Skip to content

Skip to table of contents

MAURI SIVARAINA

“Dava Bada Pel” ta A Davaria

“Dava Bada Pel” ta A Davaria

WINSTON bona Pamela (Pam) Payne na Australasia brens ofes ai e ḡaukaramu. Edia headava maurina na e moalelaia heboumu, to hekwakwanai haida danu e davari. Heḡereḡere idau tano taudia edia mauri dalana bae manadalaia, bona boga ai natudia e mase neganai e lalometau. Ena be unu ḡau na ediai e vara, to Iehova bona iena taunimanima na e lalokau henidiamu bona edia hesiai ḡaukara na e moalelaiamu. Ina intaviu lalonai, ai ese a noidia edia ekspiriens haida bae herevalai.

Winston, Dirava o tahua dalana mani a herevalaia.

Lau na Queensland, Australia ena farm gabuna ta ai na bada, bona emai famili na dubu asia laomu taumai. A nohova gabuna na daudau bona sibomai mo a nohova. Laḡanigu 12 heḡereḡerena ai, lau ese Dirava na tahua matama. Na ḡuriḡuri heniava, bona na noia ia sivaraina momokanina baina diba. Gabeai, farm na rakatania bona ḡaukara ta na davaria Adelaide, South Australia ai. Laḡanigu 21 ai, Sydney ai na holidei neganai Pam ida na hedavari, bona ia ese British-Israel tomadiho oreana e herevalaia egu ai, una orea na e gwauva British taudia na guna e boio Israel iduhudia edia bese amo ema. Una orea na ma eto, unu iduhu na not basileiana ena iduhu 10 bona idia na laḡani 740 B.C.E. ai idau tano ai e nohova. Una dainai Adelaide na lou lao neganai, una topik na lau ida a ḡaukara hebouva tauna ta enai na herevalaia, ia na Iehova ena Witnes ida Baibul e stadilaia. Ia ida hora haida lalodiai, Witnes taudia ese e abi daemu ḡaudia a herevalai murinai, na laloparara una na maraḡigu ai na ḡuriḡurilaia haerena. Lau ese Ihavaragu Diravana bona iena Basileia sivaraidia na diba! Lau ese “dava bada pel” ta na davaria.​—Mat. 13:45, 46NW.

Pam, oi danu maraḡimu ai una pel o tahua matama, ani? Ede o davaria toma?

Lau na Coffs Harbour taonina, New South Wales ai na bada, bona egu famili na tomadiho e laloa badamu taudia. Tamagu sinagu bona tubugu na British-Israel oreana ena hahediba herevadia e abi daeva. Lau, tadigu merona, kakagu kekenina, bona emai kasen momo na e hadibamaiva, Dirava ese British taudia senedia na e lalonamo henidiamu. Una hereva na asina abia daeva badina na hemamiva una ese na se durugu Dirava baina raka henia kahi totona. Laḡanigu 14 neganai, emai gabu dubudia na vadivadidia, Anglican, Baptist, bona Seventh-day Adventist dubudia na laova. To asie durugu Dirava baina dibaia totona.

Gabeai egu famili ida Sydney ala unuseniai baia noho, bena Winston ida a hedavari, ia be ela unuseniai baine holidei. Matamanai, Winston ese vada eme herevalaia heḡereḡerena, ai raruosi na tomadiho ḡaudia a herevalai momova, bena gabeai ia na Witnes taudia ida e stadi matama. Bena ia ese e siai heniguva revarevadia na Baibul siridia amo e honu! Baina hereva momokani, matamanai asina moale, na badu danu. To, taina ruana na laloparara e toreva herevadia na Dirava sivaraina momokanina.

