Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 4

ANE 51 Iehova Baita Badinaia Tarika-Tarika

Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu

Iehova ese Oi Na E Lalokau Henimumu

[Iehova] . . . ena hebogahisi bona ena harihari-bada vada e bada herea.”IAK. 5:11.

POINT BADANA

Iehova na lalokau Diravana dainai ia baita hakahikahiamu, basita garimu, ḡau ta ai basita dabumu bona baita goadamu.

1. Oi ese Iehova be ede o laloa tomamu?

 NEGA ta o lalo Iehova be Dirava ede bamona, a? Ia o ḡuriḡuri heniamu neganai, ia be ede o laloa tomamu? Ena be Iehova na asita itaiamu, to Baibul ese ia na ḡau idauidau ida e haheḡereḡerea. Iehova na e gwauraia “dina bona kesi” bona “lahi ḡaraka-ḡaraka.” (Sal. 84:11; Heb. 12:29) Bona ia toana na sapairo nadina, auri labora-labora hururu-hururuna, bona kevau diarina na heto. (Esek. 1:​26-28) Unu hereva daidiai ita na ta hoamu bona ta mamiamu ita na maraḡi herea.

2. Dahaka dainai haida ediai na e aukamu Iehova bae hakahikahia?

2 Iehova na asita itaiamu dainai, reana edai na be aukamu baita abia dae ia ese ita na e lalokau henidamu. Haida na edia mauri lalonai ḡau dikadia ediai e vara dainai e laloamu Iehova ese idia na basine lalokau henidia dibamu. Reana tamadia ese e dadaraidia dainai unu e lalo tomamu. Iehova ese eda hemami na e lalopararalaimu bona ia na mai dibana dahaka dainai e aukamu ia baita hakahikahia. To ita baine duruda totona, Baibul amo e hadibadamu ia na lalokau bada Diravana.

3. Dahaka dainai Iehova ena lalokau baita dibaia namonamo?

3 Iehova na lalokau. Baibul na e gwaumu: “Dirava na lalokau.” (1 Ioa. 4:8) Ia e karamu ḡaudia iboudiai badidia na lalokau. Dirava ena lalokau na asi hetoana bona mai siahuna dainai, ia asie lalokau heniamu taudia danu e lalokau henidiamu. (Mat. 5:​44, 45) Ina atikol ai ita ese Iehova bona ena lalokau baita dibadia namonamomu. Eda diba Dirava enai baita habadaiamu neganai, eda lalokau ia enai danu be hagoadaiamu.

IEHOVA ESE ITA NA E LALOKAU HENIDA BADAMU

4. Iehova ena lalokau dainai emu hemami be ede bamona? (Laulau danu ba itaia.)

4 “[Iehova] . . . ena hebogahisi bona ena harihari-bada vada e bada herea.” (Iak. 5:11) Baibul lalonai, ia sibona ese ena kara na sina lalokauna ena kara ida e haheḡereḡerea. (Isa. 66:​12, 13) Mani sina ta a laloa, ia na mai lalokauna ida natuna e reḡuamu. Ia ese natuna na tuina ai e haroho-harohoamu bona mai lalokauna ida e hereva heniamu. Natuna e taimu negadiai, e hadoroamu. Eda taitai negadiai, baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu bona be durudamu. Salamo itorena tauna na e gwa: ‘Lalogu e hekwarahi momomu negadia ai, emu tauhalo ese e hamoalegumu.’—Sal. 94:19.

“Sinana ese tauna e haloamu merona na heto, lau ese umui taumui baina halodia” (Paragraf 4 ba itaia)


5. Iehova ena mia hanaihanai lalokauna ena namo oiemu ai be dahaka?

5 Iehova na ia e lalokau heniamu taudia na se rakatanidiamu. (Sal. 103:8) Bona ena be e kereremu to se hesiku haraḡamu. Israel besena ese Iehova lalona na e hahisia loulouva; to e helalo-kerehaiva neganai, dounu e lalokau henidiava dainai e hamaorodia, eto: “Oi davamu na bada lau vairagu ai; na matauraimumu, na ura henimumu.” (Isa. 43:​4, 5) Hari ina negai, Dirava ena lalokau na se idaumu ita edai. Ena be kerere badadia haida ta kara, to bema baita helalo-kerehaimu bona ia baita lou heniamu, iena lalokau na dounu baita mamiamu. Ia na e gwauhamata eda “dika idoinai baine gwaua tao.” (Isa. 55:7) Baibul ese dika igwautaona amo e varamu ḡauna na ini e gwauraia toma: “Hahemauri negadia [o goada matamata] na Lohiabada ena amo baema.”—Apos. 3:19.

