Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 33

“Bae Kamonai Henimu Taudia” Na Bae Mauri

“Bae Kamonai Henimu Taudia” Na Bae Mauri

“Sibomu nahuamu ba tohoa, bona emu hahediba herevadia nahuadia ba toho; ba badina tarika-tarika. Unu ba kara toma, bena sibomu ba hahemauri, bona bae kamonai henimu taudia danu ba hamauridia.”​—1 TIM. 4:16.

ANE 47 Sivarai Namona Ba Harorolaia

INA STADI ANINA *

Ita na ta uramu varavarada ese Iehova bae dibaia, to idia sibodia abi hidi bae kara Ia bae hesiai henia eiava lasi. Ina atikol ai baita itaiamu ita be dahaka baita kara varavarada bona eda ruma bese taudia ese bae kamonai henida totona.

1. Ita be ta uramu varavarada be dahaka bae kara?

TAIHU ta ladana Pauline, na ini e gwau toma: “Hereva momokani na dibaia matama negana amo, na urava egu ruma bese ida Paradaiso ai baia noho. Bona egu ura na adavagu Wayne bona natugu merona na lau ida Iehova baia hesiai henia.” * Oi varavaramu haida ese Iehova do se dibaia bona edia lalokau Ia enai do asie hahedinaraia, a? Pauline heḡereḡerena, reana oi danu o uramu idia na oi ida Iehova ba hesiai henia.

2. Ina stadi ai ededia henanadai baita herevalaimu?

2 Ita ese varavarada na basita doridia sivarai namona bae abia dae totona, to baita hagoadadia diba Baibul ena hereva bae laloa bona bae badinaia totona. (2 Tim. 3:14, 15) Dahaka dainai varavarada baita haroro henidia na namo? Dahaka dainai edia hemami baita lalo bada? Dahaka baita kara unu amo varavarada baita durudia Iehova bae lalokau henia? Bona kongrigeisin taudia be edena dala ai ita bae duruda diba?

DAHAKA DAINAI VARAVARADA BAITA HARORO HENIDIA?

3. Petro Iharuana 3:9 heḡereḡerena, dahaka dainai varavarada baita haroro henidia?

3 Kahirakahira, Iehova ese ina nega oromana dikana baine haorea. To, “mauri hanaihanai e uramu kudou maoro taudia” sibodia mo bae roho mauri. (Apos. 13:48, NWT) Ita ese eda nega bona goada ta ḡaukaralaimu eda kominiti lalonai asi dibada taudia ta haroro henidiamu, una heḡereḡerena varavarada danu baita haroro henidia ita ida Iehova baita hesiai henia totona. Tamada lalokauna, Iehova, na ‘se uramu ta baine mase; e uramu iboudiai bae helalo kerehai.’​—2 Petro 3:9 ba duahia.

4. Varavarada ta haroro heniadiamu neganai, edena dala kererena ta badinaiamu?

4 Namona na baita helalotao, hahemauri sivaraina na dala maorona ai eiava dala kererena ai baita harorolaia dibamu. Heḡereḡere asi dibada tauna ta ta haroro heniamu neganai, reana mai manauda ida ta herevamu, a varavarada ta hereva henidiamu neganai sisiba dalanai ta herevamu.

5. Varavarada ida hereva momokani do asita herevalaia neganai, dahaka baita laloatao na namo?

5 Varavarada ta haroro henidia negana ginigunana ta laloa loumu neganai, reana ita momo na ta gwaumu ta haroro henidia dalana na dia namo, dala maoronai tama hereva henidia. Aposetolo Paulo ese Kristen taudia e sisiba henidia, eto: “Nega idoinai ba hereva mai gado-namomui ida; emui hereva na damena ai ba damenaia. Bena taunimanima ta ta ba haere henidia mai dibamui ida.” (Kol. 4:5, 6) Varavarada ta uramu baita hereva henidia neganai, una sisiba baita laloatao na namo. Unu basita kara tomamu neganai, reana lalodia baita hahisimu bona basie kamonai henidamu.

DAHAKA BAITA KARA UNU AMO VARAVARADA BAITA DURUDIA?

Ma haida edia hemami ba lalo bona emu kara amo varavaramu ba durudia diba (Paragraf 6-8 ba itadia) *

6-7. Ta ese adavana, dia Witnes tauna o hahinena, ena hemami be ede baine laloa toma? Haheitalai ta ba gwauraia.

