Skip to content

Skip to table of contents

Iehova Baita Tohotohoa​​—Ia Na Tauhalo E Henimu Diravana

Iehova Baita Tohotohoa​​—Ia Na Tauhalo E Henimu Diravana

“Dirava aita imodaia . . . emai hisihisi iboudiai lalodiai ia ese taumai e halodiamu.”​—2 KOR. 1:3, 4.

ANE: 2349

1. Eden ai gwau-edeede karana e vara neganai, Iehova be dahaka e kara?

TAUNIMANIMA e kara dika negana amo ema bona hari, Iehova ese e hahedinaraia ia na tauhalo e henimu Diravana. Eden ai gwau-edeede karana e vara murinai, Dirava ese Adam besena na tauhalo e henidia. Una ese e hahedinaraia taunimanima na mauri bae abia diba. Genese 3:15 ai e perovetalaia gwauhamatana ese taunimanima na helaro e henidia, e diba gabeai Satana Diabolo, “idau negai gaigaina,” bona ena kara dikadia iboudiai na bae ore vaitani.​—Apok. 12:9; 1 Ioa. 3:8.

IEHOVA ESE IDAUNEGA HESIAI TAUDIA E HAGOADADIA

2. Edena dala ai Iehova ese Noa e hagoadaia?

2 Kara dika tanobadana ai Iehova ena hesiai tauna Noa bona ena ruma bese sibodia mo Iehova e tomadiho heniava. Daḡedaḡe bona matabodaḡa karadia na bada herea dainai, reana Noa na bema lalomanoka diba. (Gen. 6:4, 5, 11; Iuda 6) To Iehova ese e hagoadaia dainai ia na doini ‘Dirava ida e hebamova.’ (Gen. 6:9) Iehova ese Noa e hamaoroa Ia ese unu kara dika taudia na baine haoredia bona e hadibaia dahaka baine kara unu amo ena ruma bese baine hamauridia. (Gen. 6:13-18) Iehova ese Noa enai e hamomokania ia na tauhalo e henimu Diravana.

3. Iosua be dahaka hahegoada herevana e abia? (Rau 15 ai laulau ba itaia.)

3 Gabeai, Iosua na ḡaukara badana ta e abia, ia ese Dirava ena taunimanima na Gwauhamata Tanona ai baine hakaudia vareai. Bona una tano ai e nohova besedia edia tuari orea goadadia baine hadareredia. Una dainai Iosua na e gari. Iehova na mai dibana dainai Mose e hadibaia Iosua baine hagoadaia. Dirava eto: “Iosua ba haḡania bona ba hagoadaia, bona lalona ba ha-aukaia; badina be ia ese ina bese taudia baine hakaudia hanai, Ioridane sinavaina unukahana ai; bena oi ese matamu amo ba itaia tanona na ia ese baine henidia, edia tano.” (Deu. 3:28) Iosua na kara ta do se karaia neganai, Iehova ese e hagoadaia, eto: “Vada na haḡanimu, ani, ba goada bona ba haheauka. Basio gari, daramu basine doko; badina be Iehova, emu Dirava, ese e bamomumu, emu laolao iboudiai lalodiai.” (Ios. 1:1, 9) Una na hahegoada herevana namona!

4, 5. (a) Iehova ese ena taunimanima be dahaka hahegoada herevana e henidia? (b) Iehova ese Natuna be ede e hagoadaia toma?

4 Iehova ese dia taunimanima ta ta mo e hagoadadiava to iboudiai e hagoadadiava danu. Iehova ese Babulono ena iḡui ai e nohova Iuda taudia na ina peroveta herevana amo e hagoadadia: “Basio gari, badina be lau na oi ida; kudoumu basine hetaha, badina be lau na oiemu Dirava; baina hagoadamu, baina durumu, imagu idibana mai kwalimuna ida amo baina imudamu tao.” (Isa. 41:10) Kristen ginigunadia bona hari ina negai Dirava ena taunimanima danu unu e hagoadadia tomamu.​—2 Korinto 1:3, 4 ba duahi.

