Skip to content

Skip to table of contents

Dahaka Dainai Iehova Baita Imodaia?

Dahaka Dainai Iehova Baita Imodaia?

“Iehova ba imodaia . . . badina be ia na mai harihari–badana, bona heimodai anena iabina be namo.”​—SAL. 147:1.

ANE: 9, 23

1-3. (a) Salamo 147 be edena negai e torea? (b) Salamo 147 baita stadilaiamu neganai dahaka baita dibamu?

TA ESE ḡaukara namona ta e karaiamu o kara namona ta e hahedinaraimu neganai, baita hanamoa na namo. Bema taunimanima na unu ta hanamodia tomamu, namona na Iehova Dirava baita hanamoa bada! Ia baita imodaia badina iena siahu na e havara ḡaudia amo ta itaiamu, bona Natuna ena mauri idavalaina boubouna e heni karana amo ena lalokau karana e hahedinaraia.

2 Salamo 147 e torea tauna na e ura dikadika Iehova baine imodaia. Danu ia ese ma haida e hagoadadia Dirava bae imodaia.​—Salamo 147:1, 7, 12 ba duahi.

3 Ita na asi dibada daika ese Salamo 147 e torea, to ta dibamu Iehova ese Israel taudia Babulono amo e abidia mauri neganai ia na e nohova. (Sal. 147:2) Dirava ena taunimanima ese tomadiho momokanina e haginia lou dainai salamo itorena tauna ese Iehova e imodaia. To unu e kara toma badidia ma haida danu e herevalai. Unu be dahaka? Bona dahaka dainai o uramu “Iehova ba imodaia”?​—Sal. 147:1.

IEHOVA ESE E LALOHISIHISIMU TAUDIA NA E DURUDIAMU

4. Pavapava Kurese ese Israel taudia e hamauridia neganai, edia hemami be ede bamona, bona dahaka dainai?

4 Israel taudia na Babulono ena iḡui ai e nohova neganai edia hemami mani a laloa. Babulono taudia ese e haḡanidia, eto: “Siona anedia ta bavabia.” To una negai Ierusalem, Iehova bae imodaia hanuana, na e hadikaia. (Sal. 137:1-3, 6) Una dainai Iuda taudia na asie urava ane bae abi. Idia na e lalohisihisi bona tauhalo bae abi na namo. To, Dirava ena peroveta herevana heḡereḡerena, Parasa pavapavana, Kurese, ese e hamauridia. Ia ese Babulono e hadarerea bena eto: “Iehova . . . vada e haḡanigu, ena dubu auta baina haginia Ierusalem ai, . . . daika daika umui bogaraḡimui ai na iena bese tauna, Iehova, ia ena Dirava, ese baine bamoa. Ia na baine dae lao.” (2 Sis. 36:23) Una ese Babulono ai e nohova Israel taudia na e hagoadadia!

5. Iehova ese ita e durudamu karana be salamo itorena tauna ese ede e herevalaia toma?

5 Iehova ese dia Israel besena ibounai mo to idia ta ta danu tauhalo e henidia. Hari ina negai danu unu bamona. Salamo itorena tauna ese Dirava na ini e herevalaia toma: “Dara doko taudia na taudia e halodiamu, bona berodia e kumidiamu.” (Sal. 147:3) Oibe, Iehova ese gorere eiava lalometau daidiai e hisihisimu taudia na e lalodiamu. Iehova na e ura dikadikamu baine hagoadada bona eda hisihisi baine hanamoa. (Sal. 34:18; Isa. 57:15) Ia ese aonega bona goada e henidamu, unu amo ta davarimu hekwakwanaidia baita haheaukalai.​—Iak. 1:5.

