Skip to content

Skip to table of contents

Iehova, Ura Kwalimu Diravana, Baita Hesiai Henia

Iehova, Ura Kwalimu Diravana, Baita Hesiai Henia

“Lohiabada Laumana e nohomu gabudia ai ura kwalimu danu e nohomu.”​—2 KOR. 3:17.

ANE: 11, 33

1, 2. (a) Dahaka dainai aposetolo Paulo ena negai taunimanima ese iḡui hesiai maurina bona ura kwalimu na e herevalaidia momova? (b) Paulo ese taunimanima e hadibadia daika bae dibaia unu amo ura kwalimu korikorina bae abia diba?

ROMA, Kristen taudia ginigunadia e nohova gabuna ai, taunimanima na taravatu, hahemaoro maoromaoro karadia, bona edia ura kwalimu daidiai e hekokorokuva. To, Roma Basileiana ena siahu bona hairai na hesiai taudia edia hekwarahi amo e vara. Roma ai, taunimanima 30 pesen heḡereḡerena na hesiai taudia. Momokani, taunimanima momo, Kristen taudia danu, ese iḡui hesiai maurina bona ura kwalimu na e herevalaidia momova.

2 Aposetolo Paulo ena revareva ai nega momo ura kwalimu e herevalaia. To, ena haroro ḡaukara badina na dia noho daladia eiava politikol karadia ihanamodia totona, unu na una negai taunimanima ese e urava bae kara ḡaudia. Paulo bona Kristen tadikaka ma haida na tanobada lohiadia ediai ura kwalimu asie tahuava, to idia na e ḡaukara goadava ma haida bae durudia Dirava ena Basileia sivaraina namona bona Keriso Iesu ena mauri idavalaina boubouna ena namo bae lalopararalaia. Paulo ese tadikakana e hadibadiava ura kwalimu korikorina e heni Diravana bae dibaia. Heḡereḡere, ena revareva iharuana ai Korinto Kristen taudia e hamaorodia: “Lohiabada na Lauma; bona Lohiabada Laumana e nohomu gabudia ai ura kwalimu danu e nohomu.”​—2 Kor. 3:17.

3, 4. (a) Paulo ese 2 Korinto 3:17 ena hereva do se gwauraia neganai dahaka e herevalaia? (b) Dahaka baita kara na namo Iehova ese e heni ura kwalimuna baita moalelaia totona?

3 Paulo ese Korinto taudia e tore henidia revareva ai eto, Mose na Sinai Ororona ai Iehova ena aneru ida e herevahereva murinai e diho neganai vairana na mai hururu-hururuna. Taunimanima na Mose e itaia neganai e gari, bona Mose ese vairana na muko amo e koua. (Eso. 34:29, 30, 33; 2 Kor. 3:7, 13) Paulo na eto: “A Lohiabada bae haḡerea negana ai hari muko baine heabi oho.” (2 Kor. 3:16) Paulo ena hereva anina be dahaka?

4 Vanega stadi ai ta diba, Iehova, ḡau iboudiai e havaradia Diravana, ena ura kwalimu na asi hetoana. Una dainai Iehova bona ena ‘lauma e nohomu gabuna ai’ ura kwalimu danu e nohomu. To, una ura kwalimu baita moalelaia totona, ‘Iehova baita haḡerea’ na namo, anina na Ia baita hetura henia. Israel taudia na tano ḡaḡaena ai Iehova ese e durudia dalana na asie laloa bada. Una na vaitani kudoudia bona daradia na muko amo e koudia, idia ese Aigupto ai e moalelaiva mauri namona e laloa badava.​—Heb. 3:8-10.

5. (a) Iehova ena lauma ese edena ura kwalimu e heni? (b) Ede ta diba tomamu taunimanima iḡuidia karana ese Iehova e henimu ura kwalimuna na basine hadikaia? (c) Ededia henanadai baita haerelai na namo?

