Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 1

Bavabia Dae “Dirava Ena Hereva” Na Momokani

Bavabia Dae “Dirava Ena Hereva” Na Momokani

LAḠANI 2023 ENA SIRI BADANA: “Emu hereva iboudiai anidia na momokani.”​—SAL. 119:160.

ANE 37 Baibul​—Dirava Ena Heuda-Roha Amo

INA STADI ANINA a

1. Dahaka dainai momo ese Baibul na asie abia daemu?

 HARI ina negai momo na asi dibadia daidia bae abidadama henidia. Idia na e daradaramu bema politikol, saiens bona bisnes taudia ese idia be e lalodiamu eiava lasi. Danu, idia ese Kristendom dubu igunalaina taudia na asie matauraidiamu. Una dainai, idia ese Baibul​—unu dubu igunalaina taudia e gwaumu e badinaiamu bukana​—na asie abia daemu.

2. Salamo 119:160 ena hereva heḡereḡerena, dahaka baita abia dae diba?

2 Ita na Iehova ena hesiai taudia dainai, ta abia daemu Iehova na “kara momokani Diravana” bona hanaihanai iseda namo e lalomu. (Sal. 31:5, NWT; Isa. 48:17) Ta dibamu Baibul ai ta duahimu herevadia na baita abidadama henidia diba, badina ta abia daemu Dirava ena “hereva iboudiai anidia na momokani.” (Salamo 119:160 ba duahia.) Baibul mai dibana momo tauna ta na e gwa: “Dirava ena hereva na se koikoimu eiava ena hereva iboudiai na e ḡuḡurumu. Dirava ena taunimanima ese iena hereva na e abi daemu, badina idia ese unu hereva e gwaurai Diravana na e abidadama heniamu.”

3. Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

3 Edena dala ai ma haida baita durudia diba, idia danu Dirava ena Hereva bae abidadama henia? Ita ese Baibul baita abidadama henia badidia toi baita lalodiamu, (1) Baibul ena hereva na maoromaoro o se idau, (2) Baibul ena peroveta herevadia na e ḡuḡurumu, bona (3) Baibul na mai siahuna taunimanima edia mauri baine haidau.

BAIBUL ENA HEREVA NA SE IDAU

4. Dahaka dainai haida ese Baibul hereva na e daradaralaiamu?

4 Iehova Dirava ese abidadama tataudia 40 heḡereḡerena e ḡaukaralaidia Baibul bukadia e toredia. To, hari ina negai maniuskrip ginigunadia na lasi. b E tore hanai ḡaudia mo mimia. Una dainai, taunimanima haida na e lalomu hari Baibul ai ta duahimu herevadia be maniuskrip ginigunadia ida e heḡereḡere eiava lasi. Ede baita diba toma Baibul ena hereva na maniuskrip ginigunadia ida heḡereḡere?

Heberu Toretoredia e tore hanai taudia ese edia ḡaukara na e karaia namonamo, unu amo Dirava ena Hereva na e torea hanai maoromaoro (Paragraf 5 ba itaia)

5. Heberu Toretoredia e torea hanai ḡaukarana be ede e karaia toma? (Rau 1 laulauna ba itaia.)

5 Iehova ese ena hereva baine gimaia totona, ena taunimanima e hamaorodia bae toredia hanai. Iehova ese Israel pavapavadia e hadibadia Taravatu herevadia na bae tore hanai, bona Levi taudia e abidia hidi una Taravatu na taunimanima bae hadibalaidia. (Deu. 17:18; 31:24-26; Neh. 8:7) Iuda taudia na Babulono ese e abidia mauri murinai, toretore taudia haida ese Heberu Toretoredia momo e toredia hanai. (Esr. 7:6.) Unu tatau ese edia ḡaukara na e karaia namonamo. Gabeai, tore hanai taudia ese hereva bona leta ta ta e duahidia, unu amo bae diba ḡau iboudiai na e toredia hanai maoromaoro. Idia na dia ḡoevadae dainai, kerere maraḡidia haida na e tore hanai ḡaudia ai e hedinarai. To, kope momo e kara dainai, gabeai unu kerere na e davari. Edena dala ai?

6. Baibul e torea hanai kopedia ai kerere be ede e davari toma?

6 Hari ina negai diba bada taudia haida ese Baibul ena hereva e torea hanai taudia ese e tore kereredia idavaridia dalana namona ta e davaria. Haheitalai na ina: Tatau 100 na e hamaorodia rau ta ai e hetore herevadia na bae toredia hanai. Idia ta na ena toretore lalonai kerere maraḡina ta e karaia. Una kerere baita davaria totona iena kope na ma haida edia kope ida baita haheḡereḡerea. Una heḡereḡerena, diba bada taudia ese Baibul ena maniuskrip momo e haheḡereḡeredia neganai, toretore tauna ese e tore hanai kereredia eiava e koki ḡaudia na e davari.