6. Sekaria 2:8 ese Iehova be ede e herevalaia toma?

6 Sekaria 2:8 ba duahia. Iehova ese ita na e lalokau henidamu dainai, eda hemami na e lalopararalai haraḡamu bona e ura dikadikamu baine gimada. Ita ta hisihisimu neganai ia danu e hisihisimu. Una dainai ini bamona baita ḡuriḡuri diba: “A gimagu, ta ese matana nadinadina e gimaiamu na heto.” (Sal. 17:8) Mata na mai anina bada bona baita naria namonamo. Iehova ese ita na ia matana nadinadina ida e haheḡereḡeredamu dainai ia na vaitani e gwaumu, ‘Umui e hahisimuimu taudia ese matagu nadinadina e hahisiamu.’

7. Dahaka dainai baita abia dae Iehova ese ita na e lalokau henidamu?

7 Iehova na e uramu oi na bavabia dae ia ese oi na e lalokau henimumu. Ia na mai dibana ita na guna edai e vara ḡaudia daidiai baita daradaramu bema ia ese ita na e lalokau henidamu eiava lasi. Hari ta davariamu hekwakwanaina dainai Iehova ena lalokau ita edai na baita daradaralaiamu. To ede baita diba toma Iehova ese ita na e lalokau henidamu? Dalana na Iehova ena lalokau e hahedinaraia daladia Iesu enai, horoa taudia ediai, bona ita edai baita dibadia.

IEHOVA ESE ENA LALOKAU E HAHEDINARAI DALADIA

8. Dahaka dainai Iesu na e abia dae Tamana ese ia na e lalokau henia?

8 Iehova bona natuna lalokauna Iesu edia hetura na namo herea. Guba ai idia na laḡani bilion momo e noho dainai edia lalokau na goada herea. Mataio 17:5 ai Iehova ese ena lalokau Iesu enai na e hahedinaraia ḡoevaḡoeva. Iehova na ini mo bema gwau toma, ‘Lau ese ia na na lalonamo heniamu.’ To, ia na e ura ita na baita laloparara ia ese Iesu na e lalokau henia badamu dainai, e gwa “Natugu binai, egu lalokau.” Iehova ese Iesu na e lalonamo henia badina Iesu na e urava taunimanima daidiai ena mauri baine heni. (Efe. 1:7) Bona Iesu na se daradara, ia Tamana na ia e lalokau heniamu. Una na e abia dae momokani dainai e gwauraia loulou.—Ioa. 3:35; 10:17; 17:24.

9. Baibul ai edena hereva ese Iehova ena lalokau horoa taudia ediai e herevalaia? (Roma 5:5)

9 Iehova ese ena lalokau horoa taudia ediai na Baibul ai e gwauraia hedinarai. (Roma 5:5 ba duahia.) Mani ina hereva “vedaia” ba laloa. Baibul diksinari ta ese ini e herevalaia toma “latamai ai e bubuamu sinavai na heto.” Una diksinari ena hereva ese e hahedinaraiamu, Iehova ena lalokau horoa taudia ediai na bada herea! Horoa taudia na e dibamu idia na ‘Dirava ese e lalokau henidiamu.’ (Iuda 1) Aposetolo Ioane ese horoa taudia edia hemami na ini e herevalaia toma: “Mani a laloa, Tamada ese iura-henina bada herea vada e henida, Dirava natuna e gwauraidamu.” (1 Ioa. 3:1) Iehova ena lalokau be horoa taudia ediai mo e hahedinaraia, a? Lasi, Iehova ese ena lalokau na ita iboudai edai danu e hahedinaraia.

10. Iehova ena lalokau oiemu ai be ede e hahedinaraia toma?

10 Iehova ena lalokau oiemu ai be ede e hahedinaraia toma? Ia ese mauri davana amo ena lalokau e hahedinaraia! (Ioa. 3:16; Roma 5:8) Iehova ese Natuna lalokauna e heni taunimanima iboudiai daidai e mase, unu amo edia dika baine gwautao bona Ia turana ai baela. (1 Ioa. 4:10) Bema Iehova bona Iesu ese e heni mauri davana baita laloa dobumu, baita lalopararamu idia ese ita ta ta na e lalokau henidamu. (Gal. 2:20) Iehova ese una mauri davana na lalokau dainai e heni, dia taravatu ibadinana mo dainai. Ia ese natuna lalokauna, Iesu, se dogoatao to e siaia, ita daidai e hisihisi bona ena mauri e bouboulaia.