5 Iesu na Tamana ese e hagoadaia. Iesu e bapatiso neganai, gado ta guba amo e kamonai, eto: “Lau Natugu binai, egu lalokau; lau ese ia na lalo namo heniamu.” (Mat. 3:17) Iesu na tanobada ai ena hesiai ḡaukara ibounai lalonai una hereva ese e hagoadaia bada!

IESU ESE HAIDA E HAGOADADIA

6. Edena dala ai talent parabolena ese e hagoadadamu?

6 Iesu na Tamana ena haheitalai e tohotohoa. Iesu ese ina nega oromana ai bae vara ḡaudia e perovetalai neganai, e gwauraia talent parabolena ese eda abidadama karana e hagoadaiamu. Hesiai taudia namodia na biagudia ese e hanamodia, eto: “Namo herea! Oi na hesiai taumu namona, kara maoromaoro taumu. Ḡau dia hoho o reḡu namonamova, ḡau momo biagudia ai do baina halaomu. Biagumu ida baita moale hebou.” (Mat. 25:21, 23) Una hereva ese e hagoadadamu mai eda abidadama ida Iehova baita hesiai henia hanaihanai!

7. Edena dala ai Iesu ese aposetolo taudia bona Petro e hagoadadia?

7 Iesu ena aposetolo na nega momo e hepapahuahu heheniva daika be herea, to Iesu na mai haheaukana ida e hagoadadia bae manau bona hesiai taudia ai baela. (Luka 22:24-26) Nega momo Petro ese Iesu lalona e hahisiava. (Mat. 16:21-23; 26:31-35, 75) Iesu ese Petro na se dadaraia, to e hagoadaia bona e haḡania tadikakana baine hagoadadia totona.​—Ioa. 21:16.

BAIBUL NEGADIA AI MA HAIDA E HAGOADADIA

8. Edena dala ai Hesekia ese tuari lohiadia bona Iuda taudia e hagoadadia?

8 Iehova Natuna do sema tanobada bona hahegoada ihenina dalana do se hahedibalaia neganai, Iehova e abidadama heniava hesiai taudia ese ma haida na e hagoadadiava. Asuria taudia ese Iuda taudia e hagaridia neganai, Hesekia ese tuari lohiadia bona Iuda taudia e haboudia baine hagoadadia helaoreana. “Bena taunimanima lalodia na e goada, . . . ena hereva daidiai.”​—2 Sisiga 32:6-8 ba duahi.

9. Iobu bukana amo tauhalo ihenina karana ai dahaka ta dibamu?

9 Ena be Iobu ese tauhalo baine abi na namo, to ia ese “tauhalo taudia dikadia” tatoiosi na e hadibadia ede bae hahegoada toma. E hamaorodia bema ia na idia, ia ese ‘uduna amo bema hagoadadia diba, bona uduna bibinadia edia tauhalo herevadia ese edia hisihisi bema hamaraḡia.’ (Iobu 16:1-5) Gabeai, Iobu na Elihu bona Iehova amo tauhalo e abi.​—Iobu 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10.

10, 11. (a) Dahaka dainai Iefeta natuna kekenina tauhalo baine abi na namo? (b) Hari ina negai daidia ese tauhalo bae abi na namo?

10 Tauhalo e abi tauna ma ta na Iefeta natuna kekenina. Hahemaoro Tauna Iefeta na Amono taudia ituari henidia do sela neganai, Iehova e gwauhamata henia baine kwalimu neganai, ena ruma amo baine raka lasi guna tauna na Iehova baine henia bona dubu helaḡa ai hesiai ḡaukara baine karaia. Una na ia natuna kekenina tamona enai e vara, ia na tamana e kwalimu dainai ruma amo mai moalena ida e raka lasi. Iefeta kudouna na e makohi. To ena gwauhamata e badinaia bona natuna na e siaia Silo, unuseni ai ia na ena mauri ibounai lalonai dubu helaḡa ai e ḡaukarava.​—Hahe. 11:30-35.