5 To, Iehova ena lauma ese e henimu ura kwalimuna na dia taunimanima e ruhadiamu karana mo. Iehova ena lauma ese taunimanima basie karaia diba ḡauna baine karaia, ia ese taunimanima na kara dika bona mase edia iḡui amo baine ruhadia diba, bona tomadiho koikoi bona ena kara idauidau amo danu. (Roma 6:23; 8:2) Una na ura kwalimu hereadaena! Taunimanima ta ese una ura kwalimu na baine moalelaia diba ena be bae hadiburaia eiava hesiai tauna ai bae halaoa. (Gen. 39:20-23) Una na Taihu Nancy Yuen bona Tadikaka Harold King ediai e vara, idia na edia abidadama dainai laḡani momo dibura ruma ai e noho. Edia ekspiriens na JW Broadcasting ai e herevalai. (Baola INTERVIEWS AND EXPERIENCES > ENDURING TRIALS kahana ai.) To, namona na baita henanadai: Edena dala ai baita hahedinaraia diba eda ura kwalimu na ta laloa badamu? Bona dahaka baita kara diba unu amo ura kwalimu baita ḡaukaralaia namonamo?

DIRAVA ESE E HENIDA URA KWALIMUNA BAITA LALOA BADA

6. Edena dala ai Israel taudia na Iehova ese e henidia ura kwalimuna asie laloa bada?

6 Dava bada harihari ḡauna ta ena namo baita lalopararalaiamu neganai, una harihari ḡauna e heni tauna baita tenkiu heniamu. Israel taudia na Iehova ese Aigupto ena iḡui amo e ruhadia neganai, e henidia ura kwalimuna na asie laloa bada. E hamauridia bena hua haida muridiai, guna Aigupto ai e aniva anianidia e lalodia matama bona Iehova ena harihari ḡaudia na e maumauraiva, danu e urava Aigupto bae lou lao. Mani a laloa, idia ese ‘gwarume, kiukamba, melon, liki, onion, bona galik’ e lalodia badava, a Iehova ese e henidia ura kwalimuna amo Ia bae toma henia diho karana na asie laloa bada. Una dainai Iehova ese e badu henidia. (Num. 11:5, 6, 10; 14:3, 4) Una ese ḡau ta e hadibadamu.

7. Edena dala ai Paulo ese 2 Korinto 6:1 ena sisiba e badinaia, bona edena dala ai unu baita kara toma?

7 Aposetolo Paulo ese Kristen taudia e hadibadia Iehova ese Natuna, Iesu Keriso, ena amo e heni ura kwalimuna bae laloa bada na namo. (2 Korinto 6:1 ba duahia.) Paulo na kara dika bona mase edia iḡui ese e butua tao dainai e lalohisihisiva. To, mai moalena ida eto: “Dirava na imodaiamu, Iesu Keriso bagunai.” Dahaka dainai? Ia ese tadikakana e hamaorodia: “Badina be Keriso Iesu bagunai Mauri Laumana ese kara dika taravatuna bona mase taravatuna edia amo vada e ruhagu nege.” (Roma 7:24, 25; 8:2) Paulo heḡereḡerena, namona na baita diba Iehova ese ita danu kara dika bona mase edia iḡui amo e ruhada. Mauri davana ihenina karana ese dala e kehoa, mai laloda mamina ḡoevana ida Dirava baita hesiai henia bona moale korikorina baita davaria.​—Sal. 40:8.

Emu ura kwalimu be o ḡaukaralaiamu Basileia ḡaukarana ihabadana ai eiava emu ura ḡaudia itahudia karana ai? (Paragraf 8-10 ba ita)

8, 9. (a) Aposetolo Petro ese eda ura kwalimu baita ḡaukaralaia karana ai dahaka sisiba e heni? (b) Hari ina negai dahaka hahetoho ta davarimu?

8 To, Dirava baita hanamoa mo na dia heḡereḡere, namona na eda ura kwalimu namona baita ḡaukaralaia namonamo. Aposetolo Petro ese e hadibada eda ura kwalimu na basita ḡaukaralaia tauanida ena ura ikarana totona. (1 Petro 2:16 ba duahia.) Una hahediba herevana amo tano ḡaḡaena ai Israel taudia ediai e vara ḡauna o laloamu, a? Ita edai una na baine vara diba. Satana bona ena tanobada ese dabua bona heḡoeva daladia, aniani bona inuinu ḡaudia, moale karadia idauidau, bona ma ḡau haida amo laloda e verimu. Bisnes taudia ese taunimanima mai hairaidia e ḡaukaralaidiamu laloda bae veri asi anidia ḡaudia baita hoi totona. Unu ese bae koida diba bena eda ura kwalimu baita ḡaukaralaia kerere.