11. Ieremia 31:3 amo dahaka ta dibamu?

11 Paragraf matamadiai tame herevalaia bamona, Iehova ese ena lalokau na e gwauraia hedinaraimu. (Ieremia 31:3 ba duahia.) Bona Iehova ese e lalokau henidamu dainai e abida dae. (Deuteronomi 7:​7, 8 ba haheḡereḡere.) Ḡau ta o tau ta ese una lalokau amo basine bibida oho diba. (Roma 8:​38, 39) Iehova ena lalokau na unu bamona dainai emu hemami be ede bamona? Mani Salamo 23 ba duahia, David ese Iehova ena lalokau e mamia dalana ba laloa, bona edena dala ai una ese e durudamu ba laloa.

IEHOVA ENA LALOKAU DAINAI EMU HEMAMI BE EDE BAMONA?

12. Salamo 23 be ede bo herevalaia tomamu?

12 Salamo 23:​1-6 ba duahidia. Salamo 23 na ane ta, bona una ese Iehova ena lalokau bona henari karana e herevalaiamu. Una ane e torea tauna, David, ese ia bona Iehova edia hetura karana goadana e herevalaia, bona ia ese Iehova na e gwauraia Mamoe Ireḡuna Tauna. David na Iehova enai e tabekau momokani bona iena hahekau tauna ai e halaoa dainai ḡau ta garina se gari. David na e diba Iehova ena lalokau ia enai na dina iboudiai e hahedinaraia. Dahaka dainai David ese una na e abia dae?

13. Dahaka dainai David na e abia dae Iehova ese ia na e laloa badava?

13 “Lau na ḡau ta ai basina dabu.” David na e abia dae, Iehova ese ia na e laloa badava, badina ena dabu ḡaudia iboudiai na e heniava. Danu David na e diba, Iehova na ia turana bona e lalonamo heniava. Una dainai herevana vaira nega ai dahaka baine vara, Iehova ese ia na dounu be duruamu. David na e abia dae Iehova ese ia na e lalokau heniava bona baine naria diba dainai, ḡau ta se lalohekwarahilaia, to dekenai miadia ḡaudia na e moalelai.—Sal. 16:11.

14. Edena dala ai Iehova na ita e naridamu?

14 Iehova na hanaihanai ita e naridamu, dika badadia e varamu negadiai una na ta itaiamu. Claire, a laḡani 20 mai kahana Betele ai e ḡaukara taihuna, ena ruma bese ediai na hekwakwanai badadia haida e vara. Ia tamana na stroke gorerena e davaria, bona tadina kekenina na e disfelosip, dia una mo to edia bisnis maraḡina e dika bona edia ruma e haboioa. Edena dala ai Iehova ese una ruma bese e naria? Claire na e gwa: “Iehova ese egu famili edia dabu ḡaudia dina ta ta ai na e henidiava. Bona unu na momo herea, lau ese asina lalova ḡaudia danu e heniva! Nega momo lau na Iehova ese ai e durumai daladia na lalomu bona unu na basina lalo boiomu. Unu ese nega aukadiai lau na e durugumu.”

15. Dahaka dainai David lalona na e goadava? (Laulau danu ba itaia.)

15 “Lau [lalogu] ia ese e hamauria loumu.” Nega haida, David na e davariva hekwakwanaidia daidiai e lalohekwarahiva. (Sal. 18:​4-6) To, Iehova ena lalokau bona henari karana dainai lalona na e goadava. Iehova ese turana David na “rei manoka-manoka gabudia ai” bona “deḡedeḡerahu gabuna ranudia badibadidiai” e hakaua lao. Una dainai, David na e goada lou bona mai moalena ida Iehova e hesiai henia.—Sal. 18:​28-32.

Ena be David na e lalohekwarahi bada, to Iehova ena lalokau bona hegima karana ese e hagoadaia (Paragraf 15 ba itaia)


16. Edena dala ai Iehova ena lalokau ese oi na e hagoadamumu?

16 Hari ina nega ai danu “Iehova ena mia-hanaihanai lalokauna na se oremu,” una dainai hahetoho bona hekwakwanai lalodiai ita na ta goadamu. (Roh. 3:22; Kol. 1:11) Mani Rachel enai e vara ḡauna aita laloa. COVID-19 pandemic Ialonai, ia adavana ese ia bona Iehova e rakatanidia dainai e lalometau bada. Edena dala ai Iehova ese e hagoadaia? Ia na e gwa: “Iehova ena lalokau na na mamia. Turagu namodia ese e vadivadiguva, agu e mailaiva, mesij bona siri namodia amo e hagoadaguva, e hakiriguva, bona e hahelalogutaova Iehova ese lau na e lalokau henigumu. Hanaihanai Iehova na tenkiu heniamu badina iena orea na ruma bese badana ta bamona.”