6 Edia hemami ba lalo. Pauline, matamanai ta herevalaia taihuna na e gwa: “Matamanai na urava adavagu enai lauma ḡaudia mo baina herevalai. Dina ta ta ai e varava ḡaudia na asia herevalaiva.” To, Pauline adavana Wayne ena diba Baibul ai na dia bada dainai, Pauline ese e gwauraiva herevadia na se lalopararalaiva. Iena roharoha ai, Pauline na ena tomadiho mo e laloava. Bona e lalohekwarahiva badina e tomava adavana na orea dikana ta ai e vareai bona una ese e hakaua kerere.

7 Pauline na e gwa, hanuaboi momo bona wiken momo na tadikaka bona taihu e bamodiava​—hebou ai, haroro ḡaukara ai, bona moale hebou negadiai. Pauline na eto: “Nega haida Wayne na ruma e maiva neganai, ruma na asi tauna bona e hemamiva ia na sibona.” Momokani, Wayne na adavana bona natuna merona e lalodia badava. Ia na asi dibana idia be daidia e bamodiava, bona toana na Pauline ese turana e lalodia badava. Una dainai ia ese Pauline e hamaoroa bae divos. O laloamu Pauline be ededia dala haida ai adavana ena hemami bema laloa?

8. Petro Ginigunana 3:1, 2 heḡereḡerena, reana dahaka ese varavarada baine durudia?

8 Kara namodia ba hahedinarai. Nega momo varavarada na dia iseda hereva to iseda kara be lalo badamu. (1 Petro 3:1, 2 ba duahi.) Pauline na gabeai una e lalopararalaia. Ia na e gwa: “Lau na mai dibagu Wayne ese ai na e lalokau henimaiva bona divos na dia iena ura korikorina. To, divos e herevalaia amo na laloparara Iehova ena dala headava taudia ediai baina badinaia na namo. Bona namona na basina hereva momo, to kara namodia baina hahedinarai.” Una dainai Pauline ese Wayne enai dia Baibel mo e herevalaiava, to dina ta ta ai e varava ḡaudia danu e herevalaiva. Wayne na e itaia adavana na e manau, bona natudia na mero namona ai ela. (Her. 31:18, 27, 28) Wayne na Baibel ena hereva ese ena ruma bese edia mauri e haidaua dalana e itaia neganai,Dirava ena Hereva na e laloa bada.​—1 Kor. 7:12-14, 16.

9. Dahaka dainai varavarada na dounu baita durudia?

9 Varavarada na dounu baita durudia. Iehova na iseda haheitalai namona. Ia na dounu dala e kehomu taunimanima ese sivarai namona bae abia dae bona mauri bae abia. (Ier. 44:4) Aposetolo Paulo danu Timoteo e hamaoroa haida idurudia karana na basine hadokoa. Dahaka dainai? Badina unu amo, sibona baine hahemauri bona bae kamonai henia taudia danu bae mauri. (1 Tim. 4:16) Varavarada ta lalokau henidiamu dainai, ta uramu Baibul ena hereva momokanidia bae diba. Gabeai Pauline ena hereva bona kara ese ena ruma bese e durudia. Hari ia na e moalemu badina adavana na ia ida Iehova e hesiai heniamu. Idia raruosi na painia taudia, bona Wayne na elda ta.

 

10. Dahaka dainai basita hesiku na namo?

10 Ba haheauka. Dirava ena taravatu ta badinamu bona eda mauri ai ta abi daemu ḡaudia ta haidaumu neganai, varavarada ediai unu bae abi dae na auka. Nega momo idia ese e itaiamu ḡauna ginigunana na, tomadiho ariadia ihahelaḡana bona politik karadia ai asita vareaimu. Reana matamanai varavarada haida na be badumu. (Mat. 10:35, 36) To idia idurudiai basita hesiku. Bema baita hesikumu bona basita durudiamu, vaitani ita na ta hahedinaraiamu idia na dia heḡereḡere mauri hanaihanai bae abia. Iehova ese hahemaoro ḡaukarana na dia ita, to Iesu e henia. (Ioa. 5:22) Bema baita haheaukamu, varavarada ese sivarai namona be abia daemu.​—“ Eda Website Baita Ḡaukaralaia Taunimanima Baita Hadibadia” mauana ba itaia.

