Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 33

ANE 35 Dirava Ena Haheauka Dainai Baita Moale

Kongrigeisin ese Iehova Ena Lalohadai Kara Dika Taudia Ediai Bae Hahedinaraia Dalana

Kongrigeisin ese Iehova Ena Lalohadai Kara Dika Taudia Ediai Bae Hahedinaraia Dalana

“A ta bema kara dika, ita na mai ikahada tauna.”1 IOA. 2:1.

POINT BADANA

Korinto kongrigeisin ai tadikaka ta na kara dika badana ta e karaia neganai e vara ḡauna amo mai anina bada ḡauna ta baita dibamu.

1. Iehova be e uramu taunimanima iboudiai be dahaka bae kara?

 IEHOVA ese taunimanima e karadia neganai ura kwalimu e henidia, unu amo siboda abi hidi baita kara diba. Mai anina bada abi hidina ta na ina: ta ese Iehova enai ena mauri baine gwauhamatalaia bona tadikaka taihu ida Ia bae tomdiho henia. Iehova na e uramu taunimanima iboudiai na unu bae kara toma. Dahaka dainai? Badina Ia ese taunimanima iboudiai e lalokau henidiamu bona edia namo e lalo badamu. Ia na e uramu Ia turana ai baela bona bae mauri hanaihanai.—Deu. 30:​19, 20; Gal. 6:​7, 8.

2. Iehova be e uramu se helalokarehaimu taudia be dahaka bae kara? (1 Ioane 2:1)

2 To, Iehova na ta se doriamu ia baine hesiai henia. Bona ura kwalimu e henida siboda abi hidi baita kara. Dahaka be varamu bema bapatiso tadikaka o taihu ta na kara dika badana ta e karaia? Bema basine helalo kerehai, kongrigeisin amo bae atoa lasi. (1 Kor. 5:13) To, Iehova na dounu e ura dikadikamu una kara dika tauna na ia baine lou henia. Badina Iehova na mauri idavalaina boubouna amo e helalo kerehaimu tauna ena dika baine gwauatao diba. (1 Ioane 2:1 ba duahia.) Iehova na lalokau Diravana dainai kara dika taudia e hamaorodiamu, ia bae lou henia.—Sek. 1:3; Roma 2:4; Iak. 4:8.

3. Ina atikol ai be dahaka baita herevalaimu?

3 Iehova na e uramu ia ese kara dika bona kara dika e karaiamu tauna e laloamu dalana baita tohotohoa. Ina atikol ese una baita karaia dalana be hahedinaraiamu. Ina atikol ai ḡau toi baita dibamu, (1) kristen taudia edia nega ai korinto kongrigeisin ai e vara kara dika badana be ede e hamaoromaoroa toma, (2) kara dika tauna e helalo kerehai neganai, aposetolo Paulo be dahaka hahekau herevana e heni, bona (3) ina Baibul sivarai amo baita itaiamu Iehova ese kara dika badana ta e karaiamu tauna be ede e laloa tomamu.

KRISTEN TAUDIA EDIA NEGAI KARA DIKA BADANA TA E HAMAOROMAOROA DALANA

4. Kristen taudia edia negai Korinto kongrigeisin ai be dahaka e vara? (1 Korinto 5:​1, 2)

4 Korinto Ginigunana 5:​1, 2 ba duahidia. Paulo na ena misinari laolao ihatoinai, ia ese Korinto ai kongrigeisin matamatana amo sivarai dikana ta e kamonai. Una kongrigeisin ai tadikaka ta na tamana adavana ida e heuda hanaiva. Dirava asie tomadiho heniava taudia danu dibadia una kara na dia maoro! To kongrigeisin taudia na e laloava una kara dika e karaia tauna kongrigeisin ai baine noho na asi ena kerere. Reana haida na e laloava unu e kara tomava na Iehova ena hebogahisi e hahedinaraiava. To Iehova ese ena taunimanima bogaraḡidia e varava kara dikana na se moalelaiava. Una tadikaka ena kara havara-havara ese kongrigeisin ladana e hadikaiava. Bona reana ia e bamoava Kristen taudia haida danu, ia ese e hakaudia kerereva. Una dainai, Paulo ese kongrigeisin taudia e hamaorodia dahaka bae kara?

