Skip to content

Skip to table of contents

“Mai Egu Helaro  . . . Dirava Enai”

“Mai Egu Helaro  . . . Dirava Enai”

“Adam gini-gabena be hahemauri laumana ai vada e halaoa.”​—⁠1 KOR. 15:45.

ANE: 12, 12

1-3. (a) Baita abia dae hahediba hereva badana ta be dahaka? (b) Dahaka dainai toreisi lou helarona na mai anina bada? (Rau 8 ai laulau ba itaia.)

BEMA ta ese baine nanadaimu, ‘Ededia hahediba hereva badadia o abi daemu?’ oi be dahaka bo gwaumu? Bo gwau dibamu Iehova na ḡau iboudiai Ihavaradia Tauna bona Mauri-Ihenina Tauna. Danu, Iesu Keriso na o abidadama heniamu, ia na mauri davana ihenina totona e mase. Bona tanobada na paradaiso ai be laomu, unuseniai Dirava ena taunimanima na be mauri hanaihanaimu. To, toreisi lou helarona danu bo gwauraia hedinaraimu, a?

2 Badi namodia haida daidiai baita gwau dibamu toreisi lou helarona na ta abia daemu hahediba hereva badana ta, ena be ta uramu hisihisi badana amo baita roho mauri bona tanobada ai baita mauri hanaihanai. Aposetolo Paulo ese e hahedinaraia toreisi lou helarona na mai anina bada. Eto: “[Bema] mase taudia na basiema toreisi lou, Keriso danu basinema hatorea isi lou.” Bema Keriso na basinema toreisi lou, ia na eda King ai basinema lao, bona Keriso ena lohia dalana ta harorolaiamu na da asi anina. (1 Korinto 15:12-19 ba duahi.) To, mai dibada Iesu na e toreisi lou. Una dainai, ita na dia Sadukea taudia heḡereḡeredia, idia na asie abia daeva mase taudia na bae toreisi lou. Ena be haida ese bae kirikirilaida, to toreisi lou helarona na baita abia dae momokani.​—⁠Mar. 12:18; Kara 4:2, 3; 17:32; 23:6-8.

3 Paulo ese “Keriso ena hereva badidia” e herevalai neganai, “mase taudia bae toreisi lou” karana danu e herevalaia. (Heb. 6:1, 2) Danu Paulo ese e hahedinaraia toreisi lou helarona na e abidadama henia. (Kara 24:10, 15, 24, 25) Ena be toreisi lou na hahediba hereva badana ta, “Dirava ena hereva” amo ta dibaia ḡauna ta, to namona na baita stadilaia namonamo. (Heb. 5:12) Dahaka dainai?

4. Toreisi lou herevana dainai ededia henanadai e varamu?

4 Taunimanima na Baibul e stadilaiamu neganai, momo na guna e vara toreisi lou sivaraidia e duahimu, heḡereḡere Lasaro e toreisi lou sivaraina. Bona e dibamu Abraham, Iobu, bona Daniel na e abia daeva vaira neganai mase taudia na bae toreisi lou. To, ede bo haere tomamu bema ta na baine gwa Baibul amo ba hamomokania, idaunegai e gwauhamatalaia toreisi louna na be varamu? Bona Baibul ese toreisi lou baine vara negana e gwauraia, a? Unu henanadai haeredia ese eda abidadama be hagoadaiamu, una dainai mani Baibul ai una aita herevalaia.

LAḠANI MOMO GUNANAI E GWAUHAMATALAIA TOREISI LOUNA

5. Toreisi lou karana ai dahaka baita herevalaia gunamu?

5 Bema ta baine mase bena basine daudau baine toreisi lou, una na baita abia dae haraḡa diba. (Ioa. 11:11; Kara 20:9, 10) To, laḡani handred momo gunanai e gwauhamatalaia toreisi louna be vaira neganai baine vara diba, a? Ena be ta na vanegai e mase eiava idaunegai e mase, to una gwauhamata bavabia dae diba, a? Momokani, laḡani handred momo gunanai Dirava ese e gwauhamatalaia toreisi louna na e vara, bona una na o abidadama heniamu. Edena dala ai? Bona vaira neganai baine vara toreisi louna ai dahaka e hahedinaraiamu?