9 Petro ena sisiba ese eda mauri lalonai ta karamu ḡaudia e herevalai danu, heḡereḡere edukeisen, moni ḡaukara, eiava ḡau ma haida. Hari ina negai, sikuli ai matamata taudia na e doridiamu bae ḡaukara goadagoada sikuli badadia baela totona. Momo ese e hamaorodiamu sikuli badadia baela neganai gabeai pei bada moni ḡaukaradia bae abi diba, danu sikuli badadia amo e lasi taudia na moni momo e abimu to haisikuli amo e lasimu taudia na dia unu bamona. Una ese matamata taudia lalodia e verimu, edia mauri ai abi hidi idauidau bae kara totona. Unu matamata taudia bona tamadia sinadia ese dahaka bae laloatao na namo?

10. Abi hidi ta karamu neganai dahaka baita laloatao na namo?

10 Haida na e laloamu edia lalohadai heḡereḡerena abi hidi bae kara dainai, idia na mai edia maoro e moalelaimu ḡaudia bae abi hidi bema una ese lalodia mamina basie hadikaia. Reana idia ese Paulo ena hereva Korinto Kristen taudia ediai e laloamu, eto: “Dahaka dainai lau egu ura-kwalimu na idau tauna lalona ese baine laoa ahu?” (1 Kor. 10:29) Ena be mai eda maoro edukeisen bona moni ḡaukara baita abi hidi, to namona na baita helalotao eda ura kwalimu na mai hetoana bona ta karamu abi hididia ese namo eiava dika bae havara diba. Una badi dainai, Paulo na eto: “Ḡau iboudiai na asi taravatudia ita edai; to basitato ḡau iboudiai na nanamo. Ḡau iboudiai na asi taravatudia ita edai; to dia ḡau iboudiai ese basie hagoadada.” (1 Kor. 10:23) Una ese e durudamu eda mauri lalonai abi hidi baita kara neganai mai anina bada ḡaudia baita lalodia, dia siboda eda ura ḡaudia.

DIRAVA IHESIAI HENINA AI EDA URA KWALIMU BAITA ḠAUKARALAIA NAMONAMO

11. Dahaka badi dainai Dirava ese e ruhada?

11 Petro ese eda ura kwalimu basita ḡaukaralaia kerere karana e herevalaia neganai, eto eda ura kwalimu na baita ḡaukaralaia ‘Dirava isiaina baita lao heni’ totona. Iehova ese Iesu ena amo kara dika bona mase edia iḡui amo e ruhada badina korikorina na, eda mauri lalonai ‘Dirava isiaina baita lao heni.’

12. Edena dala ai Noa bona ena ruma bese ese haheitalai namona e hahedinaraia?

12 Eda ura kwalimu basita ḡaukaralaia kerere bona tanobada ena lalohadai eiava ura ese basie ḡuida totona, namona na Dirava ena hesiai ḡaukaradia ai eda nega bona goada baita ḡaukaralai. (Gal. 5:16) Heḡereḡere, mani Noa bona ena ruma bese aita lalodia. Idia na daḡedaḡe bona matabodaḡa negana lalonai e nohova. To, taunimanima ese e ura heniva ḡaudia bona e karava karadia lalodia ai na asie vareaiva. Edena dala ai unu e kara toma? Idia na Iehova ese e henidia ḡaukarana e karaiava​—lagatoi e karaiava, idia bona animal adia aniani e habouva, bona ma haida e haroro henidiava. “Noa na unu e kara toma, Dirava ese e haduaia heḡereḡerena.” (Gen. 6:22) Bona dahaka e vara? Noa bona ena ruma bese na e roho mauri.​—Heb. 11:7.

13. Iesu be dahaka haheḡani e abia bona ia ese murinai e raka taudia e henidia?

13 Hari ina negai Iehova ese e haḡanida dahaka baita kara? Ita na Iesu ena hahediba tauda dainai, Dirava ese e henida ḡaukarana na mai dibada namonamo. (Luka 4:18, 19 ba duahi.) Hari ina negai, ina tanobada diravana ese taunimanima momo lalodia e hadiburamu dainai, idia na tomadiho, moni bona kohu, bona noho daladia ese e ḡuidiamu. (2 Kor. 4:4) Iesu heḡereḡerena, ita ese taunimanima baita durudia Iehova, ura kwalimu Diravana, bae dibaia bona bae tomadiho henia totona. (Mat. 28:19, 20) Una na ḡaukara badana, bona hekwakwanai momo baita davarimu. Tano haida ai, taunimanima na asie uramu bae kamonai, bona haida na e daḡedaḡemu. Namona na ita ta ta na baita henanadai, ‘Egu ura kwalimu baina ḡaukaralaia Basileia ḡaukarana baina durua totona, a?’