11-13. Alice ena ekspiriens amo dahaka o dibamu?

11 Ba lalogoada to ba aonega. (Her. 15:2) Alice ena haheitalai mani a laloa. Ia na dia tamana bona sinana ida e nohova to gabu daudauna ta ai e nohova neganai, Iehova e dibaia. Ia tamana bona sinana na politik ḡaudia lalodiai e vareai momova bona e abia daeva Dirava na se nohomu. Alice na e laloparara, e dibava ḡau namodia na tamana bona sinana baine hamaorodia haraḡa na namo. Ia na eto: “Bema ta abi daemu ḡaudia na eda ruma bese taudia basita hadibadia haraḡamu bena gabeai be kamonaimu, idia na be lalohisihismu.” Alice na tamana bona sinana e tore henidia bona e urava baine diba idia edia lalohadai Baibul topik haida, heḡereḡere ‘lalokau’ ai be dahaka. (1 Kor. 13:1-13) Ia ese tamana bona sinana e tenkiu henidia, ia e naria dainai, bona harihari ḡaudia e siai henidia. Tamana bona sinana e haitadiava negadiai, ia ese sinana e duruava ruma ḡaukaradia e karava. Matamanai Alice na tamana bona sinana ediai e abi daeva ḡaudia e herevalai neganai, idia na asie moale.

12 Alice na tamana bona sinana edia rumai e nohova neganai, ia na dina iboudiai Baibul e duahiava. Alice na eto: “Una ese sinagu na e durua unu amo e laloparara lauegu ai Baibul na mai anina bada.” Una negai Alice tamana na e ura Baibul baine dibaia unu amo baine laloparara dahaka dainai natuna na lalona e haidaua, bona e urava Baibul ena hereva baine hakoikoidia. Alice na e gwa: “Lau ese tamagu na Baibul ta na henia bona una Baibul lalonai hereva ta na torea.” Bena dahaka e vara? Alice tamana na kerere ta se davaria, to Dirava ena Hereva ai e duahiva ḡaudia ese e durua natuna ese e abi daeva ḡaudia baine lalodia maoromaoro.

13 Ena be daḡedaḡe ta davarimu, to namona na baita lalogoada bona baita aonega. (1 Kor. 4:12b) Alice heḡereḡerena, ia na sinana ese e daḡedaḡe heniava. Alice na eto: “Na bapatiso neganai, sinagu ese e gwauraiguva ‘kekeni dikana.’” Alice be ede e kara toma? Alice na ma eto: “Asina gari to mai hematauraigu ida sinagu na hadibaia lau na lalogu vada na hadaia Iehova ena Witnes ta ai bainala bona una na baina badinaia. Danu, sinagu na hamaoroa lau ese ia na lalokau heniamu. Raruosi a tai, bena aniani namona ta na nadua. Una nega amo, sinagu na e laloparara Baibul amo na dibava ḡaudia ese egu kara na e haidau.”

14. Dahaka dainai Iehova ihesiai henina karana ai baita lalogoada na namo?

14 Reana varavarada na basie laloparara haraḡamu dahaka dainai ita edai Iehova ihesiai henina karana na mai anina bada. Mani aita laloa: Alice na painia ḡaukarana e abia hidi, to tamana bona sinana ese e abia hidi moni ḡaukarana se abia hidi neganai, sinana na ma e tai. To Alice na e lalogoada. Ia na e gwa: “Bema basio lalogoadamu, bona ḡau ta ai emu ruma bese taudia ese emu abi hidi be haidauamu, gabe ḡaudia ai danu unu be kara tomamu.” To bema bo manaumu bona bo lalogoadamu, emu ruma bese taudia haida ese emu abi hidi na be matauraiamu. Una na Alice enai e vara. Hari ia tamana bona sinana na e painiamu, bona tamana na elda ta.

EDENA DALAI KONGRIGEISIN TAUDIA ESE HEDURU BAE HENI?

