Skip to content

Skip to table of contents

Baibul na hereva momokani idibana bukana

Baibul na hereva momokani idibana bukana

Histori ese e hahedinaraiamu taunimanima idauidau na e abia daemu Baibul na hereva momokani idibana bukana. Hari, taunimanima milion momo ese ena hahediba herevadia na e badinamu. To, haida na e gwaumu Baibul na asi anina bona lalonai na gori sivaraidia e tore. Oi emu lalohadai be dahaka? Baibul ai hereva momokani ba davaria diba?

DAHAKA DAINAI BAIBUL BAITA TRASTIA?

Ede ba diba toma Baibul na ba trastia diba? Mani ina haheitalai a laloa: Bema turamu ta na hanaihanai hereva momokani e gwauraimu, ia na bo trastiamu. Una heḡereḡerena, o abia daemu Baibul ena hereva be hanaihanai momokani? Mani haida aita herevalai.

E Torea Taudia Na Hereva Momokanidia E Gwaurai

Baibul e torea taudia na mai momokanidia ida edia kerere bona manoka ḡaudia e tore. Heḡereḡere, peroveta tauna Iona na sibona ena gwau-edeede sivaraina e torea. (Iona 1:1-3) Iena buka dokonai e hahedinaraia, Dirava ese ia na e matahakani henia. To, e helalo kerehai karana na se torea. (Iona 4:1, 4, 10, 11) Mai momokanidia ida Baibul e torea karana ese e hahedinaraia Baibul na hereva momokani idibana bukana.

Ena Hereva ese E Durudamu

Baibul ena sisiba ese emu mauri baine durua diba? Oibe, heḡereḡere, Baibul ese taunimanima baita kara henidia daladia na ini e gwaurai toma: “Taunabunai, ḡau iboudiai umui ba ura taunimanima ese bae kara henimui, umui ese unu ba kara henidia toma.” (Mataio 7:12) “Haere manauna ese badu e laoa ahumu, a gwau turiariki ese badu e havaraiamu.” (Hereva Lada-isidia 15:1) Oibe, guna negadia ema bona hari, Baibul ena sisiba ese ita na e durudamu.

Histori

Laḡani momo ai, archaeologist ese e davari ḡaudia amo e hahedinaraia Baibul ese e gwauraidia taudia, gabudia, bona e vara ḡaudia na momokani. Mani Nehemia ena negai e vara sivaraina aita laloa. Baibul na e gwaumu Nehemia ena negai Ierusalem ai e nohova Turo taudia ese gwarume bona ‘hoihoi ḡaudia idauidau e vareailaiva.’ ​—Nehemia 13:16.

Evidence ḡauna ta ese una siri e hamomokaniamu? Oibe. Archaeologists ese Foinike edia hoihoi ḡaudia na Israel ai e davari. Una ese e hahedinaraiamu guna negadia ai unu hanua ruaosi padadiai bisnis karadia e varava. Danu, Ierusalem ai idia ese Mediterranean gwarumedia turiadia e ḡeidia. Archaeologists na e abia dae unu gwarume na hoihoi taudia ese gabu daudaudia amo e vareailai Ierusalem. Diba bada tauna ta na unu ḡau e stadilai murinai, e gwa: “Nehemia 13:16 ai Turo taudia na Ierusalem ai gwarume e hoihoilaiva sivaraina na momokani.”

Science

Baibul na tomadiho bukana ta bona buka gunana. To, Baibul ese science ḡaudia e herevalaimu na scientist ese e abi daemu. Haheitalai ta mani aita laloa.

Laḡani 3,500 gunadia ai Baibul na e gwa tanobada na “dia ḡau ta latanai.” (Iobu 26:7) Taunimanima edia gori sivaraidia ai na e gwa tanobada na ranu latanai eiava matabudi badana ta latanai. Iobu ese ena buka e torea bena laḡani 1,100 muridiai taunimanima na dounu e abia daeva tanobada na ḡau ta latanai. To laḡani 1687 ai, Isaac Newton ese gravity e stadilaia. Bona ia na e gwa tanobada na dia ḡau ta latanai bona gravity ese e dogoataomu. Una ese e hahedinaraia Baibul ese laḡani 3,000 gunadiai e gwauraia herevana na maoromaoro bona momokani!

Peroveta Herevadia

Baibul ena peroveta herevadia be mamaoromamaoro? Mani ina haheitalai a laloa: Isaia ese Babulono ena moru dalana e perovetalaia.

Peroveta herevana: Laḡani 732 B.C.E. ai e nohova tauna ta ladana Isaia na e gwa Babulono na baine moru bena haida ese basie noho henia bona basie noholaia ela bona uru iboudiai. (Isaia 13:17-20) Isaia ese Babulono baine hamorua tauna ladana danu e gwauraia bona una na King Kurese. Danu ia ese Kurese ena tuari palanina na e gwauraia hedinarai. Ia na e gwa: “Emu sinavai baina hakororodia.” Bona ma e gwa: “Emu iduara na ia vairanai baina kehodia.”​—Isaia 44:27–45:1.

E Ḡuḡuru: Isaia e peroveta bena laḡani 200 muridiai Parasa ena king ta ese Babulono e tuari henia. Bona una King ladana na Kurese. Babulono ai ena vareai na e auka dainai ia ese Euphrate sinavaina e ḡaukaralaia, una sinavai na una hanua lalonai e aru vareaiva. Iena tuari taudia ese sinavai badinai drain badana ta e ḡeia ela bona gohu ta amo e lasi, bena sinavai na e kororo. Unu amo Kurese bona ena tuari taudia na sinavai amo e turu hanai. Una negai Babulono taudia ese edia iduara na se koua! Kurese bona ena tuari taudia na Babulono edia iduara ai e raka vareai bona e habuadia tari.

To, peroveta herevana na ma e gwa: Babulono na ta ese basine noholaia. Una peroveta herevana be e ḡuḡuru, eiava? Laḡani handred gunadiai, taunimanima na unuseniai e nohova. To, hari iseda negai, Babulono na Baghdad, Iraq badinai bo davariamu bona unuseniai na nadi kavakava bona ta ese se noholaiamu. Una ese e hamomokania Baibul ena peroveta herevadia na e ḡuḡuru. Oibe, Baibul na hereva momokani idibana bukana dainai vaira negai bae vara ḡaudia e herevalaimu neganai baita trastia.