11 Bema Iefeta enai una na auka, anina na natuna kekenina enai na da auka herea, to ia na mai ena ura ida tamana ena gwauhamata e badinaia. (Hahe. 11:36, 37) Una anina na ia na basine headava, natuna basine havara, bona ena bese ladana na basine hesiriu. Una dainai ia na tauhalo baine abi na namo. Baibul na eto: “Una dainai kara ta vada e vara Israel ai: laḡani ta ta amo Israel kekeni ese dina hani Iefeta, tau Gilead, natuna kekenina taina e taiva.” (Hahe. 11:39, 40) Do asie headava Kristen taudia ese edia nega bada e ḡaukaralaiamu “Lohiabada ena” ḡaukara bae karaia totona, idia danu baita hanamodia bona baita hagoadadia na namo.​—1 Kor. 7:32-35.

APOSETOLO TAUDIA ESE TADIKAKADIA E HAGOADADIA

12, 13. Edena dala ai Petro ese tadikakana e hagoadadia?

12 Iesu na do se mase hanuaboina ai, ia ese aposetolo Petro e hamaoroa: “Simona e, Simona e, na hamaoromuimu, Satana ese umui iboumui ai vada e gwauraimui, baine tapomui hidi uit na heto. A lau ese emu vada na ḡuriḡuri, emu abidadama basine darere. Bena lalomu baine lou negana ai ma tadikakamu ba hagoadadia.”​—Luka 22:31, 32.

Aposetolo edia revareva ese idaunegai kongrigeisen e hagoadadia, bona hari ita danu e hagoadadamu (Paragraf 12-17 ba ita)

13 Aposetolo edia negai Petro ese e hamomokania ia na Kristen kongrigeisen ihagoadana tauna. (Gal. 2:9) Pentekoste dinana ai bona murinai, ia ese ena lalogoada karana amo tadikakana e hagoadadia. Ena hesiai ḡaukara dokona e kahikahiva ai, ia ese Kristen tadikaka e tore henidia. Eto: “Ina revareva sina . . . vada na torea heauheau. . . . Na haduamuimu, Dirava ena harihari-bada korikorina binai; ia lalonai ba gini tutuka-tutuka.” (1 Pet. 5:12) Petro ena revareva ese idaunega Kristen taudia e hagoadadia, bona hari ita danu e hagoadadamu. Iehova ena gwauhamata bae ḡuḡuru negana ta nariamu lalonai, tauhalo baita abia na namo.​—2 Pet. 3:13.

14, 15. Edena dala ai aposetolo Ioane na lauma helaḡa ena heduru amo e tore revarevadia ese Kristen taudia e hagoadadiamu?

14 Aposetolo Ioane ese danu Kristen kongrigeisen ginigunadia e hagoadadia. Ia ese ena Evanelia bukana ai Iesu ena hesiai ḡaukara sivaraina e torea, una ese Kristen taudia e hagoadadia​—bona hari ita danu e hagoadadamu. Ena Evanelia bukana ai mo Iesu na e gwa lalokau na hahediba taudia korikoridia edia kara badana.​—Ioane 13:34, 35 ba duahi.

15 Ioane ena revareva toiosi ese hereva momokanidia ma haida e herevalaidia. Eda kara dika daidiai ta lalomanokamu neganai, ina hereva ese be hagoadadamu: “Iesu rarana ese eda dika iboudiai baine huri oho.” (1 Ioa. 1:7) Bona bema dounu baita lalohisihisimu, ina hereva, “Dirava ese ita laloda e hereadiamu,” baita duahiamu neganai tauhalo be henidamu. (1 Ioa. 3:20) Ioane sibona na eto, “Dirava na lalokau.” (1 Ioa. 4:8, 16) Iena revareva iharuana bona ihatoina ai “hereva momokani dalana ai e rakamu” Kristen taudia e hanamodia.​—2 Ioa. 4; 3 Ioa. 3, 4.

16, 17. Edena dala ai aposetolo Paulo ese Kristen taudia ginigunadia e hagoadadia?

