Skip to content

Skip to table of contents

“Paradaiso ai Baita Hedavari!”

“Paradaiso ai Baita Hedavari!”

“Ita raruosi Paradaiso ai baita kau.”​LUKA 23:43.

ANE: 19, 55

1, 2. Taunimanima ese paradaiso be ede e gwauraia tomamu?

SEOUL, Korea ai, tano idauidau amo ela vadivadi taudia na hebouhebou e ore bena steidiam e rakataniava lalonai, Korea tadikaka taihu ese e bamahuta henidiava. Una na hebogahisi dinana. Momo na imadia e davedaveva bona e boiva, “Paradaiso ai baita hedavari!” O laloamu idia be edena Paradaiso e herevalaia?

2 Taunimanima ese paradaiso anina na e gwauraia idauidaumu. Haida e gwaumu paradaiso na nihi ta. Haida e gwaumu paradaiso na ba moale gabuna namona. E hitoloa dikadika tauna ta na aria badana ta ai aniani idauidau be itamu neganai be tomamu ia na paradaiso lalonai. Laḡani momo gunadiai, hahine ta na koura ta ai flaoaflaoa mai hairaidia e ita neganai eto, “Ina na paradaiso!” Una gabu ladana na doini e gwauraiamu Paradise, ena be laḡani ta ta snou e dihomu neganai ena bada na 15 mita heḡereḡerena. Oiemu ai Paradaiso anina be dahaka? O uramu paradaiso ai ba noho, a?

3. Baibul ese paradaiso be ede e herevalaia toma?

3 Baibul ese idaunega paradaisona bona nega vaira paradaisona e herevalaia. Paradaiso herevana na Baibul matamana kahana ai e hedinarai. Genese 2:8 na eto: “Dirava Iehova ese imea ta e karaia, ladana Eden, [eiava “moale paradaiso,” Catholic Douay Version] mairiveina kahana ai, bena vada e karaia tauna unuseni ai e atoa, baine noho.” Heberu toretoredia ese Eden imeana e herevalaia. Eden anina na ‘Moale,’ bona una imea na mai hairaina. Aniani na momo herea, gabu na mai hairaina, bona taunimanima bona animal na maino ai e nohova.​—Gen. 1:29-31.

4. Dahaka dainai Eden imeana na baita gwauraia paradaiso?

4 Grik herevana pa·raʹdei·sos, Heberu gado ai e hahanaia herevana na “imea.” M’Clintock bona Strong edia buka ta (Cyclopaedia) na e gwa, Greek loaloa tauna ta ese ina hereva pa·raʹdei·sos e kamonaiamu neganai, ia na ini ḡau e lalomu: taunimanima e laḡa-animu gabuna mai hairaina, hahedika eiava hahegari ḡauna ta na lasi, sinavai badidiai e varamu audia na mai hairaidia, bona unu au momo na mai huahuadia, bona sinavai isenai dia bona mamoe seridia e loaloamu.​—Genese 2:15, 16 ba itaia.

5, 6. Paradaiso be ede e boio toma, bona ededia henanadai baita lalo?

5 Dirava ese Adam bona Heva na paradaiso unu bamona ta ai e atodia, to asie noho daudau. Dahaka dainai? Idia na Dirava e gwau-edeede henia dainai, natudia ida Paradaiso ai asie noho. (Gen. 3:23, 24) Ena be paradaiso ai ta se nohova, to toana na una imea na e mia ela bona Noa ena negai e vara Abatana ese e hadikaia.

6 Reana haida na be lalomu, ‘Tau, hahine bona natu be tanobada Paradaisona ai bae noho diba, eiava?’ Dahaka ese e hamomokaniamu una na baine vara? Oi be badi namona ta dainai o uramu emu lalokau taudia ida Paradaiso ai ba noho, a? Dahaka dainai o diba momokanimu Paradaiso na ma baine vara?

PARADAISO BAINE VARA IHAMOMOKANINA ḠAUDIA

7, 8. (a) Dirava be Abraham enai dahaka e gwauhamatalai? (b) Dirava ena gwauhamata dainai Abraham be dahaka e lalo?

7 Paradaiso ginigunana e karaia Diravana ese e henida bukana ai eda henanadai haeredia baita davarimu. Dirava ese turana Abraham e hamaoroa herevana mani a laloa. Dirava na eto, ia ese Abraham garana na baine hahutumadia ‘kone miridia na heheto.’ Bena Iehova ese mai anina bada gwauhamatana e gwauraia: “Oi garamu daidiai tanobada besedia iboudiai baina hanamodia, badina be oi ese lau eregu o kamonai.” (Gen. 22:17, 18) Dirava ese una gwauhamata na Abraham natuna bona tubuna ediai ma e gwauraia lou.​Genese 26:4; 28:14 ba duahi.

