Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 51

ANE 23 Iehova, Emai Goada

Iehova ese Iruru Matamu Na E Lalo Badamu

Iehova ese Iruru Matamu Na E Lalo Badamu

“Irurumatagu na emu kavabu ai ba udadia; emu buka ai e miamu, ani?”SAL. 56:8.

POINT BADANA

Iehova ese eda hemami na e lalopararalaiamu, bona tauhalo be henidamu daladia baita herevalaimu.

1-2. Nega ede bamodia ai ta taimu?

 ITA IBOUDAI na nega haida ta taimu. Moale ḡauna ta e varamu neganai, iruru matada na e dihomu. Reana emu ai ḡau namona ta e vara neganai oi na o tai—heḡereḡere, natumu e vara. Eiava e vara ḡau namona ta o laloa loumu. Eiava laḡani momo muridiai turamu ma o itaia lou dainai.

2 Nega momo, eda tai ese laloda ai e miamu hemamina e hahedinaraiamu. Heḡereḡere, turada ese se kara namo henidamu neganai, gorere dainai hisihisi ta haheaukalaimu, eiava eda lalokau tauna ta madi e mase dainai baita taimu. Nega unu bamodia ai, eda hemami na peroveta tauna Ieremia ena heḡereḡerena, ia na Babulono ese Ierusalem e hadikaia neganai e lalohisihisi. Ieremia na e gwa: “Iruru-matagu na e arumu sinavai na heto, . . . Iruru-matagu bae diho asi dokona, bona asi komadana.”—Roh. 3:​48, 49.

3. Iehova ese ena hesiai taudia e itadiamu e hisihisimu neganai, ena hemami be ede bamona? (Isaia 63:9)

3 Lalohisihisi dainai ta taimu negadia iboudiai, Iehova ese e dibadiamu. Baibul ese e hahedinaraia, ena hesiai taudia ese e davari hisihisidia iboudiai Iehova na mai dibana. Bona heduru totona ta noinoimu neganai, e hakala henidamu. (Sal. 34:15) To Iehova na dia e itadamu bona e hakala henidamu mo. Tama lalokauna ta heḡereḡerena, natuna e itadiamu e taimu neganai, ia na e hebogahisimu, bona e ura dikadikamu baine durudia.—Isaia 63:9 ba duahia.

4. Baibul ai e ato haheitalaidia amo Iehova ena lalohadai be ede ta dibaia tomamu?

4 Baibul ai, Iehova ena hesiai taudia e taiva negadiai, ena hemami bona ede e durudia tomava daladia e hahedinarai. Heḡereḡere, ita ese Hana, David, bona King Hesekia ediai e vara ḡauna amo una baita dibaiamu. Idia be dahaka dainai e tai? Iehova ese edia taitai negadiai, ede e durudia toma? Bona edena dala ai edia haheitalai ese tauhalo be henidamu bema lalohisihisi dainai ta taimu, ta ese se kara namo henidamu, eiava ta hemamimu asi eda helaro?

LALOHISIHISI DAINAI TA TAIMU

5. Hana ena hemami be ede bamona?

5 Hana na hekwakwanai haida e davari dainai e lalohisihisi bona e tai. Hana ese e davaria hekwakwanaina ta na, ia adavana ese hahine ma ta e adavaia, ladana na Penina, bona ia ese Hana na e inai heniava. Danu Hana na asi natuna, a Penina be natuna haida e havara. (1 Sam. 1:​1, 2) Hana na gabani dainai nega momo Penina ese e ha-uraiava. Emu ai una be varamu neganai emu hemami be ede bamona? Hana na se moaleva dainai “e taitaiva, bona se anianiva,” bona “lalona e hisihisi badava.”—1 Sam. 1:​6, 7, 10.

6. Hana be dahaka e kara unu amo tauhalo e abia?

6 Edena dala amo Hana ese tauhalo e abia? Ia e durua ḡauna ta na e laova dubu helaḡa, Iehova baine tomadiho henia totona. Reana, ia na dubu raka vareai gabuna ai e helai, bena “Iehova e ḡuria mai taitaina ida.” Iehova e noia eto: “Emu hesiai hahinena egu hisihisi boma itaia boma lalogu tao.” (1 Sam. 1:10b, 11) Hana ese ena hemami iboudiai na ḡuriḡuri amo Iehova e hamaorolaia. Iehova ese Hana ena taitai e itaia neganai kudouna na e hisihisi bada. Ia ese Hana e lalokau henia bada dainai e ura tauhalo baine henia!

