua ra jñetsʼe nzikja kꞹ ri ñaa. Na ngeje jesta yo usaji títere ñe yo xiji efectos especiales søø ra tsjaji a kjanu.

Ne prueba kꞹ nrra ni mubi

Kʼo nrre ro nujidya, ¿kjo bʼɇmi pɇsʼiji razón yo yembeñeji ke nan kjuana yo tʼøpjꞹ kja Génesis? Jyo, na ngeje, a ro nuji na punkjꞹ pruebas kʼo jizhi ke na kjuana yo mama kja Génesis. Xe ra nuji dʼaja.

Ne Biblia mama ke e Jesucristo ngeje “el testigo fiel y verdadero” (Revelación 3:14). Angeze mi perfecto, ngekʼua, dyaja o mama bʼɇchjine ni ja bo dyompꞹ kʼo dyaja. Ñe, ma dya bʼe ma e̱je̱ kja ne Xoñijomꞹ, “ante ke ro bʼꞹbʼꞹ ne xoñijomꞹ”,⁠ a bi mimi a jensʼe ko nu Tata Jehová (Juan 17:⁠5). E Jesús ixmi bʼꞹbʼꞹ ante ke ro dyⱥtrʼⱥji yo bʼɇzo, ngekʼua o mba̱ra̱ ja ba kjogꞹ texe ñe na kjuanama kʼo mama. ¿Ñe pje xkʼo mama nukʼo go kjogꞹ kja kʼe jardín a Edén?

Kʼo o mama e Jesús jñetsʼe ke bʼɇmi go mimibi e Adán ñe e Eva. Ma go nⱥdʼⱥ ne matrimonio ñe yo normas matrimoniales janzi bi mama e Jehová, xo go nⱥdʼⱥ ke e Mizhokjimi o chjꞹntrʼpꞹ e Adán ko e Eva (Mateo 19:​3-6). Pe mꞹ ri dyabo bʼɇchjine kʼo tʼøpjꞹ kja Génesis, nee ra mama ke e Jesús ngeje mbɇchjine maxke jyotrʼꞹnte. Pe angeze ni ja ro tsjakʼo. Ja kʼo ro nuji, nrreze a jensʼe o jñanrra texe yo go kjogꞹ. ¡Ne pruebana ngeje ke nrra ni mubi!

Ma dya ra creoji ne bʼezhe ke tʼøpjꞹ kja Génesis, dyaxtrja søø ra ejmegøji e Jesús. Ñe dyaxi søø ra tendioji na joo texe kʼo jizhi ne Biblia ni yo promesa e Diosi. Ra nuji pjinga.

[Notas]

a Ne Biblia jizhi ke Mizhokjimi ni chju̱u̱ Jehová.

b Kja ne Biblia, jizhi ke e Diosi ngeje perfecto y me na joo texe yo kjaa, ñe nʼaño ja ba mbꞹrꞹ kʼo na sʼoo (Deuteronomio 32:​4, 5). Je a kjanu, ma e Jehová o nguarꞹ o dyⱥtrʼⱥ ne Xoñijomꞹ, o mama ke “me ma jotrjo [...] nrrexe kʼo bi dyⱥtrʼⱥ” (Génesis 1:31).

c Ngekʼo søø ra manji ke kʼa Diluvio o nrra pøtrꞹ texe ja ma kjaa kʼe xoñijomꞹ y dyaja søø ra chøtrʼꞹjima kʼe jardín a Edén. Kja kʼe siglo VII, dʼa profeta ke mi chju̱u̱ Ezequiel o nⱥdʼⱥ yo “zaʼa kʼo mi nɇʼɇ a Edén” kja ne libro ke go dyøpjꞹ ke xo ni chju̱u̱ a kjanu, kja ne capítulo 31, ne versículo 18, kʼo go mama jñetsʼe ke kʼo zaʼa dyaxi mi bʼꞹnji kja kʼo pakʼo. Ngeje ne razón ke dyakjo søø ra chøtrʼꞹdya kʼe jardín a Edén zø ja nrre jodʼꞹji.

d Xe søø ri chøtrʼꞹge información kja ne folleto El origen de la vida. Cinco cuestiones dignas de análisis, ke o tsjaji yo testigo e Jehová.

e Yo padya yo científicos médicos pa̱ra̱ji ke ma guagꞹ dʼa costilla søø ra tetrjo na yeje. Dya nzakja kʼo yo dyaja nrrødye, yo costilla søø ra tetrjoji na yeje, ma dya ra mbɇsʼi daño o membrana de tejido conjuntivo.