6. Salamo 147:4ena hereva amo dahaka ta dibamu? (Rau 17 ai laulau ba itaia.)

6 Salamo itorena tauna na guba e itaia neganai, e gwa Iehova ese “hisiu na e hagaudiamu, bona iboudiai na ladadia e henidiamu.” (Sal. 147:4) Dahaka dainai ia ese guba ḡaudia e herevalai? Mani ina a laloa: Salamo itorena tauna na hisiu e itava, to asi dibana unu hisiu iboudiai be hida. Hari inai negai, ta itaiamu hisiu na e momo hereamu. Haida na e laloamu eda galaxy lalonai hisiu bilion momo e miamu. Bona reana iunives lalonai galaxy na momo herea! Vaia, hisiu iboudiai na basita duahi dibamu! To ḡau iboudiai Ihavaradia Diravana ese hisiu iboudiai e hagaudiamu bona ladadia e henidiamu. Anina na Iehova ese hisiu ta ta e lalodia badamu. (1 Kor. 15:41) To tanobada ai e havaradia taudia be ede bamona? Bema Dirava na hisiu ta ta mai dibana namonamo, ita ta ta danu e dibada namonamo​—eda noho gabuna, eda hemami, bona eda dabu ḡaudia na mai dibana!

7, 8. (a) Iehova ese ita be ede e laloda tomamu? (b) Iehova ese taunimanima e bogadiahisimu dalana mani a herevalaia.

7 Iehova ese ita na e laloda badamu bona mai ena siahu ita baine duruda eda hekwakwanai baita haheaukalai totona. (Salamo 147:5 ba duahia.) Reana bo mamiamu o davarimu hekwakwanaidia na memetau bona ihaheaukalaidia na auka. To Dirava na mai dibana eda goada na mai hetoana, badina “ita na tano ḡahuna mo.” (Sal. 103:14) Ita na dia ḡoevadae dainai, ta kerere louloumu. Reana hereva kereredia ta gwauraimu, ura dikadia ta mami louloumu, eiava ma haida edia kohu dainai ta mamamu. To Iehova na dia unu bamona, ia ese eda hemami na e lalopararalaiamu, badina ena diba na bada herea “ta ese basine davaria diba.”​—Isa. 40:28.

8 Reana hahetoho ta o davaria neganai Iehova ese imana goadana amo e durumu dalana na vada o mamia. (Isa. 41:10, 13) Painia taihuna ta, Kyoko mani a laloa. Ia na asainmen matamatana ta e abia neganai, e lalometau. Iehova be edena dalai e hahedinaraia una taihu ena hekwakwanai na e lalopararalaia? Taihu Kyoko ena kongrigeisen matamatana ai, momo ese iena hemami na e lalopararalaia. Ia na e mamia Iehova ese vaitani bema hamaoroa: “Na lalokau henimumu, dia oi na painia dainai, to oi na lau natugu bona lau o badinagumu. Oi na egu Witnes ta dainai na uramu emu mauri na ba moalelaia!” Edena dala ai Siahu Idoinai Diravana ese e hahedinaraia “ena aonega na asi hahetohona”?

IEHOVA ESE EDA DABU ḠAUDIA E HENIMU

9, 10. Iehova be edena dala ai ita e durudamu? Haheitalai ba gwauraia.

9 Nega haida reana tauani dalanai o dabumu. Heḡereḡere, reana o lalohekwarahimu badina aniani na dia bada. To, Iehova ese aniani e tubumu dalana e karaia unu amo ita iboudai ese aniani baita abi diba, mukou natudia e taimu negadiai danu ia ese e ubudiamu. (Salamo 147:8, 9 ba duahi.) Bema Iehova ese mukou na e ubudia hanaihanaimu, namona na bavabia dae Ia ese emu dabu ḡaudia na baine heni diba.​—Sal. 37:25.

