Skip to content

Skip to table of contents

Diba Maorona Ba Tahua

Diba Maorona Ba Tahua

Hereva momokanina ese ta na baine hamauria diba. Heḡereḡere, ina henanadai, gorere be ede e spredi tomamu? Taunimanima ese haerena e davaria neganai momo na e durudia.

Laḡani tausen momo lalodiai, una henanadai haerena na ta asi dibana. Una nega lalonai, Pandemic momo e vara bona taunimanima milion momo e hamasedia. To gabeai, scientist ese haere maorona e davaria. Idia na e diba gorere idauidau na germs o microorganisms amo e varamu, heḡereḡere bacteria o viruses. Una diba maorona dainai, gorere momo e koudia bona e hanamo. Danu, taunimanima bilion momo na bae mauri daudau diba.

To, henanadai badadia ma haida be ede bamona? O laloamu ini henanadai haeredia bo dibamu neganai, emu mauri be ede be durua tomamu?

  • Dirava be daika?

  • Iesu Keriso be daika?

  • Dirava ena Gavamani be dahaka?

  • Vaira negai dahaka be varamu?

Taunimanima milion momo ese unu henanadai haeredia na e diba, bona una ese edia mauri na e hanamo. Oi danu unu henanadai haeredia amo namo ba davari diba.

HAERE MAORONA BE EDESENI AI?

Reana bo henanadaimu: ‘Ḡau ta ai diba maorona baina abia totona edeseni ai heduru baina abi?’ Hari, diba maorona iabina na mai hekwarahina. Dahaka dainai?

Taunimanima momo ese gavamani, bisnes, eiava media ese e halasimu herevadia na asie abi daemu. Idia ediai na e aukamu information maorona bona kererena edia idau bae lalopararalaia, badina e daradaramu taunimanima na reana sibodia edia lalohadai e gwauraimu, information kahadia haida e hunimu eiava e koikoimu. Taunimanima padadiai trast na lasi, bona information koikoidia na momo dainai, diba maorona ai edia lalohadai na idauidau bona information momokanidia na asie dibamu.

Ena be hekwakwanai unu bamodia na e varamu, to mauri ai henanadai badadia haeredia na baita davari dibamu. Edena dala ai? Vaevae mauri ai ita na ḡau ta ikarana totona ta henanadaimu, bona haere maorona ta tahuamu. Henanadai badadiai haeredia ta uramu baita abi neganai danu, unu baita kara toma.

HEREVA MOMOKANINA O TAHUAMU

Dina ta ta ai, oi na ḡau idauidau ai diba maorona bavabia totona hereva momokanina o tahuamu. Jessica enai e vara ḡauna mani aita laloa. Ia na e gwa: “Lau natugu kekenina enai, pinati na dika. Ena be ia na pinati sisina baine ania, to una ese baine hamasea diba.” Una dainai Jessica na aniani do se hoimu negadiai e seke namonamomu. Ia na ma e gwa: “Ḡau ginigunana na, aniani leibolodia ai e tore herevadia na seke namonamomu. Bena research ma haida na karamu, bona unu aniani kampanidia danu na rini henidiamu, unu amo baina diba, edia aniani lalodiai pinati na lasi. Danu, lau na gabu maorodia ai na hetahumu, badina na uramu baina diba maoro, bema unu kampani ese edia aniani na e heḡaeḡaelai namonamomu.”

Dina ta ta ai, diba maorona ḡau ta ai bavabia na reana Jessica ena amo na idau. To ia e karamu heḡereḡerena, emu henanadai haeredia ba davaridia totona ini dala ba badinadia:

  • Hahemomokani ḡaudia ba tahu.

  • Research ma haida ba kara.

  • Namona na ba diba momokani oi na gabu maorodia ai o hetahumu.

Unu dala bo badinamu neganai, mauri ai henanadai badadia haeredia bo davarimu. To, edeseni ai ba hetahu?

BUKA IDAU HEREANA TA

Jessica na Baibul ai hereva momokani itahuna totona, e badinaiamu dalana na vaitani natuna kekenina ena aniani e seke namonamomu heḡereḡerena. Ia na e gwa: “Baibul iduahina bona research namonamo karana ese e durugu diba maorona baina abia.” Jessica heḡereḡerena, taunimanima milion momo na Baibul amo ini henanadai haeredia e dibadia:

  • Dahaka dainai tanobada ai ta nohomu?

  • Ta e masemu neganai, ia enai be dahaka e varamu?

  • Dahaka dainai hisihisi e varamu?

  • Hisihisi iboudiai baine haoredia totona Dirava be dahaka e karamu?

  • Edena dala ai ruma bese maurina baita moalelaia?

Baibul bo duahiamu bona www.pr418.com ai research ma haida bo karamu neganai, unu henanadai bona henanadai ma haida haeredia bo davarimu.