6. Edena dala ai Salamo 118 ena hereva na Iesu ese e haḡuḡurua?

6 Laḡani momo gunanai e perovetalaia toreisi louna baita diba totona, mani Salamo 118 aita laloa, haida na e laloamu David ese e torea. Una karoa ai ina hereva mia: “Iehova e, ai a noimumu, ba hamaurimai; . . . Iehova ladana ai e maimu tauna aita hanamoa.” Reana o helalotaomu, Nisan 9 ai, Iesu na doniki amo Ierusalem ai e vareai neganai, taunimanima ese Mesia e perovetalaia herevana e gwauraia. (Sal. 118:25, 26; Mat. 21:7-9) To, edena dala ai Salamo 118 ese vaira negana ai baine vara toreisi louna e herevalaia? Una salamo ai e perovetalaia herevana ma ta na e gwa: “Ruma ilarebana taudia ese e dadaraia nadina na daiguni nadina ai vada ela.”​—⁠Sal. 118:22.

“Ruma ilarebana taudia” ese Mesia e dadaraia (Paragraf 7 ba itaia)

7. Edena dala ai Iuda taudia ese Iesu e dadaraia?

7 “Ruma ilarebana taudia,” unu na Iuda tomadiho igunalaina taudia, ese Mesia na e dadaraia. Idia ese Iesu e dadaraia bona asie abia dae ia na Keriso. Iuda taudia momo ese ia na e dadaraia dainai e noinoi bae hamasea. (Luka 23:18-23) Oibe, idia ese Iesu ihamasena karana e durua.

Iesu na e toreisi lou bona “daiguni nadina” ai ela (Paragraf 8, 9 ba ita)

8. Edena dala ai Iesu na “daiguni nadina ai” ela?

8 Bema Iesu na e dadaraia bona e hamasea, edena dala ai “daiguni nadina ai” bainela diba? Baine toreisi lou neganai una baine vara diba. Iesu sibona ese una e hahedinaraia. Ia ese parabole ta e gwauraia, una parabole ai imea biaguna ese e siaidiava taudia na biru taudia ese e hahisidiava, Dirava ese e siaidiava peroveta taudia na Israel taudia ese e hahisidiava heḡereḡerena. Gabeai, imea biaguna ese natuna lalokauna e siaia. Idia ese natuna e abia dae, a? Lasi. Biru taudia ese e hamasea. Iesu ese una parabole e herevalaia murinai, Salamo 118:22 ena peroveta herevana e gwauraia. (Luka 20:9-17) Aposetolo Petro ese “hanua lohiadia bona hanua tau-badadia bona itorena taudia” Ierusalem ai e hereva henidia neganai, una hereva e gwauraia. Ia na e gwa: “Iesu Keriso, tau Nasaret, umui ese o hasatauroa a Dirava ese mase amo e hatorea isi tauna.” Bena, e gwa: “Ruma ikarana taumui ese o dadaraia nadina na daiguni nadina ai vada ela.”​—⁠Kara 3:15; 4:5-11; 1 Pet. 2:5-7.

9. Salamo 118:22 ese dahaka e perovetalaia?

9 Oibe, laḡani handred momo gunadiai, Salamo 118:22 ena peroveta herevana ese e hahedinaraia toreisi lou na baine vara. Mesia na bae dadaraia bona baine mase, to baine toreisi lou bena daiguni nadina ai bainela. Iesu e toreisi lou neganai, Dirava ese “ihamaurida ladana idauna ta” na ia sibona e henia.​—⁠Kara 4:12; Efe. 1:20.

10. (a) Salamo 16:10 ese dahaka e perovetalaia? (b) Dahaka dainai ta dibamu Salamo 16:10 na dia David enai e ḡuḡuru?

10 Mani toreisi lou karana e herevalaia sirina ma ta aita laloa. Una siri na laḡani tausen mai kahana gunanai e torea, bona ena hereva dainai baita abia dae momokanimu idaunegai e perovetalaia o e gwauhamatalaia toreisi louna na baine vara diba. Salamo 16 ai, David na e gwa: “Oi ese basio kahugu nege, mase taudia edia gabu ai; e matauraimumu tauna na guri basio haheitalaia.” (Sal. 16:10) David na se gwa ia na basine mase diba eiava gara ai na basine noho. Dirava ena Hereva ese e hahedinaraia David na e buruka. Ia e mase murinai, “tubu tama dekediai e mahuta; David ena hanua ai e guria.” (1 Han. 2:1, 10) To, Salamo 16:10 ena hereva anina be dahaka?

11. Edena negai Petro ese Salamo 16:10 e herevalaia?

11 Laḡani momo muridiai, David ese una salamo e torea, bena Iesu e mase bona e toreisi lou murinai, Petro ese Iuda bona idau bese taudia tausen momo ediai Salamo 16:10 anina e hahedinaraia. (Kara 2:29-32 ba duahi.) Ia na e gwa David na e mase bona e guria. Petro ena hereva e kamonaiva taudia na mai dibadia. Danu e hamaorodia David ese bainema Mesiana “ena tore-isi-lou” na e diba guna bona e herevalaia, bona momo ese Petro ena hereva na e abia dae.