5. Paulo ese kongrigeisin taudia e hamaorodia dahaka bae kara bona ena hereva anina be dahaka? (1 Korinto 5:13) (Laulau danu ba itaia.)

5 Korinto Ginigunana 5:13 ba duahia. Iehova ena lauma helaḡa ena heduru amo, Paulo ese ena revareva ai Korinto taudia e hadibadia se helalo kerehai tauna na kongrigeisin amo bae atoa lasi. Abidadama Kristen taudia ese ia be ede bae kara henia toma? Paulo ese e hamaorodia, una tau ida “basio hetura.” Una anina be dahaka? Paulo ese e hahedinaraia una taravatu kahana ta na ‘ia ida basie aniani hebou.’ (1 Kor. 5:11) Ta ida ta aniani heboumu neganai, nega momo ita na ia ida baita hereva herevamu bena ia ida baita moale hebou dibamu. Una dainai, Paulo ese kongrigeisin taudia e hamaorodia una tau ida na basie hetura. Unu amo kongrigeisin na be gimaiamu bona una tau ena kara ese basine hakaudia kereremu. (1 Kor. 5:​5-7) Unu be kara tomamu neganai, una tau na be lalopararamu ia e karaia karana ese Iehova na e hahisia, bona be hemaraimu dainai be uramu baine helalo kerehai.

Iehova ena lauma helaḡa ena heduru amo, Paulo ese ena revareva ai Korinto taudia e hadibadia se helalo kerehai tauna na kongrigeisin amo bae atoa lasi (Paragraf 5 ba itaia)


6. Paulo ena revareva dainai kongrigeisin bona kara dika tauna be dahaka e kara?

6 Paulo ese ena revareva Korinto kongrigeisin taudia e siai henidia murinai, reana Paulo na e lalova kongrigeisin taudia be dahaka be karamu. To gabeai, Tito ese e laohaia sivaraina dainai Paulo na e moale. Kongrigeisin ese Paulo e torea revarevana na e badinaia. (2 Kor. 7:​6, 7) Kara dika tauna na kongrigeisin amo e atoa lasi. To danu, kongrigeisin na Paulo ena revareva e badinaia murinai se daudau una tau na ena kara dika amo e helalo karehai! Ia ese ena kara bona ena lalohadai e haidaudia bona Iehova ena kara maoromaoro taravatudia e badina matama. (2 Kor. 7:​8-11) Paulo ese kongrigeisin taudia be e hamaorodia ma dahaka bae kara?

KONGRIGEISIN ESE HELALO KEREHAI TAUNA BAE KARA HENIA DALANA

7. Kara dika tauna kongrigeisin amo e atoa lasimu ena namo be dahaka? (2 Korinto 2:​5-8)

7 Korinto Iharuana 2:​5-8 ba duahidia. Paulo na e gwa: “Una tau ena dika davana umui hutuma ese vada o gwauraia vada e heḡereḡere.” Una anina na, kara dika tauna kongrigeisin amo e atoa lasi murinai, ia na e laloparara baine helalo kerehai na namo. Bona una tau na vada e helalo kerehai dainai, dounu matahakani baine abi na asi badina.—Heb. 12:11.

8. Paulo ese kongrigeisin be e hamaorodia dahaka ma bae kara?

8 Una tau na vada e helalo kerehai dainai, Paulo ese elda taudia na e hamaorodia kongrigeisin ai ma bae abia vareai lou. Danu e hamaorodia, eto: “Ena dika ba gwau tao bona tauna ba haloa . . . [bona] emui iura-henina lalonai bavabia lou.” Paulo na e urava tadikaka bona taihu ese edia hereva bona kara amo bae hahedinaraia, una tau ena dika na vada e gwau tao momokani bona e lalokau heniava. Unu amo e helalo kerehai tauna na baine mamia korikori, kongrigeisin ese ia na vada e abia dae.