Edena dalai kongrigeisin taudia ese iseda ruma bese lalonai Iehova do asie hesiai henia taudia bae durudia diba? (Paragraf 15-16 ba itadia) *

15. Mataio 5:14-16 bona 1 Petro 2:12 edia hereva heḡereḡerena, kongrigeisin taudia edia “kara namodia” ese varavarada be ede bae durudia toma?

15 Iehova na Kristen kongrigeisin taudia edia “kara namodia” amo taunimanima baine veridia ia bae dibaia totona. (Mataio 5:14-16; 1 Petro 2:12 ba duahi.) Bema adavamu na dia Iehova ena Witnes tauna eiava hahinena, ia ese emu kongrigeisin taudia de hedavari henidia eiava? Pauline, matamanai tame herevalaia taihuna, ese tadikaka bona taihu e vavedia ena ruma baela unu amo adavana, Wayne ese baine dibadia. Wayne na guna tadikaka ta ese e durua Witnes taudia edia kara e dibaia dalana e laloa lou neganai, ini e gwau toma: “Dina ta una tadikaka na se haḡaukara, lau ida TV ai spot gadara ta baia itaia hebou totona. Bena na lalo, ‘una tadikaka na moale karadia danu e karamu!’”

16. Dahaka dainai varavarada baita vavedia kongrigeisin heboudia baema?

16 Ita varavarada baita durudia dalana ta na, baita vavedia ita ida kongrigeisin heboudia baitala. (1 Kor. 14:24, 25) Wayne ena nega ginigunana hebou ela na Memorial negana, badina una na ena ḡaukara murinai e heabi bona program na se daudau. Ia na eto: “Lau ese tok ibounai na asina lalopararalaia, to una hebou ela taudia edia kara hari na laloataomu. Ema dekegu, e welkam henigu. Na diba idia na taunimanima namodia.” Tadikaka ta bona adavana ese nega momo Pauline bona natuna merona na hebou ai bona haroro ḡaukara ai e durudiava. Gabeai Wayne ese lalona e hadaia Pauline e abi daeva ḡaudia baine diba, bena ia ese una tadikaka e noia Baibul bae stadilaia.

17. Bema varavarada ese hereva momokani basie abia dae dahaka dainai basitato una na iseda kerere, to dahaka dainai basita hesiku?

17 Ita na ta uramu varavarada na ita ida Iehova baita hesiai henia hebou. Ena be baita hekwarahimu varavarada baita durudiamu Dirava ena hesiai taudia ai baela, to reana hereva momokani na basie e abia daemu. Bema unu e vara tomamu, basitato una na iseda kerere. Momokani, ita ese ta na basita doria diba ta abi daemu ḡaudia baine abi dae totona. To, varavaramu ese be itamumu oi na o moalemu Iehova o hesiai heniamu dainai, una ese idia na be durudiamu. Idia daidiai ba ḡuriḡuri. Aonega dalanai ba hereva. Basio hesiku! (Apos. 20:20) Namona na ba diba, Iehova ese emu hekwarahi na be hanamoamu. Bona bema varavaramu ese emu hereva bae kamonai idia na bae mauri!

ANE 18 Dirava Ena Lalokau

^ par. 5 Ita na ta uramu varavarada ese Iehova bae dibaia, to idia sibodia abi hidi bae kara Ia bae hesiai henia eiava lasi. Ina atikol ai baita itaiamu ita be dahaka baita kara varavarada bona eda ruma bese taudia ese bae kamonai henida totona.

^ par. 1 Lada haida na a haidau. Ina atikol ai ina hereva “varavara” na Iehova do se hesiai heniamu ruma bese taudia e herevalaidiamu.

^ par. 54 LAULAU RAU 15: Eregabe tadikakana ta na tamana, dia Witnes tauna e duruamu motuka e karaiamu. Nega maoronai jw.org amo vidio ta na tamana enai e hahedinaraia.

^ par. 56 LAULAU RAU 16: Taihu ta adavana, dia Witnes tauna na dina ai e vara ḡaudia e herevalaimu neganai, taihu na e hakala namonamomu. Gabeai, taihu na ena ruma bese ida moale karadia haida e kara heboumu.

^ par. 58 LAULAU RAU 18: Taihu ese ena kongrigeisin taudia haida e boiridia ena ruma ela. Bona idia na e ura taihu adavana bae dibaia. Gabeai, taihu adavana, dia Witnes tauna na ia ida Memorial ela.