8 Baibul ese na se hahedinaraia Abraham na e lalo taunimanima na guba paradaisona ai ahudia ginigabena bae abia. Una dainai Dirava ese “tanobada besedia iboudiai” baine hanamodia herevana e gwauraia neganai, Abraham na tanobada ai bae vara hahenamodia e lalo. Una gwauhamata na Dirava amo, una dainai “tanobada besedia iboudiai” na ia ese baine hanamodia. Dia una mo, to Baibul ese e herevalai ḡaudia ma haida ese e hamomokanimu paradaiso na baine vara.

9, 10. Ededia gwauhamata ese vairai bae vara hahenamodia e herevalai?

9 David, Abraham tubuna ta, ese e hahedinaraia vaira negai “kara dika taudia” bona “kara kerere taudia” na bae “puki.” (Sal. 37:1, 2, 10) A “manau taudia ese tano bae abia; maino ena harihari-bada idia ese bae moalelaia.” Danu, Dirava ena hahekau henunai David na e peroveta: “Kara maoromaoro taudia ese tano bae abia, bae noholaia hanaihanai.” (Sal. 37:11, 29; 2 Sam. 23:2) E urava Dirava bae hesiai henia taudia be unu gwauhamata amo dahaka e diba? E diba momokani nega ta kara maoromaoro taudia sibodia mo tanobada ai bae noho, bena tanobada na paradaiso ai bainela, Eden imeana heḡereḡerena.

10 Ena be Israel taudia momo na e gwauva Iehova e hesiai heniava to gabeai idia ese Iehova bona tomadiho momokanina e rakatania. Una dainai Babulono taudia ese Dirava ena taunimanima e tuari henidia, edia tano e hadikaia, bona momo e abidia mauri neganai, Dirava ese una na se koua. (2 Sis. 36:15-21; Ier. 4:22-27) To, Dirava ena peroveta taudia na eto laḡani 70 muridiai ena taunimanima na edia tano ma bae lou henia. Unu peroveta herevadia na e ḡuḡuru. Hari ina negai unu peroveta herevadia na mai anidia bada. Haida baita herevalaimu neganai, namona na vaira negana ai tanobada ai baine vara paradaisona ba laloa.

11. Isaia 11:6-9 ena hereva be ede e ḡuḡuru toma, to ma edena henanadai baita laloa?

11 Isaia 11:6-9 ba duahi. Dirava na Isaia amo e peroveta eto, Iena taunimanima na edia tano bae lou lao neganai, bae noho namonamo, bona animal eiava daḡedaḡe taudia garidia na basie gari. Matamata taudia bona burukadia na dika ta basie davaria. Unu na Dirava ese Eden imeana ai e havara ḡaudia heḡereḡeredia. (Isa. 51:3) Isaia na ma e peroveta eto, tanobada idoinai​—dia Israel besena mo​—na “Iehova idiba-maorona ai baine honu, davara ena honuhonu-dae na heto.” Edena negai una be varamu?

12. (a) Babulono amo edia tano e lou henia taudia be dahaka hahenamo e moalelai? (b) Dahaka ese e hahedinaraiamu Isaia 35:5-10 na vaira neganai danu baine ḡuḡuru?

12 Isaia 35:5-10 ba duahi. Isaia ma eto edia tano e lou henia taudia na animal eiava taunimanima ese basie hahisidia. Edia tano ai ranu gabudia na momo dainai au huahua na momo herea bae vara, Eden imeana heḡereḡerena. (Gen. 2:10-14; Ier. 31:12) Una be Israel edia negai mo baine ḡuḡuru, a? Ḡau ta ese se hamomokaniamu Israel taudia na edia tano e lou lao neganai, edia gorere na hoa dalanai e namo. Heḡereḡere, matakepulu taudia matadia na se papa. Una dainai Dirava ena hereva anina na gorere taudia na nega vairai baine hanamodia.

13, 14. Edena dala ai Isaia 65:21-23 na Iuda taudia ediai e ḡuḡuru, to edena be do se ḡuḡuru? (Rau 3 ai laulau ba itaia.)

13 Isaia 65:21-23 ba duahi. Iuda taudia e lou neganai edia ruma namodia, uma bona vine imeadia na asie davaridia. To Dirava ese e hanamodia dainai, edia mauri na e namo. Edia ruma e hagini bona e noholai, witi e hado bona huahuadia namodia e hedinarai neganai e moalelai.