9. Dahaka dainai haida ediai helalo kerehai tauna ena dika igwautaona na auka?

9 Matamanai haida na se moale e kamonai una helalo kerehai tauna kongrigeisin ai e abia lou neganai. Dahaka dainai unu ta gwau tomamu? Haida na se moaleva badina ia ese kongrigeisin ai hekwakwanai e havaraia. Bona haida na e lalohisihisi badina ia ese ena hereva bona kara amo e hahisidia. Kongrigeisin lalonai haida na e hekwarahiva Iehova ena taravatu e badinaiava. Una dainai e laloava kara dika tauna kongrigeisin ai bae abia vareai lou na dia maoro. (Luka 15:​28-30 ida ba haheḡereḡerea.) Dahaka dainai una helalo kerehai tauna enai, lalokau korikorina bae hahedinaraia na mai anina bada?

10-11. Dahaka be varamu bema elda taudia ese helalo kerehai tauna ena dika basie gwauataomu?

10 Mani a laloa, una helalo kerehai tauna be ede be hemami tomamu bema elda taudia ese kongrigeisin ai basie abia vareai loumu, eiava tadikaka taihu ese ia enai edia lalokau basie hahedinaraiamu? Ia na “dara-doko ese” be gugubaia masemu. Bona be mamiamu ia ese Iehova na basine hesiai henia lou dibamu. Danu be laloamu Iehova ese ena dika na basine gwautao diba bona ena kara baine haidaua na asi badina.

11 Bema tadikaka bona taihu ese e helalo kerehai tauna ena dika basie gwauataomu, sibodia edia hetura karana Iehova ida be hadikaiamu. Dahaka dainai? Badina unu be kara tomamu neganai idia na dia Iehova e tohotohoamu, to asi ena hebogahisi tauna Satana be tohotohoamu. Vaitani Satana ese be ḡaukaralaidiamu una helalo kerehai tauna ena hesiai ḡaukara Iehova enai bae hadikaia totona.—2 Kor. 2:​10, 11; Efe. 4:27.

12. Kongrigeisin ese Iehova be ede bae tohotohoa toma?

12 Edena dala ai Korinto kongrigeisin taudia ese Iehova bae tohotohoa, to dia Satana? Namona na Iehova heḡereḡerena e helalokerehai tauna ena dika bae gwauatao. Mani Baibul e torea taudia ese Iehova e herevalaia dalana aita itaia. David na e gwa, Ia na “namo bona noho heḡaeḡae dika baine gwauatao.” (Sal. 86:5) Mika ese be ini e torea toma: “Edena Dirava na oi heḡereḡeremu? Kara dika e gwau taomu, bona kerere e lalo negemu.” (Mika 7:18) Bona Isaia be e gwa: “Kara dika tauna ese ena dala baine rakatania, bona kara gageva-gageva tauna ese ena lalo-hadai baine rakatanidia, Iehova baine lou henia, bena ia ese baine bogaia hisi, eda Dirava baine lou henia, bena ia ese ena dika idoinai baine gwaua tao.”—Isa. 55:7.

13. Dahaka dainai e helalo kerehai tauna kongrigeisin ai bae abia vareai lou na maoro? (Ina maua ba itaia “ Korinto Kongrigeisin ai E Helalo Kerehai Tauna be Edena Negai E Abia Vareai Lou?”)