14, 15. Iehova ena taunimanima na haroro ḡaukara ikarana totona dahaka e karamu? (Rau 8 ai laulau ba itaia.)

14 Ta moalemu badina momo na e lalopararamu ina nega oromana dokona na vada e kahikahimu, bona edia mauri ai ḡau momo asie tahumu unu amo ful-taim hesiai ḡaukara bae karaia. (1 Kor. 9:19, 23) Idia haida na edia gabu ai e haroromu; ma haida be pablisa dia momo gabudia e laomu. Ripoti ese e hahedinaraimu, laḡani 5 gunanai, regula painia taudia edia namba na e bada 1,100,000 mai kahana, bona tanobada heḡeḡemadai pablisa 250,000 mai kahana na ful-taim haroro ḡaukara e karaiamu. Una ese e hahedinaraiamu momo na edia ura kwalimu e ḡaukaralaia namonamomu Iehova bae hesiai henia totona.​—Sal. 110:3.

15 Dahaka ese unu tadikaka bona taihu e durudia dainai edia ura kwalimu e ḡaukaralaia namonamo? John bona Judith aita lalodia, idia na laḡani 30 gunadia ai tano momo ai hesiai ḡaukara e kara. Idia ese laḡani 1977 ai Painia Ḡaukara Sikulina e hematama negana na e laloataomu, una sikuli ai stiuden e hagoadadia mai edia ura ida pablisa dia momo gabudia ai bae haroro. Una ḡaukara bae karaia totona, John na nega momo ena moni ḡaukara e haidauva, unu amo edia mauri ai ḡau momo basie tahu. Gabeai, tano idauna ta ela neganai, Iehova enai e tabekau bona ḡuriḡuri karana ese e durudia gado matamatana e dibaia, noho dalana matamatana e manadalaia, bona siahu bona keru negadia e haheaukalai. Laḡani momo lalodiai e kara hesiai ḡaukaradia ese be ede e durudia toma? John na eto: “Na mamia lau na ḡaukara hereadaena na karaia, nega ta hemami unu bamona na asina abia. Na diba momokani Iehova na e nohomu, bona ia na tama lalokauna ta. Hari Iakobo 4:8 anina na lalopararalaia namonamomu, eto: ‘Dirava ba raka henia kahi, bena ia ese danu baine raka henimui kahi.’ Lau na moale korikorina na davaria, na tahuava moalena buna.”

16. Edena dala ai tadikaka bona taihu momo ese edia ura kwalimu e ḡaukaralaia namonamo?

16 Haida na dia John bona Judith heḡereḡeredia, to edia noho daladia heḡereḡeredia ful-taim hesiai ḡaukaradia na nega kwadoḡi lalonai e karamu. To, tanobada heḡeḡemadai momo na konstraksen ḡaukaradia ai e volentiamu. Heḡereḡere, Warwick, New York ai, hedkota e haginia neganai tadikaka bona taihu 27,000 heḡereḡerena na una ḡaukara e durua​—haida na wiki rua, hua haida eiava laḡani ta lalodiai e heduru. Momo na edia ura ḡaudia haida e dadarai una hesiai ḡaukara bae durua helaoreana. Idia na haheitalai namona badina edia ura kwalimu e ḡaukaralaiamu Iehova, ura kwalimu Diravana, e hanamoamu!

17. Dirava ese e henida ura kwalimuna baita ḡaukaralaia namonamo neganai, dahaka hahenamo baita moalelai?

17 Ta moalemu badina Iehova ta dibaia bona tomadiho momokanina ese e havaraiamu ura kwalimuna ta abia. Namona na ta abi hidimu ḡaudia amo baita hahedinaraia una ura kwalimu na ta laloa badamu. Eda ura kwalimu na basita ḡaukaralaia kerere, to namona na Iehova ihesiai henina karana ai baita ḡaukaralaia. Bema unu baita kara tomamu, Iehova ese e gwauhamatalai hahenamodia baita moalelaimu, Ia ese ina peroveta herevana baine haḡuḡurua negana ai, eto: “E kara ḡaudia na mase ena iḡui amo bae heruha nege, bona Dirava natuna edia ura-kwalimu herea-daena bae abia.”​—Roma 8:21.