7. Hana ese Iehova e ḡuriḡuri henia murinai, tauhalo be ede e abi toma?

7 Hana ese Iehova enai ena hemami e gwaurai hedinarai murinai, Hahelaḡa Tauna Badana Eli ese e hamaoroa Iehova ese ena ḡuriḡuri na be haerelaiamu. Baibul na e gwaumu: “Hahine na ena dala ela, e aniani, vairana danu se huaia lou.” (1 Sam. 1:​17, 18) Ena be ena lalohekwarahi na se idau, to ena hemami na e namo. Ia na e abia dae Iehova ese ena hemami bona ena lalohekwarahi na e lalopararalaidia bona be duruamu. Iehova na unu e kara toma, ena hemami e lalopararalaidia, ena ḡuriḡuri e kamonaidia, bona gabeai e durua natuna ta e havaraia.—1 Sam. 1:​19, 20; 2:21.

8-9. Heberu 10:​24, 25 ena hereva heḡereḡerena, dahaka dainai hebou ilao henina karana na mai anina bada? (Laulau danu ba itaia.)

8 Ta dibamu ḡaudia. Oi be hekwakwanai ta ese lalomu e hahisiamu dainai o taimu, a? Reana emu femli ai eiava turamu ta ena mase dainai kudoumu na e hisihisimu. Nega unu bamodia ai, oi na o uramu sibomu ba noho. To, Hana na dubu helaḡa ela neganai, tauhalo bona goada e abi. Una heḡereḡerena, ena be so moalemu, to oi danu Kristen heboudia bo laomu neganai tauhalo bo abimu. (Heberu 10:​24, 25 ba duahidia.) Hebou ai Iehova ese Baibul ena tauhalo herevadia amo be durudamu lalohadai kereredia baita negemu, bona lalohadai maorodia baita abimu. Ena be edai e varamu ḡaudia na basie namo haraḡamu, to una ese ita na be durudamu eda hemami na baita biaguamu.

9 Hebou gabudia ai, eda tadikaka taihu edia hebamo karana, lalokau, bona hebogahisi karadia ese eda hemami na be hanamoamu. (1 Tes. 5:​11, 14) Adavana e mase spesol painia tadikakana ta ena sivarai mani aita laloa. Ia na e gwa: “Lau na doini na lalohisihisimu. Nega haida na uramu sibogu baina noho. Adavagu na misiamu dainai na taimu. To hebou na laomu neganai goada na abimu. Tadikaka taihu edia hahegoada herevadia bona hebou lalonai edia haere namodia ese lau na tauhalo e henigumu. Ena be lalohekwarahi ḡaudia na momo, to hebou do se hematama neganai na lao gunamu, bona egu hemami na e namomu.” Bema hebou baita laomu, Iehova na tadikaka taihu edia amo ita be durudamu.

Tadikaka taihu amo tauhalo baita abi dibamu (Paragraf 8-9 ba itadia)


10. Ta lalohisihisimu negadia ai, edena dala ai Hana ena haheitalai baita tohotohoa?

10 Hana na Iehova enai ena lalohekwarahi e gwauraia hedinarai murinai tauhalo e abia. Oi danu “emu lalohaḡui na [Iehova] enai ba tahoa kau” bona bo abia dae momokanimu Ia ese be hakala henimumu. (1 Pet. 5:7) Taihu ta adavana na raskol ese e alaia. Ia na e gwa: “Na mamia kudougu na vaitani e makohi sisi-sisi bona basine namo lou diba. To Iehova, e lalokau henigumu Diravana, na ḡuriḡuri heniamu negadia iboudiai na lalomainomu. Nega haida egu hemami igwauraina na e aukamu, to ia ese lau na e lalopararalaigu. Na lalohisihisimu bona na lalohekwarahimu negadiai Iehova na noiamu lalomaino baine henigumu. Bena maoromaoro lalo maino na abiamu bona una dina lalonai baina kara ḡaudia na na karamu.” Iehova enai emu lalohekwarahi iboudiai bo gwauraidia hedinaraimu neganai, Ia ese emu hemami na e lalopararalaiamu, bona be durumumu. Ena be emu lalohekwarahi na basie oremu, to Iehova ese tauhalo be henimumu, unu amo bo lalo mainomu. (Sal. 94:19; Fili. 4:​6, 7) Bona mai haheaukamu ida Ia o badinaiamu dainai, oi na be hanamomumu.—Heb. 11:6.