10 Mai anina bada ḡauna na, Iehova ese lauma dalanai iduruda ḡaudia e henimu; Ia ese “eda diba idoinai e hereaiamu mainona” e henidamu. (Fili. 4:6, 7) Heḡereḡere, laḡani 2011 Japan ai tsunami e vara neganai, Mutsuo bona adavana ese Iehova ena heduru na e mamia. Una negai idia na asi edia heau mauri dalana ta dainai, edia ruma guhina ai e daekau. Una dina ai, edia kohu momo e haboiodia. Hanuaboi ai, idia na edia ruma ataina kahana ta ai e mahuta bona paraka na bada herea. Daba e rere neganai, idia na ihagoadadia ḡaudia e tahuva. Bena idia ese 2006 Yearbook of Jehovah’s Witnesses bukana e davaria. Maoromaoro, Mutsuo ese ina sinado “The Deadliest Tsunamis Ever Recorded,” e itaia. Una kaha ai e hahedinaraia laḡani 2004 ai, Sumatra ai tano marere-marere e vara neganai gabu momo na tsunami ese e hadika. Mutsuo bona adavana ese unu sivarai e duahia neganai e tai. Idia ese Dirava ena lalokau bona hebogahisi karana na una nega ai e mamia. Iehova ese tauani dalanai danu e durudia. Tadikaka taihu ese aniani bona dabua e henidia. To Dirava ena orea ena gwaukau tadikakadia ese edia kongrigeisen e vadivadia neganai una ese idia na e hagoadadia bada herea. Mutsuo na eto: “Na mamiava Iehova na ai badibadimai ai bona ai e narimaiva. Una ese ai na e hagoadamai!” Dirava ese ita e durudamu dalana hereadaena na, lauma dalanai iduruda ḡaudia e henimu, to tauanina dalanai eda dabu ḡaudia danu e henimu.

DIRAVA ENA HEDURU AMO NAMO BAITA DAVARI

11. Iehova ena heduru amo namo baita davari totona dahaka baita kara na namo?

11 Iehova na hanaihanai e noho heḡaeḡaemu “e moidia tao taudia” o manau taudia baine durudia totona. (Sal. 147:6a) To edena dala ai Iena heduru amo namo baita davari diba? Namona na eda hetura karana Ia ida baita hagoadaia. Una baita karaia totona, baita manau na namo. (Sef. 2:3) Manau taudia na e abia daemu Dirava ese kara kereredia baine hamaoromaorodia bona e davarimu hisihisidia baine haoredia. Iehova ese unu manau taudia na e lalonamo henidiamu.

12, 13. (a) Iehova ena heduru amo namo baita davari totona, dahaka baita dadarai na namo? (b) Iehova be daidia ediai e moalemu?

12 To, Dirava ese “kara dika taudia na . . . tano ai e tahodia dobimu.” (Sal. 147:6b) Asita uramu ita edai una baine vara! Iehova ena mia hanaihanai lalokauna amo namo baita davari bona basine badu henida totona, namona na Ia e inai henimu ḡaudia baita inai henidia. (Sal. 97:10) Heḡereḡere, matabodaḡa karadia baita inai henidia. Anina na kara dika lalohadaidia e havaramu ḡaudia iboudiai, ponografi danu, baita dadaraidia. (Sal. 119:37; Mat. 5:28) Unu baita kara tomamu na mai hekwarahina, to idadaraidia totona baita ḡaukara goadamu neganai Iehova ese be hanamodamu.

13 Unu kara dikadia baita dadaraidia totona, namona na Iehova enai baita tabekau, dia siboda eda goada ai. O lalomu Dirava be moalemu bema taunimanima edia heduru​—“hosi ena goada” na heto​—baita tahumu, a? Lasi! Danu siboda eda goada ai baita tabekaumu karana na Dirava ese se moalelaiamu. (Sal. 147:10) To, namona na Iehova baita noia baine duruda. Ia na eda noinoi ikamonaidia ai na se hesikumu, ena be ta noia louloumu, to counselor taudia na dia unu bamona. “Iehova ese ia garina e garimu taudia na e moaleladiamu, bona ena hebogahisi e laroamu taudia danu.” (Sal. 147:11) Iena hebogahisi dainai, ta dibamu ita na be durudamu ura dikadia baita dadarai totona.

