Skip to content

Skip to table of contents

Daika be “Iehova Ena Kaha” Ai?

Daika be “Iehova Ena Kaha” Ai?

“Iehova, emui Dirava, garina ba gari; ia isiaina ba lao heni; ia ba badinaia.”​DEU. 10:20.

ANE: 27, 27

1, 2. (a) Dahaka dainai Iehova ena kaha ai baita gini na aonega karana? (b) Ina atikol ai dahaka baita herevalaimu?

IEHOVA baita badinaia na aonega karana. Ta na dia eda Dirava heḡereḡerena mai ena siahu bada, aonega, bona lalokau! Momokani, ita na baita uramu Dirava ena kaha ai baita gini. (Sal. 96:4-6) To, Dirava e tomadiho heniava taudia haida na ediai ḡau haida e vara neganai, Iehova ena kaha ai na asie gini.

2 Ina atikol ai, haida edia sivarai baita herevalaimu, idia na e tomava Iehova ena kaha ai to Ia ese se moalelaiva karadia e karava. Ini sivarai amo mai anidia bada ḡaudia baita dibamu bona be durudamu Iehova baita badinaia hanaihanai.

IEHOVA NA KUDOU E ITAMU

3. Dahaka dainai Iehova ese Kain e durua, bona dahaka e hamaoroa?

3 Kain enai e vara ḡauna aita laloa. Ia na dirava idaudia se tomadiho henidiava to Iehova sibona mo. To, Kain ena tomadiho dalana na Dirava ese se abia dae. Badina kara dika urana na ia kudouna ai e tubuva. (1 Ioa. 3:12) Iehova ese Kain e durua bona e hamaoroa: “Boma kara namo, basinama abimu dae a? Basioma kara namo, kara havara be iduara badinai e narimumu; e ura henimumu, to oi ese ba hadarerea.” (Gen. 4:6, 7) Vaitani Iehova na Kain e hamaoroa, ‘Bema ba helalo-kerehai bona egu kaha ai ba gini, lau danu, emu kaha ai baina gini.’

4. Kain na mai ena dala Iehova ena kaha ai baine gini, to dahaka e kara?

4 Bema Kain ese ena lalohadai bema hamaoromaoroa, Iehova ese bema lalonamo henia. To Kain ese ena sisiba na se kamonai. Lalohadai kereredia bona ura dikadia e abi dainai kara kereredia e kara. (Iak. 1:14, 15) Kain na tauhauna ai, reana se lalo Iehova baine dadaraia. To gabeai, Dirava e gwau-edeede henia bona tadina e alaia.

5. Lalohadai ede bamodia daidiai Iehova ena lalonamo baita haboioa?

5 Kain heḡereḡerena, hari ina negai Kristen tauna ta na dala kererena baine badinaia diba, ena be baineto ia na Iehova e tomadiho heniamu. (Iuda 11) Heḡereḡere, ta ese matabodaḡa, mataḡaniḡani, bona tadikakana inai henina lalohadaidia baine abi diba. (1 Ioa. 2:15-17; 3:15) Unu lalohadai ese baine hakaua kerere bena kara dikadia baine kara diba, ena be hesiai ḡaukaradia e goadalaimu bona kongrigeisen heboudia e lao hanaihanaimu. Ena be haida ese eda lalohadai bona kara na se itamu, to Iehova ese ḡau iboudiai e itamu bona mai dibana bema ita na dia kudouda ibounai ida ia ta badinaiamu.​—Ieremia 17:9, 10 ba duahi.

6. Edena dala ai Iehova ese baine duruda ura dikadia baita ‘hadareredia’ totona?

6 To, Iehova na se hesiku haraḡamu ita edai. Ta na Dirava ena amo e daudaumu neganai, Iehova ese e hamaoroamu: “A lou henigu, bena lau ese baina lou henimui.” (Mal. 3:7) Eda manoka ḡaudia daidiai ta hekwarahimu neganai, Iehova na e uramu kara dikadia baita dadaraidia. (Isa. 55:7) Bema unu baita kara tomamu, lauma dalanai, eda hemami ai, bona tauani dalanai goada be henidamu, unu amo ura dikadia baita ‘hadareredia.’​—Gen. 4:7.