TA ESE SE KARA NAMO HENIDAMU DAINAI TA TAIMU

11. David na haida ese se kara namo henia neganai, ena hemami be ede bamona?

11 David ena mauri lalonai, ia na haida ese se kara namo henia dainai lalona e hisihisi bona e tai. Taunimanima momo ese e inai heniava. Danu turana haida bona ena femli ese ia na se abidadama heniava bona e daḡedaḡe heniava. (1 Sam. 19:​10, 11; 2 Sam. 15:​10-14, 30) Nega ta David na e gwa: “Ḡanaḡana ai na hesikumu, hanuaboi iboudiai egu mahuta gabuna ai na tai noho tai nohomu, egu mahuta gedana na iruru-matagu ai e pariparimu.” Dahaka dainai David na unu e hemami toma? Ia na ma e gwa: “Inaigu loḡora iboudiai daidiai.” (Sal. 6:​6, 7) Ma haida ese se kara namo heniava dainai, ia na e lalohisihisi bada herea bona nega momo e taiva.

12. Salamo 56:8 ai, David ese Iehova be ede e laloa toma?

12 Ena be David ena mauri na auka, to e diba Iehova ese ia na e lalokau heniamu. Ia na e gwa: “Iehova ese egu taitai reḡena vada e kamonai.” (Sal. 6:8) Nega ma ta ai, David ese hereva namodia e tore bona una na Salamo 56:8 ai baita davariamu. (Ba duahia.) Unu hereva ese e hahedinaraiamu Iehova ese ita na e lalokau henida badamu bona eda hemami na e lalodiamu. David na e mamia, vaitani Iehova ese iruru matana na kavabu ta ai e haboudiava eiava buka ta ai e toreva. David na e diba momokani Iehova ese ena hisihisi e dibadia bona e lalodia. Danu e diba Tamana lalokauna guba ai ese dia ena hekwakwanai mo e dibadia, to ena hemami danu e laloa bada.

13. Haida ese e hahisidamu neganai, dahaka baita laloatao be namo? (Laulau danu ba itaia.)

13 Ta dibamu ḡaudia. Oi be o lalohisihisimu badina turamu namona ta ese e inai henimumu, a? Reana o lalohisihisimu badina turamu o adavamu ese e rakatanimu eiava emu lalokau tauna ta ese Iehova e rakatania. Tadikaka ta adavana na e heuda hanaiva dainai e rakatania. Ia na e gwa: “Una e vara ḡauna na asina hamomokaniava. Na mamia lau na se lalogu badava dainai na lalohisihisiva bona na baduva.” Bema oi na ta ena kara koikoi o haheaukalaimu eiava ta ese lalomu e hahisiamu, ba helalotao Iehova ese oi na basine rakatanimu bona una ese tauhalo be henimumu. Tadikaka na e gwa: “Lau na na laloparara taunimanima edia hetura karana na baine doko diba, to Iehova na iseda Nadi Gini. Herevana dahaka baine vara, to ia na hanaihanai oi be durumumu. Ia e ‘badinaiamu taudia na basine rakatanidiamu.’” (Sal. 37:28) Danu ba helalotao, Iehova ena lalokau ese taunimanima edia lalokau na e hereaia. O lalokau heniamu tauna ese basine kara namo henimumu hisihisina na bada, to Iehova ese hanaihanai oi na e lalokau henimumu, Ia enai oi na mai anina bada. (Roma 8:​38, 39) Mai anina bada ḡauna na ina: Herevana ta ese oi ede e kara henimu tomamu, to Tamamu guba ai ese oi na e lalokau henimumu.

Salamo bukana ese e hagoadadamu, Iehova na e daradokomu taudia dekedekediai (Paragraf 13 ba itaia)


14. Salamo 34:18 ese ita be ede e hagoadada tomamu?

14 Ta ena kara koikoi ese e hahisidamu neganai, David ese Salamo 34:18 ai e gwauraia hahegoada herevana amo tauhalo baita abimu. (Ba duahia.) Buka ta na e gwa, “dara doko taudia” na “e mamiamu ḡau ta ese idia na basine durudiamu.” Edena dalai unu e hemami tomamu taudia na Iehova ese be durudiamu? Natuna e rosiamu bona tauna e haloamu hahinena heḡereḡerena, Iehova na lalohisihisi taudia dekedekediai. Ta lalohisihisimu bona ta daradokomu negadiai, ia na noho heḡaeḡae ita baine duruda. Danu, ita daidai vaira negai baita moalelai ḡau namodia momo e heḡaeḡaelai, bona unu ese e durudamu hari ina negai ta davarimu hahetohodia baita haheaukalaimu.—Isa. 65:17

TA HEMAMIMU ASI EDA HELARO

15. Hesekia be dahaka dainai e tai?

15 Iuda edia King Hesekia na laḡanina 39 ai gorere badana ta e abia. Iehova ese peroveta tauna Isaia amo Hesekia e hamaoroa ia na ena gorere amo baine mase. (2 Han. 20:1) Hesekia ese una e kamonaia neganai darana e doko. Bena Hesekia na ena mauri dainai Iehova e tai henia bona e noia baine durua.—2 Han. 20:​2, 3.