16 Kristen ginigunadia edia negai, aposetolo taudia padadiai tadikaka e hagoadadia momova tauna na aposetolo Paulo. Kristen tomadihona e hematama negana ai, aposetolo taudia momo na Ierusalem ai e nohova, una na gavanin bodi e nohova gabuna. (Kara 8:14; 15:2) Iudea ai, Kristen taudia ese Keriso sivaraina na taunimanima ediai e harorolaiava, idia na Iuda tomadihona dainai e abia daeva Dirava na tamona. Danu, aposetolo Paulo na lauma helaḡa ese e siaia dirava momo e tomadiho henidiava Greek bona Roma taudia baine haroro henidia.​—Gal. 2:7-9; 1 Tim. 2:7.

17 Paulo na ela hari ina negai e gwauraiamu Turkey hanuana, bona Greece bona Italy ai, idau bese taudia bogaraḡidiai Kristen kongrigeisen e haginidia. Unu Kristen taudia matamatadia na edia ‘bese taudia ese vada e hahisidia’ bona tauhalo bae abi na namo. (1 Tes. 2:14) Laḡani 50 C.E. heḡereḡerena ai, Paulo ese Tesalonika kongrigeisen matamatana e tore henia, eto: “Ai na nega iboudiai Dirava a hanamoamu umui daimui ai, bona emai ḡuriḡuri ai umui ladamui a hato louloumu. Emui kamonai karadia, bona emui ura heni ḡaukaradia, bona emui helaro . . . a lalo taomu.” (1 Tes. 1:2, 3) Danu, e haḡanidia ta ta bae hahegoada heheni, eto: “Ba hahealo heheni, ba hahegoada heheni.”​—1 Tes. 5:11.

GAVANIN BODI ESE TAUHALO E HENIMU

18. Aposetolo edia negai edena dala ai gavanin bodi ese Filipi e hagoadaia?

18 Aposetolo edia negai, gavanin bodi ese hegunalai taudia bona Kristen taudia iboudiai e hagoadadiava. Filipi ese Samaria taudia ediai Keriso sivaraina e harorolaiava neganai, gavanin bodi ese e duruava. Idia ese Petro bona Ioane e siadia abidadama taudia matamatadia daidiai bae ḡuriḡuri unu amo lauma helaḡa bae abia. (Kara 8:5, 14-17) Filipi bona Kristen taudia ai ela taudia matamatadia na gavanin bodi edia heduru amo tauhalo e abi.

19. Gavanin bodi ese Kristen ginigunadia ediai revareva e siaia neganai, dahaka e vara?

19 Gabeai, gavanin bodi ese abi hidi e kara idau bese Kristen taudia bae peritomedia eiava lasi, Iuda taudia ese Mose ena taravatu e badinaiava heḡereḡerena. (Kara 15:1, 2) Lauma helaḡa ena hahekau henunai bona Baibul ai una e haeroa namonamo murinai, tadikaka ese abi hidi e kara una peritome bae karaia na asi anina, bona kongrigeisen taudia ediai revareva ta e siaia una bae herevalaia totona. Gavanin bodi ese gwaukau taudia e siaidia kongrigeisen ai una revareva bae heni. Bena dahaka e vara? “Idia ese e duahia, bona unu hahealo herevadia e moalelai.”​—Kara 15:27-32.

20. (a) Hari ina negai Gavanin Bodi ese tanobada heḡeḡemadai tadikaka oreana be edena dala ai e hagoadaiamu? (b) Stadi gabena ai edena henanadai be haerelaiamu?

20 Hari ina negai, Iehova ena Witnes taudia edia Gavanin Bodi ese Betele taudia, spesol ful-taim hesiai ḡaukara e karamu taudia, bona tanobada heḡeḡemadai Kristen momokani taudia e hagoadadiamu. Bona Kristen ginigunadia edia negai heḡereḡerena, ita ese unu hahegoada herevadia na ta moalelaimu! Danu, laḡani 2015 ai Gavanin Bodi ese Return to Jehovah buklet e halasia, una ese tanobada heḡeḡemadai ai momo e durudia. To unu tadikaka sibodia ese mo Iehova bae tohotohoa bona ma haida bae hagoadadia be namo, a? Una henanadai na stadi gabena ese be haerelaiamu.