17. Dahaka dainai David na ‘dika garina se gari’?

17 “Dika garina basina gari; badina be oi na lau ida.” David na ena mauri bema haboioa diba bona ia inaina na mai goadadia bona momo herea. To dibana Iehova ese ia na e lalokau heniava bona una ese ia na e gimaia. Nega idauidau ai e mamia Iehova na ia ida bona e lalo goada. Una dainai ena ane ai eto: “Iehova na . . . egu gari idoidiai lalodia amo e hamaurigu.” (Sal. 34:4) Ena be David na nega haida e gariva, to dibana Iehova ese ia na e lalokau heniava dainai dika garina se gari.

18. Edena dala ai o garimu negadiai Iehova ena lalokau ese baine hagoadamu?

18 Edena dala ai ta garimu negadiai Iehova ena lalokau ese baine hagoadada? Painia taihuna Susi, natuna merona na sibona e hahemase. Ia ese ia adavana ida edia hemami na ini e gwauraia toma: “Emu mauri ai dika unu bamona be vara haraḡamu neganai bo garimu bona bo mamiamu oi na asi idurumu. To Iehova ena lalokau ese e gimamai dainai ai na asia gari.” Rachel, matamanai tame herevalaia taihuna, na ini e gwau toma: “Hanuaboi ta, lalogu na e metau herea dainai mai taigu ida Iehova na hereva henia. Una horanai na mamia Iehova ese lalomaino e henigu, sina ta ese natuna e hadoroamu heḡereḡerena, bena na mahuta. Una nega na basina laloaboiomu.” Elda ta ladana Tasos, na ami ai se vareai dainai laḡani foa dibura ruma ai e noho. Edena dala ai ia ese Iehova ena lalokau e mamia? Ia na e gwa: “Iehova ese egu dabu ḡaudia iboudiai bona ḡau ma haida danu e henigu. Una ese lau na e durugu Iehova na mai lalogu idoinai ida baina abidadama henia. Danu dibura ruma ai mauri na auka, to Iehova ese ena lauma helaḡa amo e durugu baina moale. Una ese e hadibagu, Iehova baina abidadama henia neganai, egu lalokau ia enai na baine goada. Una dainai dibura ai na nohova neganai, regula painia ḡaukarana na hamatamaia.”

LALOKAU DIRAVANA BA HAKAHIKAHIA

19. (a) Ta dibamu Iehova ese e lalokau henidamu dainai dahaka baita ḡuriḡurilai? (b) Edena siri be oi ese o ura heniamu? (Ina maua “ Iehova Ena Lalokau E Hahedinaraiamu Herevadia” ba itaia.)

19 Ina atikol ai tame herevalai ekspiriens idauidau amo ta dibamu, Iehova, “ura heni . . . Diravana,” na ita ida! (2 Kor. 13:11) Ia ese ita ta ta na e laloda badamu bona ta dibamu “Iehova e abidadama heniamu tauna na hebogahisi ese e ḡeḡea daemu.” (Sal. 32:10) Iehova ena lalokau e hahedinaraia daladia baita lalo dobumu neganai, baita abia daemu ia na momokani e nohomu bona baita hakahikahiamu. Una dainai, ia ihereva henina na basita gari, bona baita hamaoroa iena lalokau ita edai na baine hesiriu. Eda lalohekwarahi ḡaudia na ia baita hamaorolaia, badina ia ese ita na e lalopararalaidamu bona e uramu baine duruda.—Sal. 145:​18, 19.

20. Edena dala ai Iehova ena lalokau ese ita e durudamu ia baita hakahikahia?

20 Keru neganai ita na ta uramu lahi badinai baita helai, una heḡereḡerena Iehova ena lalokau dainai ita na ta uramu ia baita hakahikahia. Ena be Iehova ena lalokau na mai siahuna to mai hebogahisina ida e hahedinaraiamu. Una dainai ba moale badina Iehova ese oi na e lalokau henimumu. Bona iena lalokau dainai iboudai baita gwa: “Iehova na lalokau heniamu.”—Sal. 116:1.

EDE BO HAERE TOMAMU?

  • Iehova ena lalokau be ede bo herevalaia tomamu?

  • Dahaka dainai o abia daemu Iehova ese oi na e lalokau henimu badamu?

  • Iehova ena lalokau dainai emu hemami be ede bamona?

ANE 18 Dirava Ena Lalokau

a Lada haida na a haidau.