14 Una peroveta herevana ai mai anina bada ḡauna ta bina, nega ta be maimu eda mauri dinadia na “au ena mauri dinadia heḡereḡeredia.” Au haida na laḡani tausen momo e maurimu. Taunimanima na basie gorerediamu bona be mauri hanaihanaimu. Bema Isaia ese e perovetalaia mauri namona be moalelaiamu, una na paradaiso! Bona una peroveta herevana na be ḡuḡurumu!

Iesu ese e gwauhamatalaia Paradaisona be edena dalai baine ḡuḡuru? (Paragraf 15, 16 ba ita)

15. Isaia bukana ese e perovetalai hahenamodia haida be dahaka?

15 Tame herevalai gwauhamatadia dainai vaira negana ai baine vara paradaisona mani a laloa: Tanobada heḡeḡemadai taunimanima na Dirava ese be hanamodiamu. Ta na animal eiava daḡedaḡe taudia ese basie hadikaia. Matakepulu, taia kudima bona ae-hedairike taudia na bae namo lou. Taunimanima ese edia ruma bae hagini bona bae hado anianidia bae moalelai. Edia mauri dinadia ese au edia mauri dinadia bae hereadia. Oibe, Baibul ese e hamomokaniamu vaira negana ai unu iboudiai bae vara. To, reana haida na be lalomu unu peroveta herevadia na dia tanobada ai baine vara paradaisona e herevalaiamu. Ede bo haere tomamu? Ede o diba tomamu tanobada ai paradaiso na be vara momokanimu? Iesu, tau hereadaena, ese badi namona e herevalaia.

PARADAISO AI BA KAU!

16, 17. Iesu be edeseniai bena Paradaiso e herevalaia?

16 Ena be Iesu na asi ena kerere, to haida ese e hahemaoro henia bena au ai e hasatauroa, bona kara dika Iuda taudia rarua danu ia badinai e hasataurodia. Idia ta na e diba Iesu na king, una dainai e noia eto: “Iesu e, emu basileia bavabia negana ai, ba lalogu.” (Luka 23:39-42) Iesu ena haere Luka 23:43 ai na mai anina bada ita edai. Diba bada taudia haida ese koma na ina hereva, “hari dina” vairana kahana ai e atoamu, bona ini e hahanaia toma: “Na hamaoromu momokanimu, hari dina ai ita raruosi Paradaiso ai baita kau.” Una sentens ai koma bae atoa gabuna na e gwauraia idauidaumu. To Iesu ese ina hereva “hari dina” e gwauraia anina be dahaka?

17 Hari gado momo ai, koma e ḡaukaralaimu hereva ta eiava sentens ta anina baine hedinarai namonamo totona. To Grik Maniuskrip gunadia momo ai koma na asie ḡaukaralai momova. Una dainai, henanadai bina: Iesu be e gwa, “Na hamaoromumu, hari dina ai ita raruosi Paradaiso ai baita kau”? Eiava e gwa: “Na hamaoromumu hari dina ai, ita raruosi Paradaiso ai baita kau”? Trensleita momo ese koma na Iesu ena hereva e lalopararalaiamu heḡereḡerenai “hari dina” vairanai eiava murinai e atoamu, bona Baibul momo ai unu bo itamu.

18, 19. Iesu ena hereva anina be ede baita lalopararalaia toma?

18 To ba helalotao, guna Iesu na murinai e raka taudia e hamaorodia, eto: “Taunimanima Natuna . . . dina toi boi toi tano lalonai baine noho.” Ma eto: “Taunimanima Natuna na taunimanima ediai taona bae torea, bae alaia mase; dina ihatoina ai do baine tore isi lou.” (Mat. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mar. 10:34) Aposetolo Petro ese e hahedinaraia una na e vara momokani. (Kara 10:39, 40) Una dainai Iesu bona una kara dika tauna na e mase dinana ai asiela Paradaiso. Iesu na “mase taudia edia gabu ai” dina toi e noho bena Dirava ese e hatorea isi lou.​—Kara 2:31, 32. *

19 Iesu ese kara dika tauna enai e gwauraia gwauhamatana na ini e hamatamaia toma: “Na hamaoromu momokanimu hari dina ai.” Mose ena negai nega momo taunimanima na unu e hereva tomava. Mose eto: “Ini hereva, hari dina ai na haḡanilaimumu herevadia, na lalomu ai do bae mia.”​—Deu. 6:6; 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. Dahaka ese e durudamu Iesu ena hereva baita lalopararalaia?