16. Iehova ese Hesekia be ede e durua toma?

16 Iehova ese Hesekia ena taitai bona ḡuriḡuri e kamonai neganai e bogaia hisi bona eto: “Emu ḡuriḡuri vada na kamonai, bona iruru-matamu vada na ita. A kamonai, do baina hamaurimu.” Iehova na Isaia ena amo e gwauhamata henia ena mauri baine ha daudaua bona Ierusalem na Asuria edia amo baine hamauria.—2 Han. 20:​4-6.

17. Gorere badana ta ta haheaukalaiamu neganai, edena dala ai Iehova ese e durudamu? (Salamo 41:3) (Laulau danu ba itaia.)

17 Ta dibamu ḡaudia. Oi be gorere badana ta o haheaukalaiamu dainai o daradokomu? Emu hemami na Iehova ba hamaorolaia, Ia ese emu taitai bona ḡuriḡuri na e kamonaimu. Baibul ese e hadibadamu “Tama hebogahisina, tauhalo Diravana” ese eda hisihisi iboudiai lalodiai tauhalo e henidamu. (2 Kor. 1:​3, 4) Hari ina negai, ena be Iehova ese eda hekwakwanai iboudiai na basine kokidiamu, to ia ese hanaihanai tauhalo be henidamu bona be durudamu. (Salamo 41:3 ba duahia.) Eda hekwakwanai baita haheaukalai totona, Iehova na ena lauma helaḡa amo goada, aonega bona lalomaino e henidamu. (Her. 18:14; Fili. 4:13) Danu, ia ese tauhalo e henidamu dalana ma ta na e gwauhamata vaira negai gorere iboudiai be haoremu.—Isa. 33:24.

Iehova ese eda ḡuriḡuri e haerelaimu daladia na goada, aonega bona lalomaino e henidamu (Paragraf 17 ba itaia)


18. Hekwakwanai badadia e varamu neganai, edena siri ese tauhalo e henimumu? (Maua ladana “ O Iruru-Matamu Negadiai Baine Durumu Siridia” ba itaia.)

18 Iehova ena hereva ese Hesekia na tauhalo e henia. Una heḡereḡerena, ita danu Dirava ena Hereva amo tauhalo baita abimu. Lalometau negadiai, Dirava ena Hereva ese ita na tauhalo be henidamu bona maino ai baita nohomu. (Roma 15:4) West Africa ai taihu ta na e diba cancer gorerena e abia neganai, e tai momova. Ia na e gwa: “Tauhalo e henigu sirina ta na Isaia 26:3. Ena be nega momo edai e varamu hekwakwanaidia na basita haidau dibamu, to una siri amo na diba, Iehova ese ita na lalomaino be henidamu baita haheauka totona.” Hekwakwanai badadia o davari eiava o daradoko negadiai, edena siri ese e hagoadamu?

19. Vaira negai ita edai be dahaka be varamu?

19 Ita na dina gabedia dokodiai ta nohomu, bona hekwakwanai momo be varamu dainai ita na ta dibamu baita lalometaumu bona baita taimu. To Hana, David, bona King Hesekia edia haheitalai amo tame diba, Iehova ese eda hisihisi bona taitai na e itamu. Bona e bogadahisimu dainai e uramu baine duruda. Ena be ita na hekwakwanai idauidau ta davarimu, to Iehova ta badinaiamu dainai Ia ese na e lalokau henidamu. Bona Ia ese e laloda badamu dainai hekwakwanai idauidau ta davarimu negadiai, ita na ta uramu kudouda ai e miamu hisihisidia iboudiai na ḡuriḡuri amo Iehova baita hamaorolaia. Eda kongrigeisin tadikaka taihu edia amo na basita daudau. Bona hanaihanai Baibul baita duahia unu amo tauhalo baita abimu. Ta diba momokanimu bema mai haheaukada ida Iehova baita badinaiamu, ia ese be hanamodamu bona danu ena gwauhamata heḡereḡerena, lalohisihisi, ta ese se kara namo henidamu bona ta mamiamu asi eda helaro negadiai, ia ese iruru-mata iboudiai matada amo baine dahu oho. (Apok. 21:4) Bena una neganai ita na moale dainai baita taimu.

ANE 22 “Iehova Na Ireḡugu”