7. Ede ta diba tomamu tore hanai taudia edia ḡaukara na e karaia namonamo?

7 Toretore taudia na e ḡaukara goada Baibul ena maniuskrip bae toredia hanai maoromaoro totona. Una ihamomokanina ḡauna ta mani aita laloa. Heberu Toretoredia edia maniuskrip gunana ena kope na laḡani 1008 eiava 1009 C.E. lalodiai e toredia. Ladana na Leningrad Codex. To vanega laḡani lalodiai, Baibul ena maniuskrip haida bona kahadia haida e davaridia; unu Baibul maniuskrip na Leningrad Codex ida baita haheḡereḡerediamu neganai, idia na laḡani 1,000 gunadiai e tore ḡaudia. Reana ta na be lalomu unu maniuskrip na laḡani 1,000 lalodiai e toredia hanai loulou dainai, edia hereva bona Leningrad Codex ena hereva na idau herea. To, una na dia momokani. Diba bada taudia haida ese maniuskrip gunadia na matamatadia ida e haheḡereḡeredia neganai, e davaria ena be hereva haida na idau, to una ese Baibul ena hereva anina na se haidaua.

8. Kristen Grik Toretoredia bona unu nega bukadia haida edia idau be dahaka?

8 Kristen ginigunadia ese Heberu Toretoredia e tore hanai taudia e tohotohodia. Idia ese Grik Toretoredia ena buka 27 na e toredia hanai namonamo, bona unu na edia hebou ai bona haroro ḡaukara ai e ḡaukaralaiva. Diba bada tauna ta ese Grik Toretoredia edia maniuskrip haida bona unu nega bukadia haida e haheḡereḡeredia neganai, e gwa: “[Grik Toretoredia edia maniuskrip kopedia] momo na dounu mimia ema bona hari, . . . to buka idaudia be dia momo.” Buka ta (Anatomy of the New Testament) na e gwa: “Ta abia daemu hari ina negai e hahanaia bukana [Grik Toretoredia] ta duahiamu neganai, idia na idaunegai toretore taudia ese e tore herevadia heḡereḡeredia.”

9. Isaia 40:8 ese Baibul ena hereva be ede e gwauraia toma?

9 Laḡani momo lalodiai toretore taudia ese edia ḡaukara na e karaia namonamo dainai, hari Baibul ta duahiamu bona ta stadilaiamu neganai ena hereva na maoromaoro. c Ta dibamu Iehova ese ena hereva na e gimaia dainai, taunimanima iboudiai ese hari Baibul e duahiamu. (Isaia 40:8 ba duahia.) To, reana haida na be gwaumu Baibul ena hereva e gimaia karana ese se hamomokaniamu, una buka na Dirava ena hahekau henunai e torea. To mani hahemomokani ḡaudia haida aita herevalai.

BAIBUL ENA PEROVETA HEREVADIA NA BAITA ABIDADAMA HENIDIA DIBA

Left: C. Sappa/​DeAgostini/​Getty Images; right: Image © Homo Cosmicos/​Shutterstock

Baibul ena peroveta herevadia na guna e ḡuḡuru bona hari ina negai e ḡuḡurumu (Paragraf 10-11 ba itadia) e

10. Petro Iharuana 1:21 ena hereva e hamomokaniamu peroveta herevana ta mani a herevalaia. (Laulau ba itaia.)

10 Baibul ena peroveta herevadia momo na vada e ḡuḡuru, idia haida na e toredia bena laḡani handred momo muridiai e ḡuḡuru. Histri ese danu e hamomokaniamu unu peroveta herevadia na e vara momokani. Una na asita daradaralaiamu, badina ta dibamu Baibul ena peroveta herevadia na Iehova ena amo. (2 Petro 1:21 ba duahia.) Mani idaunega hanuana Babulono ena moru e perovetalaia herevadia aita lalodia. Laḡani 778 bona 732 B.C.E. padadiai, peroveta tauna Isaia na e gwa Babulono hanua goadana na bae hadarerea. Ia ese hanua baine hadarerea tauna ladana danu e gwauraia, una na Kurese, bona hanua baine hadikaia dalana e perovetalaia. (Isa. 44:27–45:2) Danu, Isaia na e peroveta Babulono na bae hadikaia vaitani bona ta ese basine noholaia lou. (Isa. 13:19, 20) Una na e vara momokani. Laḡani 539 B.C.E. ai, Mede bona Parasa taudia ese Babulono e hadarerea, bona hari una hanua goadana na ta ese se noholaiamu.​—Mauri Ba Moalelaia Hanaihanai bukana, elektronik ḡauna, ena lesen 03 poin 5 ai vidio ladana Baibul ese Babulon Ena Moru Na E Perovetalaia ba itaia.