14. Dahaka ese salamo itorena tauna e hagoadaia?

14 Ta diba momokanimu Iehova ese ena taunimanima na hekwakwanai e davarimu negadiai baine durudia diba. Salamo itorena tauna ese Ierusalem ihagini louna e laloa neganai, Iehova na ini e herevalai toma: “Ia ese emui ikoukou auridia e ha-aukadiamu, bona natumu e hanamodiamu maḡumu ai. Maino e havaraiamu emu tano hetoadia ai.” (Sal. 147:13, 14) Salamo itorena tauna na e hagoadaia, badina e diba Dirava ese Ierusalem maḡuna na baine ha-aukadia, unu amo ia e tomadiho heniamu taudia baine gimadia!

Hekwakwanai negadiai edena dala ai Dirava ena Hereva ese baine duruda diba? (Paragraf 15-17 ba ita)

15-17. (a) Nega haida eda hekwakwanai be ede ta lalodia tomamu, to edena dalai Iehova ese ena Hereva amo e durudamu? (b) Edena dalai Iehova “ena hereva na e lao haraḡamu”? Haheitalai ba gwauraia.

15 Reana oi danu bo davarimu hekwakwanaidia dainai bo lalohekwarahimu. Iehova ese aonega baine henimu diba ba haheauka totona. Salamo itorena tauna na e gwa, Dirava “ena haheḡani e siaiamu, tanobada enai; ena hereva na e lao haraḡamu.” Bena e gwa, Iehova ese “snow e henimu, beberoho na heto; medu-hetarina e ḡiḡia rohorohomu,” una murinai e henanadai: “Ena keru ai daika baine gini?” Bona ma e gwa, Iehova na “ena hereva e siai lasimu, e havevedia ohomu.” (Sal. 147:15-18) Siahu bona aonega idoinai Diravana​—medu bona snow e biagudiamu tauna​—ese baine duruda diba hekwakwanai baita haheaukalai totona.

16 Hari ina negai, Iehova ese ena Hereva, Baibul, amo e hakaudamu. Bona “ena hereva na e lao haraḡamu,” anina na Ia na noho heḡaeḡae lauma dalanai baine duruda totona. Emu Baibul duahiduahi, “hesiai tauna mai ena kamonai bona mai ena kara maoromaoro” ese e halasimu pablikeisen idauidau o stadilaimu, JW Broadcasting bona jw.org websait o itamu, elda taudia ida o herevaherevamu, bona tadikaka taihu o bamodiamu karana ese e durumumu dalana mani a laloa. (Mat. 24:45) Iehova ese heduru e heni haraḡamu dalana o itaiamu, a?

17 Simone ese Dirava ena Hereva ena heduru na e mamia. Ia na e laloava ena mauri na asi anina bona Dirava ese se lalonamo heniava. To, e lalomanoka neganai ia na e ḡuriḡuri goadagoadava Iehova ese baine durua totona. Danu Baibul istadilaina karana e goadalaiava. Ia na eto, “Na mamia Iehova ese lau na nega iboudiai e hagoadagumu bona e hakaugumu.” Una ese ia na e durua lalohadai maorona baine abia totona.

18. Dahaka dainai o moalemu, bona dahaka dainai o uramu ‘Iehova ba imodaia’?

18 Salamo itorena tauna na e diba Dirava ese Israel besena na e lalonamo henidiava. Dirava ese ena “hereva” bona “taravatu bona ena hahemaoro herevadia” na una bese mo e henidia. (Salamo 147:19, 20 ba duahi.) Hari ina negai, ta moalemu badina ina tanobada ai ita mo Dirava ladana ta abia. Ta moalemu badina Iehova ta dibaiamu bona ena Hereva ese e hakaudamu dainai, Ia baita hetura henia namonamomu. Salamo 147 e torea tauna heḡereḡerena, badi namodia momo daidiai ‘Iehova ba imodaia,’ bona ma haida ba hagoadadia unu bae kara toma.