20 Baibul ihahanaina tauna ta, Middle East amo, ese Iesu ena haere na ini e herevalaia toma: “Hereva badana na ‘hari dina’ bona ini baine heduahi toma na namo, ‘Na hamaoromu momokanimu hari dina ai, oi na lau ida Paradaiso ai baita kau.’ Una dina ai e gwauhamata to vaira negai baine ḡuḡuru ḡauna. Una na vaevae una gabu taudia edia hereva dalana, ta na ena gwauhamata na dina ta ai e karaiava bona e badinaiava.” Laḡani 1,600 gunadiai e hahanaia Suria Baibul ai, Iesu ena haere na ini e torea toma: “Amen, na hamaoromumu hari dina oi na lau ida Eden Imeana ai baita vareai.” Momokani, una na ita ihagoadada gwauhamatana.

21. Kara dika tauna be dahaka hahenamo se abia, bona dahaka dainai?

21 Iesu ese e hereva henia kara dika tauna na asi dibana Iesu na ena aposetolo e gwauhamata henidia guba Basileiana ai ia ida bae lohia. (Luka 22:29) Danu, una kara dika tauna na se bapatiso. (Ioa. 3:3-6, 12) Una dainai ta dibamu Iesu ese e gwauhamatalaia ḡauna na tanobada paradaisona e herevalaia. Laḡani haida muridiai, aposetolo Paulo ena matahanai ai tau ta e itaia “Paradaiso ai e heabi isi.” (2 Kor. 12:1-4) Paulo bona aposetolo ma haida na dia una kara dika tauna heḡereḡerena, badina idia be Dirava ese e abidia hidi Iesu ida guba Basileiana ai bae lohia. To, Paulo ese vaira negana ai baine vara paradaisona e herevalaia. * Una paradaiso be tanobada ai baine vara, a? Bona unuseni ai ba noho diba eiava?

BAE VARA HAHENAMODIA

22, 23. Dahaka hahenamo o uramu ba itaia?

22 Ba helalotao David na “kara maoromaoro taudia ese tano bae abia” negana e herevalaia. (Sal. 37:29; 2 Pet. 3:13) Ia na eto, una negai tanobada ai taunimanima na Dirava ena kara maoromaoro daladia bae badina. Isaia 65:22 eto: “Au ena mauri dinadia heḡereḡeredia, egu bese taudia edia mauri dinadia unu bae hoho toma.” Una ese e hahedinaraiamu taunimanima na laḡani tausen tausen bae mauri. O laloamu una be vara momokanimu, a? Oibe, badina Apokalupo 21:1-4 ena hereva heḡereḡerena, Dirava ese taunimanima baine hanamodia, bona una hahenamo ta na ‘mase baine ore’ badina taunimanima na kara maoromaoro tanobadana ai Dirava bae hesiai henia.

23 Baibul ese paradaiso anina na e herevalaia ḡoevaḡoeva. Adam bona Heva na Eden ai Paradaiso e haboioa, to una paradaiso na se boio vaitani. Dirava e gwauhamata heḡereḡerena, tanobada taudia na baine hanamodia. David na eto manau taudia bona kara maoromaoro taudia ese tano bae abia bona bae noholaia hanaihanai. Isaia bukana ena peroveta herevadia daidiai ta ura dikadikamu tanobada paradaisona ai mauri namona baita moalelaia. Una be edena negai baine vara? Iesu ese kara dika Iuda tauna enai e gwauhatamalaia ḡauna baine ḡuḡuru neganai baine vara. Oi danu una Paradaiso ai ba noho diba. Una nega ai, hari Korea taudia ese hebouhebou ela vadivadi taudia ediai e gwauraia herevana baine ḡuḡuru, eto: “Paradaiso ai baita hedavari!”

^ par. 18 Profesa C. Marvin Pate na eto: “Diba bada taudia momo na e laloamu Iesu ese ina hereva ‘hari dina’ e gwauraia anina na ia na baine mase dinana ai, eiava hora 24 lalonai, paradaiso ai baine vareai. To, una lalohadai na Baibul ena hereva ma haida ida se heḡereḡere. Heḡereḡere, Baibul na eto Iesu e mase neganai ia na mase taudia edia gabu eiava gara ai, bena gabeai e daekau guba.”​—Mat. 12:40; Kara 2:31; Roma 10:7.

^ par. 21 Ina magasin ai “Taunimanima Edia Henanadai” ba itaia.