11. Edena dala ai Daniel 2:41-43 na hari e ḡuḡurumu?

11 Baibul ena peroveta herevadia na dia idaunegai mo e ḡuḡuru; hari ina negai e ḡuḡurumu na ta itamu. Heḡereḡere, Daniel ese Anglo-American World Power e perovetalaia herevana e ḡuḡurumu dalana mani aita laloa. (Daniel 2:41-43 ba duahidia.) Una peroveta herevana ese e hahedinaraia una world power kahana na baine “goada” auri bamona bona kahana baine “makohi kava” raro bamona. Hari una na e varamu. Britain bona America na auri bamona e goada, badina dala badana ai Tanobada Tuaridia ruaosi ai e kwalimu bona edia tuari oreadia na doini goada herea. To, edia goada na edia taunimanima ese e hamanokaia, unu taunimanima na edia maoro daidiai bisnes oreadia bona gavamani e gwau-edeede henidiamu. Politikol karadia e stadilaimu tauna ta na e gwa: “Hari ina negai democratic tanodia lalodiai United States ena politikol karana ai heiriheiri na bada herea.” Bona Britain, world power kahana, na vanega laḡanidia lalodiai e parara badina edia taunimanima haida na e ura European Union bae rakatania, to ma haida be asie ura. Asie lalotamona dainai Anglo-America enai na e auka abi hidi baine karaia.

12. Baibul ena peroveta herevadia amo dahaka ta dibamu?

12 Baibul ena peroveta herevadia momo e ḡuḡuru dainai, una ese eda abidadama na e hagoadaiamu, badina ta dibamu vaira negai Dirava ena gwauhamata na be ḡuḡurumu. Iseda hemami na salamo e torea tauna ena heḡereḡerena, Iehova e ḡuriḡuri henia neganai, e gwa: “Emu hahemauri [na] ura henia lalo dikamu; emu hereva na laroamu.” (Sal. 119:81) Baibul ai, Iehova ese “nega vaira ḡaudia bona helaro” e henida. (Ier. 29:11) Vaira negai eda helaro na Iehova ena gwauhamata heḡereḡerena be varamu, dia taunimanima ese be havaraiamu. Una dainai, namona na Baibul ena peroveta herevadia baita stadilai namonamo, unu amo hanaihanai Dirava ena Hereva ai eda abidadama baita hagoadaia.

BAIBUL ENA SISIBA ESE MOMO E DURUDIAMU

13. Salamo 119:66, 138 heḡereḡerena, Baibul baita abidadama henia badina ma ta be dahaka?

13 Baibul baita abidadama henia badina ma ta na, taunimanima ese Baibul ena sisiba e badinamu neganai namo e davarimu. (Salamo 119:66, 138 ba duahidia.) Heḡereḡere, headava taudia haida na e ura bae divos, to Baibul ena sisiba e badina dainai hari e moalemu. Idia na Kristen tama sina dainai natudia e lalokau henidiamu bona e naridiamu, bona natudia danu e moalemu.​—Efe. 5:22-29.

14. Baibul ese taunimanima edia mauri e haidaumu haheitalaina ta mani a herevalaia.

14 Baibul ena sisiba ibadinadia karana ese kara dika rohorohodia e kara taudia edia mauri na e haidau. Baibul ena sisiba ese dibura ruma ai e noho tauna ta ladana Jack e durua dalana mani aita laloa. d Momo mai dibadia ia na daḡedaḡe tauna, bona kota ese e hamaoroa ia na bae hamasea. To nega ta Jack na Baibul stadi ta ai e helai vareai. Una stadi e hakauava tadikakadia edia kara namodia ese lalona e veria dainai, ia danu e stadi matama. Ena mauri lalonai Baibul ena hereva momokani e badinaia neganai, ena kara e haidau matama bona tau namona ai ela. Se daudau, Jack na bapatiso lasi pablisa ai ela bona e bapatiso. Ia ese dibura taudia ma haida ediai Dirava ena Basileia e harorolaia goadagoada bona dibura taudia hani e durudia Baibul e stadilaia. Jack bae hamasea dinana e kau neganai, iena mauri na vada e idau. Ena loea ta na e gwa: “Jack ena mauri na dia laḡani 20 gunanai heḡereḡerena. Iehova ena Witnes edia hahediba herevadia ese ena mauri na e haidaua.” Ena be Jack na e hamasea, to ena haheitalai ese e hahedinaraiamu Dirava ena Hereva na baita abidadama henia diba, bona ia na mai siahuna taunimanima edia mauri baine hanamoa.​—Isa. 11:6-9.

