Skip to content

Skip to table of contents

APENDIKS

Kristen Taudia ese Tomadiho Lalonai Korosi Bae Ḡaukaralaia be Namo, Eiava?

Kristen Taudia ese Tomadiho Lalonai Korosi Bae Ḡaukaralaia be Namo, Eiava?

TAUNIMANIMA milioni momo ese korosi na e ura heniamu bona e matauraiamu. Buka ta (The Encyclopædia Britannica) ese korosi na e gwauraiamu “Kristen tomadihona toana badana.” To, Kristen taudia ese tomadiho lalonai korosi bae ḡaukaralaia be namo, eiava?

Mai anina bada ḡauna na Iesu Keriso na dia korosi ta ai e mase. “Korosi” na nega momo Grik gado herevana stau·rosʹ amo e hahanaia. Ia anina korikori na “au maoromaorona ta eiava du.” Buka ta (The Companion Bible) na ini e gwau tomamu: “[Stau·rosʹ] anina na dia au rua e atodia baribara . . . Grik gado ai e tore revarevadia [Taravatu Matamatana] ai danu timba rua na se herevalaidia.”

Siri haida ai, Baibul itorena taudia ese Iesu e mase ḡauna e herevalaia neganai, hereva ma ta e ḡaukaralaia. Una na Grik herevana xyʹlon. (Kara 5:30; 10:39; 13:29; Galatia 3:13; 1 Petro 2:24) Una hereva anina na “au ta.”

Hermann Fulda ese e torea bukana (The Cross and the Crucifixion) ai, tau ta ihamasena totona au ta e ḡaukaralaiava badina e herevalaia neganai, e gwa: “Taunimanima bae hamasedia gabudiai au na lasi. Una dainai du ta na tano ai e holoava. Una du ai, raskol taudia e taudia daeva, imadia be ataiai bona aedia be henu ai e ḡuidiava eiava e kokodiava.”

To, Dirava ena Hereva ese una na e hahedinaraia ḡoevaḡoeva. Aposetolo Paulo na e gwa: “Taravatu ena hahedika amo Keriso ese vada e hamaurida; ia be dika tauna ai ela, ita iboloda. Badina be Buka Helaḡa ai vada e torea, eto, Au ai e taudia dae taudia iboudiai vada e dika.” (Galatia 3:13) Paulo na Deuteronomi 21:22, 23 ena hereva e gwauraia, una siri ese au e herevalaia, to dia korosi. Unu e hamasea tomava tauna na e gwauraiava “dika” tauna, una dainai Kristen taudia ese edia ruma ihaherana totona, Iesu na korosi ai e tauadae laulauna bae atoa na dia maoro.

Keriso e mase bena laḡani 300 muridiai, ḡau ta ese se hamomokania, sibodia e hegwauraiva Kristen taudia ese tomadiho lalonai korosi na e ḡaukaralaiava. To, laḡani 300 murina laḡanidia ai, Pavapava Constantine, dirava koikoi e tomadiho heniava tauna, na hereva momokani e dadaraia oreana ai e vareai bena korosi e ḡaukaralaiava. Ena be Constantine na unu e kara toma, to Iesu Keriso na dia korosi ai e mase. E hahedinaraiamu, korosi iḡaukaralaina karana na dirava koikoi e tomadiho henidiamu taudia ese e hamatamaia. Buka ta (New Catholic Encyclopedia) na e gwa: “Korosi na Kristen negana do se hematama ai bona dia Kristen tanodia ai e nohova taudia ese e ḡaukaralaiava.” Diba bada taudia haida na e gwa, nadi, au eiava unu bamona ḡaudia itomadiho henidia karanai, bona dirava koikoi e tomadiho henidiamu taudia edia matabodaḡa karadiai korosi na e ḡaukaralaiva.

To, dahaka dainai korosi e ḡaukaralaiava? Badina una dala amo dirava koikoi e tomadiho henidiava taudia ese sibodia e hegwauraiva Kristen taudia bae abidia dae. To, dirava koikoi e tomadiho henidiamu taudia ese e ḡaukaralaimu ḡaudia itomadiho henidia karana na Baibul ese e gwauraia dika. (2 Korinto 6:14-18) Danu, Baibul ese kaivakuku itomadiho henidia karana na e taravatua. (Esodo 20:4, 5; 1 Korinto 10:14) Una dainai, Kristen taudia ese tomadiho lalonai korosi bae ḡaukaralaia na dia maoro. *

^ par. 5 Korosi herevana ma haida ba diba totona, Buka Helaga Herevalaia bukana, rau 249-253 ba itaia. Iehova ena Witnes taudia ese e karaia.