Laḡani 1962 ai, Adelaide nala unuseniai baina noho, Winston e nohova gabuna. Bena Witnes tauna ta bona adavana​—Thomas bona Janice Sloman​—e noidia idia ida baina noho; idia na guna Papua New Guinea ai misinari ḡaukara e kara. E karagu ḡoevaḡoevava; una negai lau laḡanigu na 18, bona idia ese e durugu Iehova baina dibaia namonamo totona. Una dainai Dirava ena Hereva na stadilaia matama, bona se daudau na abia dae momokani lau na hereva momokani vada na davaria. Lau bona Winston a headava murinai, maoromaoro Iehova ena hesiai ḡaukara a karaia matama​—ena be hahetoho idauidau a davari, to una ḡaukara ese e durumai a davaria pel namona baia laloa bada totona.

Winston, Iehova ena hesiai ḡaukara o hamatamaia sivaraidia mani a herevalaia.

A. Seket ḡaukarana ai a vadivadidia gabudia mapuna

B. Motumotu haida edia postage stamp. Kiribati bona Tuvalu guna na e gwauraidiava Gilbert bona Ellice Motumotudia

C. Tuvalu ai Funafuti ena coral motumotu mai hairaina. Misinari haida unu do asie siaidia lao neganai a vadivadia motumotuna ta

Lau bona Pam a headava murinai, Iehova ese ena hesiai ḡaukara baia karaia totona spesol asainmen momo e henimai. (1 Ko. 16:9) Tadikaka Jack Porter ese emai asainmen ginigunana e hadibamai, ia na emai kongrigeisin ai seket ḡaukarana e karaiava. (Hari ia na Australasia Brens Komiti memba ta.) Tadikaka Jack bona adavana, Roslyn, ese e hagoadamai baia regula painia​— laḡani 5 lalonai una ḡaukara a moalelaia. Laḡanigu 29 neganai, lau bona Pam e noimai South Pacific Motumotudia ai seket ḡaukarana baia karaia, unu motumotu na guna Fiji brens ese e naridiava. Motumotudia bini: American Samoa, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, bona Vanuatu.

Unu negadiai, motumotu haida ai e nohova taudia na asi dibadia Iehova ena Witnes be daidia, una dainai a henahua tohova bona aonega ai a ḡaukarava. (Mat. 10:16) Motumotu ai, tadikaka taihu na dia momo, bona noho gabudia idavaridia na auka. Una dainai hanua taudia a noidiava bema heḡereḡere idia ida baia noho, bona nega momo e abimai daeva.

Winston, oi ese trensleisin ḡaukara na o moalelaia bona o ura henia. Dahaka dainai una ḡaukara o ura henia?

Samoa ai, elda skul e hakauamu

Una negai, Tonga ai e nohova tadikakadia ediai Tonga gado​—Polynesian gadona ta​—ai pepapepa bona buklet na dia momo. Haroro ḡaukara ai, idia ese stadi bukana, The Truth That Leads to Eternal Life, English ḡauna, e ḡaukaralaiava. Una dainai wiki 4 lalonai elda edia skuli a karaia neganai, Tonga elda tatoi na e lalotamona Tonga gado ai Truth bukana bae hahanaia, ena be English gado na asi dibadia namonamo. Pam ese manuscript e taipia, bona a siaia United States brens ai bae printia. Una projek ibounai na wiki 8 lalonai a karaia. Ena be trensleisin na dia namo momokani, to una pablikeisin ese Tonga gado e herevalaiava taudia momo e durudia, hereva momokani bae dibaia. Lau bona Pam na dia trensleita taumai, to una ekspiriens dainai trensleisin ḡaukarana na a moalelaia bona a ura henia.

Pam, motumotu maurina be ede bamona Australia amo?

Emai noho gabuna ta, seket ḡaukarana a karaiava neganai

Idau herea! Gabu haida ai namo na momo herea, siahu bada herea, bita, a gorereva, bona nega haida emai aniani na dia heḡereḡere. To adorahi ta ta, emai fale​—una na Samoa gado ai biri amo e karamu ruma asi habadia ladadia​—amo davara a itaiava neganai a moaleva. Hua e lasiva negadiai palm audia na a itadia ḡoevaḡoevava, bona hua diarina ese davara na e hadiariava. Nega unu bamodiai a lalo dobuva bona a ḡuriḡuriva, una ese e durumaiva, dia emai hekwakwanai baia lalo to ḡau namodia baia lalo.