Baibul ena sisiba ese mauri daladia idauidau taudia edia mauri na e haidaumu (Paragraf 15 ba itaia) f

15. Edena dala ai Baibul ena hereva ibadinana karana ese Iehova ena taunimanima edia idau e hahedinaraiamu? (Laulau ba itaia.)

15 Iehova ena taunimanima na Baibul ena hereva momokani e badinamu dainai, lalotamona ai e nohomu. (Ioa. 13:35; 1 Kor. 1:10) Ita padadai e miamu mainona bona lalotamona karana na momo ese e itaiamu, badina hari ina negai taunimanima momo na politikol, bese, bona orea idauidau daidiai e pararamu. Eregabe tauna ta ladana Jean na Iehova ena taunimanima edia lalotamona karana e itaia neganai, una ese e durua. Ia na Africa tanona ta ai e bada. Ena gabu ai tuari e vara neganai, ia na ami ai e vareai to gabeai e heau idau tano ta ela. Unuseniai ia ese Iehova ena Witnes taudia e davaridia. Jean na e gwa: “Na diba tomadiho momokanina e badinaiamu taudia na politikol lalodiai asie vareaimu bona asie heiriheirimu. To e helalokau hehenimu.” Ma e gwa: “Lau ese egu mauri na heni tano ta dainai na tuari. To Baibul ena hereva momokani na dibaia neganai, una ese e hagoadagu egu mauri na Iehova baina henia.” Jean ese ena mauri na e haidaua vaitani. Guna be bese idaudia e tuari henidiava, to hari ia ese e davaridiamu taudia iboudiai na Baibul ena hereva momokani e hadibalaidiamu. Baibul ena sisiba ese taunimanima idauidau e durudiamu dainai, una ese e hamomokaniamu Dirava ena Hereva na baita abidadama henia diba.

DIRAVA ENA HEREVA MOMOKANI BAVABIDADAMA HENIA HANAIHANAI

16. Dahaka dainai Dirava ena Hereva ai eda abidadama baita hagoadaia na mai anina bada?

16 Ina tanobada maurina e dika hereamu lalonai, iseda abidadama Dirava ena hereva momokani ai na be tohoamu. Reana taunimanima ese daradara be havaramu, heḡereḡere be gwaumu Baibul ena hereva be momokani eiava; o hesiai tauna mai ena kamonai bona kara maoromaoro be momokani Iehova ese e abia hidi ita baine hakauda eiava lasi. To bema baita abia daemu Iehova ena Hereva na hanaihanai momokani, eda abidadama ihadikana herevadia na baita dadaraidiamu. Laloda baita hadai Iehova ena ‘taravatu karadia baita kara, nega iboudiai, ela bona dokona.’ (Sal. 119:112) Basita hemarai to ma haida ediai hereva momokani baita herevalaia bona baita hagoadadia Baibul ena sisiba bae badinaia. (Sal. 119:46) Bona ita ese nega aukadia bona daḡedaḡe danu baita haheaukalaidia ‘mai moaleda ida.’​—Kol. 1:11; Sal. 119:143, 157.

17. Iseda laḡani ena siri badana amo dahaka ta dibamu?

17 Ta moalemu badina Iehova ese hereva momokani na e hadibalaida. Una hereva momokani ese e durudamu dainai, ina tanobada dikana lalonai asita garimu bona asita daradaramu. Danu, Dirava ena Basileia henunai nega vaira helarona e henida. Laḡani 2023 ena siri badana ese e hagoadadamu, baita abia dae Iehova ena Hereva iboudiai na momokani.​—Sal. 119:160.

ANE 37 Baibul​—Dirava Ena Heuda-Roha Amo

a Laḡani 2023 ena siri badana ese eda abidadama na e hagoadaiamu, e gwaumu: “Emu hereva iboudiai anidia na momokani.” (Sal. 119:160) A dibamu oi ese una hereva na o abia daemu. To taunimanima momo na asie abia daemu Baibul na momokani bona sisiba namodia e gwauraimu. Ina atikol ai badi toi baita herevalaimu bona baita ḡaukaralaidia diba, kudou-maoro taudia baita durudia Baibul bona ena sisiba bae abi dae totona.

b Ina hereva “maniuskrip” na idaunegai e tore pepadia.

c Baibul ena hereva ai diba ma haida bavabi totona, baola jw.org bona search kahanai “History and the Bible” ba taipia.

d Lada haida na a haidau.

e LAULAU: Dirava ese idaunegai hanua hairaina Babulono ihadikana karana e perovetalaia.

f LAULAU: E vara ḡauna haheitalaina​—Eregabe tauna ta na se tuarimu, to Baibul amo maino ai baine noho dalana e dibaiamu bona haida e durudiamu unu bae kara toma.