“BASIO HEKOI”

7. Edena dala ai Solomon ese ena hetura karana Iehova ida e haboioa?

7 King Solomon ena sivarai amo ḡau momo baita dibamu. Solomon na maraḡina negana amo, Iehova ena hahekau daladia e badinava. Dirava ese aonega bada e henia bona ḡaukara badana e henia Ierusalem ai dubu helaḡa mai hairaina ta baine haginia. To Solomon ese ena hetura karana Iehova ida e haboioa. (1 Han. 3:12; 11:1, 2) Dirava ena Taravatu na eto Heberu pavapavana ta ese “adavana danu basine hahohodia. Idia ese lalona bae ania na garina.” (Deu. 17:17) Solomon na se kamonai, gabeai ia ese hahine 700 bona hesiai hahinedia 300 e adavadia. (1 Han. 11:3) E adavadia hahinedia momo na dia Israel hahinedia, bona dirava koikoidia e tomadiho henidiava. Una dainai, Solomon ese Dirava ena taravatu, idau hahinedia iadavadia karana ai, na se badinaia.​—Deu. 7:3, 4.

8. Edena dala ai Solomon ese Iehova lalona e hahisia?

8 Solomon na taina ruana Iehova ena taravatu ibadinadia karana e dadaraia bona gabeai kara dika badadia e kara. Solomon ese dirava hahinena, Astaroto, bona dirava koikoina Kemoso edia boubou patadia e hagini. Unuseniai ia na adavana ida dirava koikoidia e tomadiho henidiava. Solomon ese unu boubou patadia na Ierusalem, Iehova ena dubu helaḡa e haginia gabuna, ese e vaira henia ororona ai e haginidia. (1 Han. 11:5-8; 2 Han. 23:13) Reana Solomon na sibona e hekoi badina e laloava Iehova ese ena kerere na be lalodia boiomu bema dubu helaḡa ai danu boubou ḡaudia baine heni.

9. Solomon ese Dirava ena hahediba herevadia se badina neganai dahaka e vara?

9 To Iehova ese kara kereredia na e itamu. Baibul na eto: “Bena Iehova ese Solomon e badu henia, badina be ia lalona ese Iehova, . . . nega rua e hahedinarai henia bona e haḡania dirava idaudia basine badinadia Diravana, na e rakatania. Ia ese Iehova ena haheḡani se badinaia.” Una dainai, Dirava ese se lalonamo henia bona se durua. Solomon garana ese Israel basileiana na se lohiaia bona gabeai e vara uruna ese hisihisi momo e davari.​—⁠1 Han. 11:9-13.

10. Dahaka ese eda hetura karana namona Iehova ida baine hadikaia diba?

10 Solomon enai e vara heḡereḡerena, Iehova ena taravatu asie lalopararalaimu bona asie matauraiamu taudia ibamodia karana ese eda hetura karana Iehova ida bae hadikaia diba. Haida na kongrigeisen e bamoamu to lauma dalanai na mamanoka. Haida be varavarada, dekeda taudia, ta ḡaukara heboumu eiava ta sikuli heboumu taudia, to Iehova na asie tomadiho heniamu. Bema ta hebamo henidiamu taudia ese Iehova ena taravatu na asie badinamu, eda hetura karana namona Dirava ida bae hadikaia diba.

O bamodiamu taudia ese emu hetura karana Iehova ida e hanamoamu eiava e hadikaiamu? (Paragraf 11 ba itaia)

11. Dahaka ese baine duruda diba eda hebamo karana baita abia hidi totona?

11 Korinto Ginigunana 15:33 ba duahia. Taunimanima momo na mai edia kara namodia, bona Iehova asie tomadiho heniamu taudia momo ese kara dikadia na asie karamu. Bema mai dibamu taudia haida edia kara na unuheto, bo gwau dibamu idia be hebamo namodia, a? Sibomu ba henanadai, ‘Edia hebamo karana ese egu hetura karana Iehova ida be hanamoamu eiava be hadikaiamu? Lau be durugumu Dirava baina hetura henia namonamo totona, a? Kudoudia ai be dahaka e lalomu? Heḡereḡere, idia be hanaihanai dabua matamatadia, moni, kompiuta, mobael fon, tablet, moale karadia, bona ḡau ma haida e herevalaimu, a? Nega momo ma haida e gwauraidia dikamu eiava hereva dikadia e gwauraimu, a? Iesu na eto: “Lalona e honu honu daemu ḡaudia amo uduna e herevamu.” (Mat. 12:34) Bema o dibamu o hebamo henidiamu taudia ese emu hetura karana namona Iehova ida e hadikaiamu, kara ta ba karaia haraḡa, idia o hebamo henidiamu hetoana bavatoa, eiava una hebamo karana ba hadokoa.​—Her. 13:20.