12. Edena dala ai Salamo 16:10 ena hereva na e ḡuḡuru, bona edena dala ai toreisi lou gwauhamatana e hamomokaniamu?

12 Petro ese ena hereva ihamomokanina totona, Salamo 110:1 ai David ena hereva e gwauraia. (Kara 2:33-36 ba duahi.) Petro ese Buka Helaḡa e ḡaukaralaia dainai, hutuma na e abia dae Iesu na “Lohiabada bona Keriso.” Danu, taunimanima na e laloparara Iesu na mase amo e toreisi lou neganai, Salamo 16:10 ena hereva na e ḡuḡuru. Gabeai, aposetolo Paulo na Pisidia hanuana, Antioka ai, Iuda taudia e hereva henidia neganai, una siri ena hereva e gwauraia. Iena hereva na e moalelai dainai, e urava hereva ma haida bae kamonai. (Kara 13:32-37, 42 ba duahi.) Namona na ita danu baita abia dae Baibul ai toreisi lou e perovetalaia herevadia na bae ḡuḡuru, ena be unu na laḡani handred momo gunadiai e perovetalai.

TOREISI LOU​—⁠EDENA NEGAI?

13. Toreisi lou helarona dainai haida be edena henanadai e henimu?

13 Ta moalemu badina laḡani handred momo gunadiai e gwauhamatalaia toreisi louna na be varamu. To, reana ta na be henanadaimu: ‘Una anina be nega daudau lalonai baina nari egu lalokau taudia baina itadia totona, a? Edena negai toreisi lou be varamu?’ Iesu ese ena hahediba taudia na e hamaorodia ḡau haida na asi dibadia bona basie diba. Ia na e gwa: “Tamada sibona ena siahu ai vada e hagaudia dinadia bona negadia umui na basio diba.” (Kara 1:6, 7; Ioa. 16:12) To, ita na hahemomokani ḡaudia haida amo toreisi lou baine vara negana ta dibamu.

14. Edena dalai ai Iesu ena toreisi lou na guna e toreisi lou taudia edia amo idau?

14 Una baita lalopararalaia totona, namona na Baibul ese e perovetalai toreisi loudia baita lalodiatao. Iesu ena toreisi lou na mai anina bada. Ia basinema toreisi lou neganai, ita ese eda lalokau mase taudia na basitama itadia. Iesu tanobada do sema neganai, Elia bona Elisaia ese e hatoredia isi lou taudia, na asie mauri daudau. Idia na gabeai ma e mase bona tauanidia na guri lalonai kahu ai vada ela. To, Iesu “na mase amo vada e tore isi dainai ia na basine mase lou; [bona] mase na asi siahuna ienai.” Guba ai, e “mauri hanaihanai,” bona tauanina na kahu ai sela.​—⁠Roma 6:9; Apok. 1:5, 18; Kol. 1:18; 1 Pet. 3:18.

15. Dahaka dainai Iesu na e gwauraia “tore-isi-lou roboana”?

15 Iesu na guba toreisi louna e abia tauna ginigunana, bona una toreisi lou na mai anina bada. (Kara 26:23) To, dia ia sibona mo guba toreisi louna e abia bena lauma tauna ai ela. Iesu ese ena abidadama aposetolo taudia e gwauhamata henidia idia na ia ida guba ai bae lohia. (Luka 22:28-30) Una hahenamo bae abia totona, idia na bae mase guna. Una murinai, Keriso heḡereḡerena, lauma tauanidia ai bae toreisi lou. Paulo na e gwa: “Keriso na mase amo vada e tore isi, mahuta taudia edia tore-isi-lou roboana.” Paulo na ma e gwa haida danu guba toreisi louna bae abia, ini e gwau toma: “Ta ta ena nega ena nega ai mauri bae abia; guna Keriso, tore-isi-lou roboana; murinai, iena lou mai negana ai, [“iena noho negana lalonai,” NWT] Keriso ibadinana taudia.”​—⁠1 Kor. 15:20, 23.

16. Guba toreisi louna baine vara negana be ede ta diba tomamu?

16 Paulo ena hereva ese guba toreisi louna baine vara negana e hadibadamu. Una na Keriso ena “noho negana lalonai” baine vara. Laḡani momo lalodiai, Iehova ena Witnes taudia na Baibul amo e diba laḡani 1914 amo ema bona hari ita na Iesu ena “noho negana lalonai” doini ta nohomu, bona ina nega oromana dikana na kahirakahira be oremu.