Maraḡidia na a ura henidiava, idia ese ai kopi kurokuro taumai e itamaiva neganai, e moaleva bona e urava bae diba ai be daidia. Niue a vadivadia neganai, mero maraḡina ta na Winston imana huihuidia e darodarova bena e gwa, “Imamu huidia na eka manu pododia, feiva.” Una mero na ima huihui unuhetomadia na nega ta do se ita dainai unu e hereva toma!

Taunimanima edia ogoḡami maurina bona edia noho daladia a ita neganai a hebogahisi. Edia gabu na mai hairaidia to hospele na dia namo momokani bona edia inuinu ranudia danu dia heḡereḡere. To, eda tadikaka ese unu na asie lalomu. Una na e manadalaia mauri dalana. Idia ediai, edia moale ḡauna na, idia na edia bese padadiai e nohomu, mai edia hebou gabuna, bona Iehova bae hanamoa diba. Edia haheitalai ese ai na e durumai mai anidia bada ḡaudia baia lalo, bona emai mauri ai ḡau momo basia tahu.

Pam, una noho dalana matamatanai, nega haida sibomu emu ranu o utuva bona aniani o heḡaeḡaelaiva. Unu be ede o kara tomava?

Tonga ai, Pam dabua e hurimu

Tamagu baina tenkiu henia. Badina ia ese ḡau momo e hadibagu, heḡereḡere lahi baina kara bona lahi ai baina nanadu daladia, bona bema emai kohu na dia momo dahaka baia kara diba. Nega ta Kiribati ai a vadivadi neganai, a noholaia rumana guhina na biri amo e karaia, floana be coral amo e karaia, bona habana be bamboo ai e karaia. Aniani baina nadu totona, lau ese floa ai guri ta na ḡeia bena lalonai niu bunudia na uda lahi ikarana totona. Ranu iabina totona, hanua hahinedia ida ranu gurina badinai laini ai na giniva. Guri ai ranu bae utu totona, au ta e ḡaukaralaiava, ena lata na 2 mita, dorinai varo ta e kwatuava, kimai auna heḡereḡerena. Una varo dokonai dia huku ta e kwatuava, to tini ta e kwatua kauva. Hahine ta ta na edia nega e abiava neganai, varo e tua dobiva, bena imadia amo varo e hamarereava ela bona tini na ranu amo e honuva. Na tomava una na dia auka egu ai. Varo na tua dobiva negadiai, tini na ranu latanai mo e tubuva bona e hureva! Iboudiai edia kiri e hadokoa neganai, hahine ta ese e bogaguhisi bena e durugu. Unu hanua taudia ese nega momo e durumaiva bona edia kara na nanamo.

Umui raruosi emui asainmen motumotu ai na o ura henia. Bema namo o moalelai ḡaudia haida ba herevalai?

Winston: Hanua ta ena kastom na nega daudau lalonai a dibaia. Heḡereḡere, tadikaka ese aniani negana ai, nega momo una dina ai bema ani anianidia iboudiai e henimaiva. Matamanai, ai na a laloava unu aniani na ai daimai ai e heniva. Una dainai vairamai e ato anianidia iboudiai a ani ore! Momokani, gabeai a laloparara, haida na do asie aniani neganai, aniani haida na idia totodia a rakatani. Ena be a kerereva, to tadikaka na e lalopararava. Hua 6 muridiai, emai seket ḡaukara ai ma a vadivadidiava neganai e moaleva. Unu negadiai, lau bona Pam mo unu motumotu ai kongrigeisin iboudiai a vadivadidiava.

Niue Motumotunai, grup ta ida baea haroro

Danu, emai vadivadi ese unu gabu ai e nohova taudia na e durudia. Hanua taudia momo na e laloava Witnes taudia na una motumotu ai mo e hebouva. To, idau tano tauna ta adavana ida ese unu Witnes taudia e vadivadidia neganai, hanua taudia na e hoa bona e laloparara, Witnes taudia na tomadiho momokanina ta badina e helalokau hehenimu.