IEHOVA NA E URAMU IA SIBONA BAITA TOMADIHO HENIA

12. (a) Israel taudia na Aigupto e rakatania murinai Iehova ese dahaka e hamaorodia? (b) Dirava ese e hamaorodia ia mo bae tomadiho henia neganai Israel taudia be dahaka eto?

12 Danu, Israel taudia na Dirava ese Aigupto amo e hamauridia murinai ediai e vara ḡaudia amo ḡau momo baita dibamu. Taunimanima na Sinai Ororona vairanai e hebou. Unuseni ai Iehova na ḡau haida amo e hahedinaraia ia na momokani e nohomu! Idia ese ori koremana ta, guba rahurahu, kevaru bona kwalahu e ita, bona kibi ta reḡena e kamonai e bada e laova. (Eso. 19:16-19) Unu dala amo, Iehova ese Israel taudia ediai e hahedinaraia ia na e uramu ia sibona mo bae tomadiho henia. Ia ese e hadibadia, ia e lalokau heniamu bona ena haheḡani e badinamu taudia na baine bogadia hisi. (Esodo 20:1-6 ba duahi.) Una na vaitani Iehova ese ena taunimanima e hamaorodia, “Bema egu kaha ai ba gini, lau danu emui kaha ai baina gini.” Bema oi na Iehova Dirava ena amo una gwauhamata boma kamonai, dahaka boma kara? Israel taudia heḡereḡeredia boma kara. Idia na “e haere hebou, eto, Iehova ena hereva iboudiai baia badinadia.” (Eso. 24:3) To, se daudau, ḡau ta e vara bona una ese Israel taudia edia abidadama e tohoa.

13. Dahaka ese Israel taudia edia abidadama e tohoa?

13 Israel taudia ese Dirava ena siahu na ori koremana, kevaru, bona ḡau ma haida amo e ita neganai, e gari dikadika. Edia noinoi dainai, Mose na Sinai Ororona ai Iehova ida e herevaherevava. (Eso. 20:18-21) Mose na ororo ai e noho daudau. Israel taudia na tano ḡaḡaena ai bona asi igunalaidia tauna dainai e lalohekwarahi, a? Toana na Mose enai e tabekau momova. Idia na e lalohekwarahiva bona Aaron e hamaoroa: “Kaivakuku ba karaia emai, ai vairamai ai bainela; badina be hari Mose, Aigupto amo e hakaumai lasi tauna, na ede ela ai asi dibamai.”​—Eso. 32:1, 2.

14. Dahaka dainai Israel taudia na sibodia e hekoi, bona edia kara dainai Iehova be dahaka e kara?

14 Israel taudia na mai dibadia kaivakuku itomadiho henidia karana na Iehova ese e inai heniava. (Eso. 20:3-5) To se daudau, idia ese golo boromakauna ta e tomadiho henia. Ena be una gwau-edeede karana e karaia, to Israel taudia na sibodia e hekoi badina e laloava idia na dounu Iehova e badinaiava. Aaron ese danu edia kaivakuku itomadiho henina karana na e gwauraia “Iehova ena” aria. Iehova ena hemami be ede bamona? Ia na e badu. Iehova ese Mose e hamaoroa, taunimanima na “vada e kara havara” bona e “haḡanilaidia dalana vada e rakatania.” Iehova na e “badu” dainai, e ura Israel besena baine habuaia tari.​—Eso. 32:5-10.

15, 16. Edena dala ai Mose bona Aaron ese e hahedinaraia idia na Iehova ena kaha ai? (Rau 17 ai laulau ba itaia.)

15 Iehova na lalona e hadaia Israel taudia na basine haoredia. Ena hebogahisi karana ese dala e kehoa Ia e abidadama heniava taudia na ena kaha ai bae gini. (Eso. 32:14) Mose ese taunimanima edia kara e ita​—kaivakuku ta vairanai e lolova, ane e abiva, bona e mavaruva​—neganai, golo boromakauna na e hamakohia bona kahu ai ela. Bena eto: “Iehova ena kaha taudia na dekegu aema.” Bona “Levi natuna iboudiai na [Mose] dekenai e hebou.”​—Eso. 32:17-20, 26.

16 Ena be Aaron na una golo boromakauna e karaia, to e helalo-kerehai bona Levi taudia ida Iehova ena kaha ai e gini. Iehova e badinaia taudia na dia iena kaha ai mo e gini, to danu kara kerere taudia edia amo e siri. Una na aonega karana; una dina ai taunimanima momo na kaivakuku itomadiho henina karana dainai e mase. To, Iehova ena kaha ai e gini taudia na e gwauhamata henidia baine hanamodia.​—Eso. 32:27-29.