13 Iehova bae tohotohoa totona, Korinto kongrigeisin ese e helalo kerehai tauna na bae abia dae bona bae hahedinaraia ia na e lalokau heniava. Paulo na e gwa, bema kongrigeisin ese e helalo kerehai tauna ena dika bae gwauatao, idia na “ḡau iboudiai lalodiai kamonai karana” e hahedinaraiava. (2 Kor. 2:​9, NWT) Momokani, una tau na kongrigeisin amo e atoa lasi negana amo hua haida mo e noho, to una matahakani ese e durua dainai e helalo kerehai. Una dainai elda taudia na kara haraḡa kongrigeisin ai bae abia vareai lou.

IEHOVA ENA HAHEMAORO MAOROMAORO BONA HEBOGAHISI BAITA TOHOTOHOA DALADIA

14-15. Korinto ai e vara ḡauna amo dahaka ta dibamu? (2 Petro 3:9) (Laulau danu ba itaia.)

14 Idaunegai Korinto ai e vara sivaraina na Baibul ai e torea “ita ihadibalaida totona.” (Roma 15:4) Una sivarai amo ta dibamu, Iehova na se uramu e kara dika bona se helalo kerehaimu tauna na kongrigeisin ai baine noho. Haida na e lalomu Iehova na “hebogahisi” Diravana dainai, se helalo kerehaimu tauna na dounu kongrigeisin ai baine noho diba, to Iehova ese ena hebogahisi na dia dala unu bamodia amo e hahedinaraiamu. Ia na hebogahisi Diravana, to ia ese kara unu bamodia na se abi daemu bona ena kara maoromaoro taravatudia na se idaumu. (Iuda 4) Bema Iehova ese kongrigeisin ai se helalo kerehaimu taudia be abidia daemu, una na dia lalokau karana, badina una ese kongrigeisin na be hadikaiamu.—Her. 13:20; 1 Kor. 15:33.

15 Mai dibada Iehova na se uramu ta baine mase. To, e uramu taunimanima baine hamauridia. Edia lalohadai bona kara e haidaudiamu bona e uramu Iehova bae hesiai henia lou taudia ediai, ena hebogahisi na e hahedinaraiamu. (Esek. 33:11; 2 Petro 3:9 ba duahia.) Una dainai, Korinto kongrigeisin ai e helalo kerehai bona ena kara dika e rakatania tauna, na Iehova ese Paulo ena amo kongrigeisin taudia e hagoadadia, una tau ena dika bae gwauatao bona bae abia dae.

Tadikaka taihu ese Kongrigeisin ai e abia vareai loumu tauna e hedavari heniamu neganai, idia na Iehova ena lalokau bona hebogahisi karana e tohotohoamu (Paragraf 14-15 ba itadia)


16. Korinto ai e vara ḡauna amo Iehova enai dahaka ta dibamu?

16 Korinto kongrigeisin ai e hamaoromaoroa hekwakwanaina amo ta dibamu, Iehova na lalokau, kara maoromaoro, bona hahemaoro maoromaoro Diravana. (Sal. 33:5) Una ta dibaiamu dainai ta uramu Ia baita imodaia. Ita iboudiai na kara dika tauda bona ta uramu Iehova ese eda dika baine gwautao. Ta moalemu Iehova ese mauri idavalaina boubouna amo dala e kehoa eda dika baine gwautao. Momokani una ese tauhalo bona goada e henidamu badina ta dibamu Iehova ese ena taunimanima na e lalokau henidiamu bona edia namo na e lalo badamu!

17. Atikol gabena ai dahaka baita herevalaimu?

17 Bema hari iseda negai ta na kara dika badana ta e karaia, elda taudia ese Iehova ena lalokau be ede bae tohotohoa toma? Bona edena dala ai una kerere tauna bae durua baine helalo kerehai totona? Bema elda taudia ese ta na kongrigeisin amo e atoa lasimu eiava e helalo kerehai tauna ta e abia vareai loumu, kongrigeisin ese ia be ede bae kara henia toma? Ini henanadai na atikol gabena ai baita herevalaimu.

ANE 25 Hahediba Tauna Korikorina Ena Kara