Pam: Kiribati ai e vara ḡauna ta na doini na laloataomu, kongrigeisin ta ai, tadikaka bona taihu na dia momo bona elda be tamona, ladana na Tadikaka Itinikai Matera. Ia ese nega momo e haeromaiva. Nega ta dekemai ema, imana boseanai be gatoi ta heuda. Bena eto, “ina na oiemu.” Unu negadiai, gatoidia davadia na babada. Una dainai, una tadikaka ena kara namo ese kudoumai na e hamarerea.

Pam, laḡani haida muridiai, natumu na bogamu ai e mase. Dahaka ese e durumu una ba haheaukalaia?

Laḡani 1973 ai lau bona Winston na South Pacific ai a nohova neganai, na rogorogo. Una dainai a lou Australia, unuseni ai hua 4 muridiai bogaguai natugu e mase. Lau bona Winston na a lalohisihisi bada herea. Hanaihanai una na laloava neganai na lalometauva, to April 15, 2009 Watchtower na duahia neganai, una ese e hagoadagu. Una magasin ai “Questions From Readers” kahanai ina henanadai e hetore: “Is there any hope of a resurrection for a baby that dies in its mother’s womb?” Una atikol ese e hagoadamai abi hidi na Iehova ese baine karaia bona ia na nega iboudiai e kara maoromaoromu. Ia ese ina nega dikana lalonai ta mamimu hisihisidia iboudiai baine kokidia, badina mai lalokauna ida Natuna ena amo ‘Satana ena kara dikadia baine haoredia.’ (1 Ioa. 3:8) Danu una atikol ese e durumai, ai na Iehova ena taunimanima dainai a davaria “pel” namo hereana baia laloa bada totona! Basileia ese baine havaraia helaro namona na mai dibada dainai ta moalemu, ani?

Natumai e mase murinai, fultaim hesiai ḡaukara ma a karaia lou. Australia Betele ai hua haida a ḡaukara bena gabeai seket ḡaukarana ma a karaia lou. Laḡani 1981 ai, New South Wales bona Sydney edia taoni maraḡidiai, laḡani 4 emai ḡaukara a karaia murinai, Australia brens, guna unu e gwauraia tomava, ese e boirimai unuseniai baia ḡaukara. Una nega ema bona hari aina dounu unuseniai a nohomu.

Winston, Australasia Brens Komiti ḡaukarana o karaiamu lalonai, South Pacific Motumotudiai o diba ḡaudia ese ede e durumu tomamu?

Dala momo ai e durugumu. Heḡereḡere, American Samoa bona Samoa na Australia brens ena henari henunai e atodia. Bena, New Zealand brens bona Australia brens e hatamonadia. Hari, Australasia brens ena teritori na Australia, American Samoa bona Samoa, Cook Islands, New Zealand, Niue, Timor-Leste, Tokelau, bona Tonga​—bona unu motumotu momo na brens ese e siaigu baina vadivadidia. Unuseniai e nohomu tadikaka bona taihu ida na ḡaukara hebou bona na diba ḡaudia ese lau na e durugumu egu ḡaukara baina karaia namonamo, bona hari lau ese brens ofesi amo idia na durudiamu.

Winston bona Pam, Australasia brens ai

Egu hereva dokonai na uramu baina gwa, lau bona Pam na ame laloparara, dia taunimanima badadia sibodia mo Dirava e tahuamu. Matamata taudia danu e uramu una “dava bada pel” bae davaria​—ena be edia ruma bese taudia na asie uramu. (2 Ha. 5:2, 3; 2 Si. 34:1-3) Momokani, Iehova na lalokau Diravana bona e uramu taunimanima iboudiai, burukadia bona matamatadia danu, ese mauri hanaihanai bae abia!

Laḡani 50 mai kahana gunadiai, lau bona Pam ese Dirava a tahua matama neganai, asia diba una hetahu karana ese gabeai ai na baine durumai. Basileia ena hereva momokani na dava bada pel ta! Aina lalomai vada a hadai una dava bada pel na baia dogoatao tarikatarika!