Skip to content

Skip to table of contents

O Helalotaomu, A?

O Helalotaomu, A?

Ina laḡani Gima Kohorona ena atikol idauidau o duahidia, a? Mani ini henanadai ba haerelaidia:

Bema nega baita atomu Iehova baita hereva heniamu, baita kamonai heniamu, bona baita laloamu, dahaka namo baita davarimu?

Abi hidi namodia baita karamu, hahediba taudia namodia ai baita laomu, eda abidadama be goadamu, bona eda lalokau Iehova enai be badamu.​—w22.01, rau 30-31.

Bema Iehova bona ena gwaukau taudia baita abidadama henidiamu, una ese ede be duruda tomamu?

Hari na nega namona elda edia hahekau herevadia baita badina, unu amo baita hahedinaraia ita na Dirava ena dala ta abidadama heniamu. Hisihisi badana baine vara neganai, ita na vada heḡaeḡae hahediba herevadia baita badina, ena be hahediba herevadia na i’idau o asita lalopararalaimu.​—w22.02, rau 4-6.

Aneru ese Sekaria e hamaoroa herevana, ‘gini-maoro varona [Gavana] Serubabele imana ai,’ anina be dahaka? (Sek. 4:8-10)

Una matahanai ese Dirava ena taunimanima e hagoadadia dubu matamatana na be haginia loumu bona Iehova ena ura heḡereḡerenai be haginiamu.​—w22.03, rau 16-17.

Edena dala ai ita na “hereva ai” haheitalai namona? (1 Tim. 4:12)

Hesiai ḡaukara ai manau bona hemataurai dalanai baita hereva, hebou ai mai kudouda idoinai ida ane baita abi bona nega iboudiai baita haere, hereva momokani baita gwaurai, hahegoada dalanai baita hereva, bona hereva mirodia o hegwau-heni herevadia basita gwaurai.​—w22.04, rau 6-9.

Dahaka dainai Daniel karoa 7 ese e herevalaidia animal (Basileia) haniosi toadia na Apokalupo 13:1, 2 ai e gwauraia animal tamona toana ida heḡereḡere?

Apokalupo 13 ai, animal mai daḡedaḡena na dia basileia tamona e laulaulaia, heḡereḡere Rome. To, tanobada taudia e lohiadiamu politikol oreadia iboudiai e laulaulaidia.​—w22.05, rau 9.

Edena dala ai baita hahedinaraia Dirava ena hahemaoro maoromaoro na ta abidadama heniamu?

Bema ta ese e hahisida bada herea, basita badu noho badu noho, to hekwakwanai na Iehova imana ai baita atoa. Ia ese una na baine hamaoromaoroa.​—w22.06, rau 10-11.

Hebou ai baine ḡuriḡuri tadikakana be dahaka baine laloatao?

Ḡuriḡuri ai kongrigeisin basine sisiba henia o hahediba herevana basine gwauraia. Hebou ikehona ḡuriḡurina ai “hereva momo” basine gwaurai na namo. (Mat. 6:7)​—w22.07, rau 24-25.

Edena dala ai “kara dika rohorohodia e karava taudia” na “hahemaoro tore-isina bae abia”? (Ioa. 5:29, NWT)

Idia do se mase neganai e karava karadia daidiai basie hahemaoro henidia. To bae tore isi lou murinai Iesu ese be itadiamu idia ese Dirava ena taravatu e badinamu eiava lasi.​—w22.09, rau 18.

September 1922 hebouhebouna ta ai, J. F. Rutherford ese edena hereva namona ta e heni?

Cedar Point, Ohio, U.S.A. ai e heabi hebouhebouna ai, ia na e eto: “Pavapava na vada e lohiamu! Emui ḡaukara be taunimanima iboudiai ba hadibadia. Una dainai, Pavapava bona ena Basileia daidiai ba haroro, ba haroro, ba haroro!”​—w22.10, rau 3-5.

Isaia karoa 30 ai, Dirava be ededia dala toi amo e durudamu baita haheauka?

Ina karoa ese e hahedinaraiamu, ia na (1) eda ḡuriḡuri e hakala henimu bona e haerelaidiamu, (2) e hakaudamu, bona (3) e hanamodamu hari bona vaira negai danu.​—w22.11, rau 9.

Dahaka dainai baita gwa diba Salamo 37:10, 11, 29 na gunaguna e ḡuḡuru bona vaira negai danu be ḡuḡurumu?

David ena hereva ese e hahedinaraiamu, Solomon ena lohia negana ai Israel taudia ese maino bona noho namo e moalelaiva. Iesu ese vaira nega paradaisona e herevalaia neganai, siri 11 ena hereva e gwauraia. (Mat. 5:5; Luka 23:43, NWT)​—w22.12, rau 8-10, 14.