17. Aposetolo Paulo ese golo boromakauna e herevalaia karana amo dahaka ta dibamu?

17 Aposetolo Paulo ese una golo boromakauna ena sivarai e herevalaia bona eto: “Unu ḡau na toa, ita eda; . . . kaivakuku danu basio toma henidia diho, idia haida heḡereḡeredia; . . . sivaraidia danu vada e tore henida, ina tanobada dokona tauda isisibalai-henida. Taunabunai, lalona e tomamu e gini tutuka-tutukamu tauna ese nahuana baine tohoa, baine keto na garina.” (1 Kor. 10:6, 7, 11, 12) Paulo ena hereva heḡereḡerena, tomadiho momokani taudia ese kara kereredia bae kara diba. Hedibaḡani ai e morumu taudia na reana e laloamu idia na dounu Iehova e hetura henia namonamomu. To bema ta na e uramu Iehova turana ai bainela eiava e gwaumu Ia e badinaiamu, una ese se hahedinaraiamu ia na Iehova ena lalonamo e abia.​—1 Kor. 10:1-5.

18. Edena lalohadai kererena ese Iehova ena amo baine hadaudauda diba, bona dahaka baine vara?

18 Israel taudia na e lalohekwarahi badina Mose na Sinai amo se diho haraḡa. Una heḡereḡerena, hari ina negai Kristen taudia na reana e lalohekwarahimu, badina toana na Iehova ena hahemaoro dinana bona tanobada matamatana na se vara haraḡamu. E laloamu ini gwauhamata bae ḡuḡuru negana na daudau eiava e daradaramu bae vara momokani eiava lasi. Basita henahua tohomu neganai, unu lalohadai daidiai tauanina ena ura baita ato gunamu bona Iehova ena ura basita laloamu. Gabeai, Iehova ena amo baita daudaumu bona taina ruana kara dikadia baita karamu, lauma dalanai ta goadava neganai ta laloava unu na basita kara.

19. Dahaka mai anina bada hereva momokanina baita laloatao, bona dahaka dainai?

19 Namona na baita helalotao, Iehova na e uramu mai kudouda idoinai ida ia baita badinaia bona ia sibona baita tomadiho henia. (Eso. 20:5) Iehova itomadiho henina karana amo e raka ohomu tauna na Satana ena ura e karaiamu, bona una ese dika baine havaraia diba. Una dainai, Paulo ese e hadibada, eto: “Lohiabada ena kehere bona lauma dikadia edia kehere ruaosi basio inu diba; Lohiabada ena pata anianina bona lauma dikadia edia pata anianidia ruaosi basio ani diba.”​—1 Kor. 10:21.

IEHOVA BAITA BADINAIA

20. Baita kara kereremu neganai, edena dala ai Iehova ese baine duruda diba?

20 Baibul ai Kain, Solomon, bona Israel taudia Sinai Ororona ai, sivaraidia na heḡereḡere. Idia ta ta na mai edia dala bae “helalo lou” bona bae “helalo kerehai.” (Kara 3:19) E hahedinaraia ḡoevaḡoevamu, Iehova ese kara kereredia e karamu taudia na se hesikulaidiamu. Iehova ese Aaron ena dika na e gwautao. Hari ina negai, Iehova ese ena hahediba herevadia na Baibul sivaraina ta, pablikeisen idauidau, eiava Kristen tauna ta ena heduru namona amo e henimu. Unu hahediba herevadia baita badinamu neganai, baita diba momokanimu Iehova ese be bogada hisimu.

21. Iehova ibadinana karana e tohoamu neganai, laloda baita hadai dahaka baita kara na namo?

21 Iehova ena hebogahisi hereadaena na mai badinai e hahedinaraiamu. (2 Kor. 6:1, NWT) Una ese dala e kehoamu “Dirava idadaraina karadia bona tanobada ena lebulebu karadia baita rakatani” totona. (Tito 2:11-14 ba duahi.) Ina nega oromana lalonai ta nohomu dainai, hekwakwanai idauidau baita davarimu bona una ese Iehova ibadinana karana baine tohoa diba. Namona na laloda baita hadai Iehova ena kaha ai baita gini, ‘Iehova, eda Dirava, garina baita gari; ia isiaina baita lao heni; ia baita badinaia’!​—Deu. 10:20.