17, 18. Keriso ena noho negana lalonai, horoa taudia haida ediai be dahaka baine vara?

17 Baibul ese guba toreisi louna na ini e herevalaidia toma: “A uramu umui na basio daradara mase taudia daidiai . . . Ta abia daemu herevana binai: Iesu e mase, ma e tore isi lou. Benaini, . . . e masemu taudia na Dirava ese ia ida baine hakaudia vareai mauri ai. . . . Lohiabada ena mai dinana ai [“ena noho negana ai,” NWT] tanobada ai ta nohomu tauda ese mase taudia basita laidia oho. Badina be Lohiabada na guba amo mai lolona ida baine diho; . . . gabeamo, doini tanobada ai ta maurimu tauda baine abida isi, ori latadiai Lohiabada ida baita hedavari, guba padanai. Bena Lohiabada ida baita noho hebou hanaihanai.”​—⁠1 Tes. 4:13-17.

18 Toreisi lou ginigunana na Keriso ena “noho negana lalonai” baine vara matama. Hisihisi badana lalonai dounu bae mauri horoa taudia na ‘baine abidia isi, ori latadiai.’ (Mat. 24:31) ‘Baine abidia isi’ taudia na ‘basie mahuta,’ anina na mase ai basie mahuta daudau. Idia na ‘do baine ha-idaudia; asi kaimana, mata-hekunumai tamona ai, kibi gabena bae hiriria negana ai.’​—⁠1 Kor. 15:51, 52.

19. Vaira neganai edena “tore-isi-lou namo-hereana” be varamu?

19 Hari ina negai, abidadama Kristen taudia momo na dia horoa taudia bona Keriso ida guba ai basie lohiamu. To, idia na Iehova “ena dina” ai ina nega oromana dikana baine haorea negana e nariamu. Ta na asi dibana una be edena nega ai baine vara, to hahemomokani gaudia ese e hahedinaraimu una dina na kahirakahira. (1 Tes. 5:1-3) Una murinai, toreisi lou ma ta baine vara, una na tanobada paradaisona ai mauri toreisi louna. Bae toreisi lou taudia na ḡoevadae taudia ai baela bona basie mase lou. Una na “tore-isi-lou namo-hereana,” guna e vara toreisi loudia e hereadia, una negai ‘hahine ese edia mase taudia e davaridia lou,’ to gabeai idia na ma e mase.​—⁠Heb. 11:35.

20. Dahaka dainai baita abia dae toreisi lou na ta ta ena nega ena nega ai be varamu?

20 Baibul ese guba toreisi louna e herevalaia neganai, e gwa una toreisi lou bae abia taudia na “ta ta ena nega ena nega ai” bae toreisi lou. (1 Kor. 15:23) Una dainai ta diba momokanimu tanobada ai bae toreisi lou taudia ediai danu unu be vara tomamu. Una na helaro hereadaena. Vanegai e mase taudia be Keriso ena Laḡani 1,000 Lohia Negana baine hematama neganai, bae toreisi lou bona edia lalokau taudia ese bae welkam henidia, a? Hahekau daladia mai dibadia abidadama taudia be bae toreisi lou guna, bena tanobada matamatana ai Dirava ena taunimanima bae durudia, a? Iehova asie hesiai henia taudia be ede bamona? Idia be edena negai bona edeseniai bae toreisi lou? Henanadai momo baita heni dibamu. To hari, unu basita lalodia momo na namo. Namona na baita nari dahaka be varamu. Baita abia dae momokani Iehova ese ḡau iboudiai be hamaoromaoromu neganai, baita moalemu.

21. Emu helaro toreisi lou ai be dahaka?

21 Una nega ta nariamu lalonai, namona na eda abidadama Iehova enai baita hagoadaia, Ia na Iesu ena amo e gwauhamata e lalodia taomu mase taudia na baine hatoredia isi lou. (Ioa. 5:28, 29; 11:23) Iesu ese e hamomokania Iehova ese mase taudia na baine hatoredia isi lou diba, e gwa Abraham, Isaak, bona Iakob na “ia dainai e maurimu.” (Luka 20:37, 38) Oibe, badi maorodia dainai, Paulo heḡereḡerena baita gwaumu: “Mai egu helaro . . . Dirava enai . . . mase taudia do bae tore isi lou.”​—⁠Kara 24:15.